Desavanja u Hrvatskoj

[reis1]

Lua se zadala...

A zipa ovog, sve cojk u pravu!

Jes' u pravu, mada ima i gafofa. Al' opcija mi je novi miljenik.

Meni je orada zanimljiv zato sto nije klasicni srpski/pravoslavni naci retard, kojeg kad pitas zasto mrzis Bosnjake/muslimane, ili Hrvate/katolike, ili nekog treceg - ne zna reci zasto je to. Ovaj ima neke logike, precizno je pogodio neke stvarke bosnjackog/muslimanskog naci(onal)zma, mada je to naravski iz pozicije srpskog/pravoslavnog naci(onal)zma. Cak lik ima i nekakva rjesenja...

Al jbg., kad bi ga se pitalo "koji su grijesi srpski/pravoslavni u posljenjih 400 godina", predmnjevam da bi se tu slomio... Mislim da ne bi znao rec'. Tu bi mu propalo bra'stvo und jedinstvo koje spominje.

[It_is_a_Leclerc]

HV je imao puno političko i vojno pravo da svoju međunarodno priznatu teritoriju reintegrira u državni poredak. O tome uopće ne smije biti rasprave, jer Hrvatska, kao međunarodno priznati faktor, ima apsolutno pravo da vlastitu teritoriju zaštiti od strane samoproglašene balvan države.

Ono o čemu se može i treba govoriti je - da li su u Oluji počinjeni zločini protiv civila srpske nacionalnosti, ko ih je počinio i zašto se hrvatska država odbija suočiti sa tim dijelom svoje historije ?! Zločini su počinjeni, ali, naravno, srpski nacionalisti ih barem 40-orostruko uvećavaju.

Upravo zato, ne vidim ništa skandalozno u proslavi "Oluje". Osim, naravno, skandalozno glupog zviždanja skandalozno glupavih, krezubih primitivaca iz HDZ-a.

To je podvala o pojedinačnim zločinima. Tuđman je jasno i glasno definisao cilj Oluje na Brionima, da se zada takav udarac da Srbi nestanu sa tih prostora. Ne možeš se onda žaliti na pojedinačne zločine kad mastermind u samom kodu operacije to propisuje. Naravno, to je sa strateškog gledišta pametna odluka, danas nemaju političkih i etničkih problema kao u BiH i Makedoniji jer su beskompromisno počistili remetilački faktor ali stvari treba nazvati pravim imenom.

Takođe, a ko je sproveo tu Oluju negoli ti ''krezubi primitivci iz HDZ''? Pa nisu neki fićfirići tipa Josipovića zaslužni za Oluju.

Nije to podvala, već sudski utvrđeno činjenično stanje koje ukazuje da su zločini u Oluji postojali, ali da nisu bili dio sistema, niti su bili primarni cilj akcije (kao što je slučaj u Srebrenici). Zločini u Oluji su incidenti pojedinačnih vojnih jedinica, koji ne mogu tu vojnu akciju okvalifikovati kao zločinački pohod.

Sa druge strane, Tuđmanova izjava bi se dala protumačiti sa više aspekata - vojnog (neka nestane srpska vojska), političkog (neka nestane politička moć hrvatskih Srba), pa tek konačno i sa tog nekog civilnog (neka nestane narod). Ipak, izjave npr. Srde Srdića (Skupština Srpske Republike BiH, maj 1992., o prijedorskim Bošnjacima): "Mi smo im pokazali.. Spakovali smo ih gdje im je mjesto. Tvrdi uvez." ili Ratka Mladića (Skupština Srpske Republike BIH, maj 1992., o Deklaraciji o pet ciljeva SRBIH): "Ovo što vi tražite od mene je najbliže genocidu. Gospodine predsjedniče, ja ne mogu ljude seliti iz jednog džepa u drugi džep tek tako".

[Grover]

«U NDH je državna uprava učinila mnoga dobra. Ona je usmjerila težište svoga djelovanja na unutrašnje uređenje države u duhu Načela ustaškog pokreta, koja nisu u sebi sadržavala ništa što bi se protivilo vjerskoj i ćudorednoj nauci,,,»

"Kardinal" "sveti" Alojzije Stepinac

[Rizvan]

[quote]Ovogodisnja kapitalna investicija u Kninu- za gradnju megalomanske crkve drzava dala 10 milijuna kuna[/quote]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ovog ... 64591.aspx

[Hafis]

http://www.kakanj-x.com/mario-mandzukic ... ime-mu-je/

.....Mario je zapravo Mahir.....
Je li ovo provjereno?

[Renta]

I da je istina nije daleko pobjegao jer...hrvati i bošnjaci su braća.

[Hafis]

Jesu, i to po stricu.

[Nomo]

http://www.kakanj-x.com/mario-mandzukic ... ime-mu-je/

.....Mario je zapravo Mahir.....
Je li ovo provjereno?

yes yes kod mr yes i kod top liste nadrealista

[Nomo]

http://www.kakanj-x.com/mario-mandzukic ... ime-mu-je/

.....Mario je zapravo Mahir.....
Je li ovo provjereno?

yebote pa komplet familija propmijenila i imena i prezimena a dajdza Vedran Vehbija je prvi ,, zakuho ,, i navuko ostale na alkohol . ,,sta ces gdje se god pojavimo svi misle da smo teroristi ,, veli amidza

[Hafis]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

[crysis]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

hafise kako ti na ovom ćelopeku.

[Hafis]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

hafise kako ti na ovom ćelopeku.

Ne znam što se ovo dešava, ali ove godine definitivno imamo komarce.
Prije bi se ponekad, pokoju noć našao pokoji komarac, a sad došlo isto kao da si u Pločama.

[Nomo]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

e moj doktore na sto se lijepis ko dijete na smolu

[Nomo]

evo hafise jedan tekst sa duvnogrude i siroki tocka com zarez hr i njihovog cuvenog novinara koji je dobio orden za pregalacke aktivnosti na polju zurnalistike


PETAR MILOŠ

U BiH poticaji za tele 450 KM, a za dijete 200 KM!?
Prije dva miseca otelila mi se krava i porodila žena – priča mi jedan novopečeni hercegovački farmer. – Za tele ću, kad doreste do junice, dobit 450 maraka, a za dite 200 maraka. O doplatku i ne sanjaj. Tako odlučila Vlada Federacije BiH. Ja u tome nisam loše proša, ali što je s ljudima koji ne drže krave, a žele imat dicu. Takvi je većina. Šta će nezaposleni gradski proleteri?
Bijela kuga prijeti BiH, napose Federaciji, gdje se u prve razrede osnovne škole upisalo gotovo 19 tisuća manje djece nego lani. Posebice je zabrinjavajuća situacija u hrvatskim županijama. Primjerice u Livnu i Tomislavgradu broj umrlih je posljednjih godina za 50 viši od broja rođenih.

Stručnjaci kažu da je depopulacija najizraženija u razvijenim zemljama poput Njemačke, Japana, Italije… pošto mladi bračni parovi ne žele imati više djece zbog posla, karijera, hedonizma. No što je s BiH koju “ne muče” svi ti problemi, gdje većina nema nikakva posla osim “praviti djecu”? Oni su toliko materijalno ugroženi da se ne usude ženiti i udavati, a kamoli rađati djecu. A država svojim mjerama stimulira “bijelu kugu”, što se vidi i na spomenutom primjeru poticaja za junice i naknade za rodilje.

Šta se Rvacka ima bunit

Zbog svega toga ne treba čuditi što se Hrvatice iz BiH odlučuju “srediti” boravak i rađati u Hrvatskoj gdje su porodiljne naknade i dječji doplatak ipak vrijedni truda. U Hrvatskoj mnogi prigovaraju zbog toga. No treba podsjetiti da se Hrvatska već desetljećima demografski “hrani” upravo Hrvatima iz BiH. Kada presahne taj izvor, a sve su prilike da hoće, “bijela kuga” će još jače pogoditi Hrvatsku.
– Šta se Rvatska ima bunit kad će se naša dica iz BeiHa svakako priselit tamo – komentira Rodijak Ćipa.

– Naručito najsposobniji i najškolovaniji. Jadno je što ni Rvacka ne zna šta će s njima, pa i svoje šalje u Evropu. Ali bi Rvacka tribala od Evrope tražit novce za dicu, jer će na kraju ta dica završit u Evropi ka radna snaga. Pa neka Evropa dadne nešto eura za svoje buduće radnike. I njoj je bolje da im dođe ugojena i školovana mlađarija. Bit će krava i za izvoz, ali ćemo morat čobane uvozit – veli Rodijak.

Petar Miloš - Slobodna Dalmacija

[Hafis]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

e moj doktore na sto se lijepis ko dijete na smolu

Ma znam. Samo testiram znanje.
Mandžukići su stari hrvatski rod. Hercegovci. Korjen im je iz Tomislavgrada, I sad ima nekoliko kuća.
Mariov otac Mato je inače rodom iz Šamca gdje mu je otac doselio trbuhom za kruhom. I sam je bio nogometaš. Igrao je dugo u Marsoniji, a i sad živi u Slavonskom Brodu.

[Hafis]

evo hafise jedan tekst sa duvnogrude i siroki tocka com zarez hr i njihovog cuvenog novinara koji je dobio orden za pregalacke aktivnosti na polju zurnalistike


PETAR MILOŠ

U BiH poticaji za tele 450 KM, a za dijete 200 KM!?
Prije dva miseca otelila mi se krava i porodila žena – priča mi jedan novopečeni hercegovački farmer. – Za tele ću, kad doreste do junice, dobit 450 maraka, a za dite 200 maraka. O doplatku i ne sanjaj. Tako odlučila Vlada Federacije BiH. Ja u tome nisam loše proša, ali što je s ljudima koji ne drže krave, a žele imat dicu. Takvi je većina. Šta će nezaposleni gradski proleteri?
Bijela kuga prijeti BiH, napose Federaciji, gdje se u prve razrede osnovne škole upisalo gotovo 19 tisuća manje djece nego lani. Posebice je zabrinjavajuća situacija u hrvatskim županijama. Primjerice u Livnu i Tomislavgradu broj umrlih je posljednjih godina za 50 viši od broja rođenih.

Stručnjaci kažu da je depopulacija najizraženija u razvijenim zemljama poput Njemačke, Japana, Italije… pošto mladi bračni parovi ne žele imati više djece zbog posla, karijera, hedonizma. No što je s BiH koju “ne muče” svi ti problemi, gdje većina nema nikakva posla osim “praviti djecu”? Oni su toliko materijalno ugroženi da se ne usude ženiti i udavati, a kamoli rađati djecu. A država svojim mjerama stimulira “bijelu kugu”, što se vidi i na spomenutom primjeru poticaja za junice i naknade za rodilje.

Šta se Rvacka ima bunit

Zbog svega toga ne treba čuditi što se Hrvatice iz BiH odlučuju “srediti” boravak i rađati u Hrvatskoj gdje su porodiljne naknade i dječji doplatak ipak vrijedni truda. U Hrvatskoj mnogi prigovaraju zbog toga. No treba podsjetiti da se Hrvatska već desetljećima demografski “hrani” upravo Hrvatima iz BiH. Kada presahne taj izvor, a sve su prilike da hoće, “bijela kuga” će još jače pogoditi Hrvatsku.
– Šta se Rvatska ima bunit kad će se naša dica iz BeiHa svakako priselit tamo – komentira Rodijak Ćipa.

– Naručito najsposobniji i najškolovaniji. Jadno je što ni Rvacka ne zna šta će s njima, pa i svoje šalje u Evropu. Ali bi Rvacka tribala od Evrope tražit novce za dicu, jer će na kraju ta dica završit u Evropi ka radna snaga. Pa neka Evropa dadne nešto eura za svoje buduće radnike. I njoj je bolje da im dođe ugojena i školovana mlađarija. Bit će krava i za izvoz, ali ćemo morat čobane uvozit – veli Rodijak.

Petar Miloš - Slobodna Dalmacija

Strašno poučno.
Ovaj Miloš što stariji, to sve dosadniji.
Ne znam što je htio s ovim reći.Valjda, ne ulazite u EU jer će vam ''dica završit u Evropi ka radna snaga''.
Dosadno staro piskaralo.
Ne znam kako ljudi mogu trošiti neurone na ovakve gluposti.

[no_mani=no_fjučr]

HHO o četvrtom kolu: 'Mi Hrvati ne pijemo vina, nego krvi četničkoga sina'

Kohorta je i na ovoj utakmici istakla keltski križ, koji je na Uefinoj crnoj listi zabranjenih znakova.
U okviru projekta "Izravna prevencija navijačkoga nasilja" promatrači HHO-a pratili su utakmice 4. kola Prve HNL te su na temelju direktnog uvida i prikupljenih podataka najviše "posla" imali u dvoboju u Gradskom vrtu između Osijeka i Dinama.

NK OSIJEK – GNK DINAMO 1 : 2
Utakmica 4. Kola Prve HNL odigrana u subotu, 9. kolovoza 2014. na stadionu Gradski vrt u 21.00 sat, pred oko 4.000 gledatelja, među kojima je bilo oko 400 pripadnika BBB (tzv.navijačka skupina GNK Dinama), te nešto većeg broja članova Kohorte (navijačka skupina NK Osijeka), odigrani susret osječkog i zagrebačkog prvoligaša, ostat će zapamćen više po navijačkim izgredima nego po dobrom nogometu.
Kohorta je i na ovoj utakmici istakla keltski križ, koji je na Uefinoj crnoj listi zabranjenih znakova. BBB su se i ovom prilikom obračunavali sa Zdravkom Mamićem i HNS-om. Najprije su u 23. minuti zapalili jednu dimnu kutiju, a potom u 26-oj počeli skandiranjem „Mamiću,Cigane", da bi nekoliko minuta kasnije (31.) počeli višeminutnim uvredama izvikujući „Zdravko Mamić, srpsko kopile". Ni Kohorta nije mirovala, pa već u 8. minuti „pozdravlja" BBB s „Cigani, Cigani", a u 33. minuti slijedi neizbježno „HNS pederi, nogomet ste sjebali!", pa „Jebemo, jebemo HNS", da bi svoje „navijanje" zaključili s povicima „Purgerske pičke", u 40. minuti.
Drugo su poluvrijeme BBB započeli iznenađujućim, lijepim i popularnim domovinskim pjesmama „Oj hrvatska mati, nemoj tugovati...", pa je potom uslijedila „Moja domovina" što su prihvatili i ostali navijači na stadionu. No, bio je to zapravo uvod u neprihvatljivo orgijanje BBB-a koji u 50. minuti počinju pjevanjem „Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana, Jure zove, Boban kliče, za Dom spremni Poglavniče..." (riječ je o zapovjednicima tzv. „crne legije", bojne ustaškog režima u NDH koji je bio sljednik i saveznik fašističke Italije i nacističke Njemačke). Uslijedilo je u 56. minuti piromansko ludilo, pa je zapaljeno dvadesetak baklji od kojih je desetak palo na tartan stazu, a nekoliko i na sam travnjak. Kad se dim razišao pojavio se veliki transparent s natpisom „Oluja 95", te još jedan na kojem je pisalo „Mi Hrvati ne pijemo vina", nakon čega je uslijedilo skandiranje „Mi Hrvati ne pijemo vina, nego krvi četničkoga sina" (četnici – ostaci starojugoslavenske vojske i saveznici fašističkog i nacističkog režima u Drugom svjetskom ratu, danas kod dijela Hrvata sinonim za etničke Srbe). Ni to nije bio kraj ispadima BBB-a, pa su 60-oj minuti zapalili nekoliko stolica. Na to je Kohorta odgovorila topovskim udarom u 62. minuti, te paljenjem nekoliko baklji (2-3). U 72. minuti, nakon dosuđenog jedanaesterca protiv NK Osijeka, Kohorta skandira „HNS pederi, nogomet ste sjebali!", te „Jebo vas Mamić", a u 73-oj još nadodaju „Jebemo, jebemo HNS". Isti se pokliči čuju i u nastavku, a na samom kraju BBB skandiraju „Osječke pičke", a Kohorta odgovara s „Purgerske pičke".
Napominjemo da je osiguranje na stadionu i oko njega bilo primjereno, ali na grube i vulgarne ispade navijačkih skupina, usprkos svih naputaka UEFE i HNS-a, nitko od službenih osoba nije reagirao. Također, iako je i to preporučilo vodstvo HNS-a, službeni spiker nije prije početka utakmice pozvao navijače na sportsko ponašanje i navijanje, niti je upozorio da će svako rasističko i drugo ksenofobno ponašanje biti sankcionirano.

NK LOKOMOTIVA – HNK HAJDUK 2 : 5
Utakmica 4. Kola Prve HNL odigrana u nedjelju, 10. kolovoza 2014.na stadionu u Kranjčevićevoj, u 19.00 sati
Utakmicu između Lokomotive i Hajduka pratilo je oko 2.000 gledatelja od kojih je bilo oko 300 pripadnika Torcide (navijačka skupina HNK Hajduka), dok Lokomotivine pristaše nisu viđene.
Utakmica je protekla u sportskom tonu, a i Torcida je relativno mirno pratila utakmicu. U nekoliko su navrata skandirali „Jebo vas Mamić" (14.,53., 63. i 88. minuta). U 14. i 63.minuti čuje se „Purgerske pičke", a u 33.i 88. „HNS pederi, nogomet ste sjebali!", te „Cigane, Mamiću"(33. minuta). Na samom kraju utakmice skandira se „Šukeru, Turčine, napuši se kurčine!".

Helsinski odbor je najsmijesnija zidofska organizacija na svijetu. Uzjebala se Mamiceva kurva, Zvonimir Cicak.

[Nomo]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

e moj doktore na sto se lijepis ko dijete na smolu

Ma znam. Samo testiram znanje.
Mandžukići su stari hrvatski rod.

Hercegovci

. Korjen im je

iz Tomislavgrada

, I sad ima nekoliko kuća.
Mariov otac Mato je inače rodom iz Šamca gdje mu je otac doselio trbuhom za kruhom. I sam je bio nogometaš. Igrao je dugo u Marsoniji, a i sad živi u Slavonskom Brodu.

Ma cije bolan tetiras znanje ? Moje sigurno ne jer me taj igrac uopce ne zanima . Povjerovao si u tu glupu pricu a ove info si kasnije nasao na internetu . Tekst je tako jeftin i proziran od samog pocetka . Amidza , dobrostojeci zivi na 7 dunuma zemlje .....smijesno do bola . paljevina i to plitka kao kao lokva polslije kise .
ps tomislavgrad nije u hercegovini . doktore doktore , u duvnu je snijeg veci i visi od Kukoca i Radje skupa a medvjed i vuk je domaca zivotinja . najpopularnije voce u duvnu je kumpir a cvijet zovika i zarika . pa ti sad vidi koliko tu ima ercegovine

[Hafis]

Duvno je u Hercegovini, i to nema veze s visinom snijega.

[It_is_a_Leclerc]

Meni je Kakanj-x ozbiljan portal, a gospodin Hilmo daje dojam jako saburli čovjeka...ne znam zašto bi lagao?

e moj doktore na sto se lijepis ko dijete na smolu

Ma znam. Samo testiram znanje.
Mandžukići su stari hrvatski rod. Hercegovci. Korjen im je iz Tomislavgrada, I sad ima nekoliko kuća.
Mariov otac Mato je inače rodom iz Šamca gdje mu je otac doselio trbuhom za kruhom. I sam je bio nogometaš. Igrao je dugo u Marsoniji, a i sad živi u Slavonskom Brodu.

Da si ti meni živ i zdrav, ali Tomislavgrad geografski nije Hercegovina, već zapadna Bosna.

[Hafis]

Da si ti meni živ i zdrav, ali Tomislavgrad geografski nije Hercegovina, već zapadna Bosna.

Da si ti i meni jož življi i zdraviji, ali kontaktiram malo više s duvnjacima od tebe, i valjda znam kako se osjećaju regionalno.
O Livnu bi se i moglo raspravljati ali o Duvnu - ne.

[It_is_a_Leclerc]

Da si ti meni živ i zdrav, ali Tomislavgrad geografski nije Hercegovina, već zapadna Bosna.

Da si ti i meni jož življi i zdraviji, ali kontaktiram malo više s duvnjacima od tebe, i valjda znam kako se osjećaju regionalno.
O Livnu bi se i moglo raspravljati ali o Duvnu - ne.

Pa šta mene briga kako se ko osjeća. I ja se mogu osjećati Francuzom, ali avaj.

Geografija je neumoljiva. Posušje je najistočniji grad u Hercegovini

[Hafis]

I da skratim ovo handrenje vezano za Duvno:
Pošto su fratri bespogovorno najveći izvor znanja u ovoj državi, doslovce izvor sačuvane povijesti ove države, mislim da su i najmeritorniji i u ovom pogledu i da znaju što je Bosna a što Hercegovina.

Znači na području Hercegovine imamo Mostarsko-duvanjsku biskupiji, ili zvanično: Biskupija Mostarsko-duvanjska i trebinjsko mrkanjska.
Stoga - ni jedne više


I oni meni Duvno u Bosni

[Nomo]

I da skratim ovo handrenje vezano za Duvno:
Pošto su fratri bespogovorno najveći izvor znanja u ovoj državi, doslovce izvor sačuvane povijesti ove države, mislim da su i najmeritorniji i u ovom pogledu i da znaju što je Bosna a što Hercegovina.

Znači na području Hercegovine imamo Mostarsko-duvanjsku biskupiji, ili zvanično: Biskupija Mostarsko-duvanjska i trebinjsko mrkanjska.
Stoga - ni jedne više


I oni meni Duvno u Bosni

Tomislavgrad (prijašnji naziv Duvno koristi se i danas u govornom jeziku) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine te jedna od općina Livanjskog kantona. Naseljavaju ga uglavnom Hrvati i dijelom Bošnjaci. Etnička situacija prije i poslije nedavnog rata se nije znatnije promijenila, izuzev iseljavanja oko 600 uglavnom gradskih Srba.

Duvno, starijeg oblika Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi d´lmno - pašnjak, odnosno dalma (dëlma) - ovca. Ime Duvno za grad se upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara - Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno), za turske vladavine Sedidžedid (bos. Nova tvrđava)[3] i Županj-potok, a u vrijeme Austro-Ugarske - Županjac.

Godine 1925. je kralj Aleksandar I. Karađorđević obilježio 1000. godišnjicu stvaranja hrvatskog kraljevstva tako što je Tomislavgrad nazvao po hrvatskom kralju Tomislavu, koji je navodno okrunjen upravo na Duvanjskom polju, što zapravo nikad zvanično nije dokazano i ubraja se u brojne legende novije hrvatske historiografije. Taj je naziv Tomislavgrad zadržao sve do 1945. Оd 1945. do devedesetih godina 20. stoljeća opet se zove Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad. Danas se kao dan općine slavi 8. juli.

Duvanjski kraj je druga od nekoliko stepenica kojima se visoko planinsko područje jugozapadne Bosne i Hercegovine spušta ka Jadranu. Geološki ovo je dio veoma velikog dinarskog krševitog prostora što se pruža od Trsta do Albanije. Po svom smještaju i sastavu tla, kao i po tjelesnim[citat potreban], duhovnim i duševnim svojstvima svog stanovništva dosta je blisko području Mediterana, mada ni ostali regionalni utjecaji nisu zanemarivi. Konačno ne treba zanemariti ni činjenicu da je Duvno bilo pogranično mjesto Osmanlijskog carstva na njegovoj zapadnoj granici u dugom periodu od preko 400 godina.

Nekada je duvanjski kraj bio jedan od glavnih opskrbljivača dalmatinsko-hercegovačkih krajeva stočnim proizvodima pa je vrijedila uzrečica: "Duvno zlatno guvno". To je bilo bogatstvo Duvnjaka još od ilirskog vremena. Danas većina Duvnjaka živi od rada po zapadnim zemljama ili po susjednoj Hrvatskoj, gdje su mnogi pronašli svoj drugi dom, što se negativno odražava i na demografsku sliku depopulacijske općine Tomislavgrad. Industrijski pogoni i drugi izvori prihoda tek su u procesu nastajanja, međutim kako Tomislavgrad kao i cijela Bosna i Hercegovina prolaze kroz težak period tranzicije, pospješene još i općom recesijom, to je i ovaj proces veoma mučan i spor, te ne daje rezultate kakve bi trebao da daje.

Sadržaj [sakrij]
1 Stanovništvo
1.1 Nacionalni sastav stanovništva - općina Tomislavgrad, popis 1991.
1.2 Nacionalni sastav stanovništva - Grad Tomislavgrad, popis 1991.
2 Geografija
2.1 Polje
2.2 Planine
2.3 Vodotoci
2.4 Jezera
2.5 Klima
3 Historija
3.1 Predhistorijsko doba
3.2 Rimsko doba
3.3 Dolazak Slavena
3.4 Osmanlijsko doba
3.5 Austro-ugarsko doba
3.6 20. vijek
4 Poznate osobe
5 Također pogledajte
6 Reference
7 Vanjski linkovi
Stanovništvo
Glavne stranice: Demografija Tomislavgrada i Spisak naseljenih mjesta u Tomislavgradu
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tomislavgrad imala je 30.009 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tomislavgrad je u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Tomislavgrad, popis 1991.
ukupno: 30.009

Hrvati - 25.976 (86,56%)
Muslimani - 3.148 (10,49%)
Srbi - 576 (1,91%)
Jugoslaveni - 107 (0,35%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 202 (0,69%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Tomislavgrad, popis 1991.
ukupno: 5.012

Hrvati - 3.164 (63,12%)
Muslimani - 1.472 (29,36%)
Srbi - 219 (4,36%)
Jugoslaveni - 95 (1,89%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 62 (1,23%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Geografija
Polje


Panorama Duvanjskog polja
Duvanjsko polje, tipična visoravan, nastala je u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, jezerskim taloženjem - tu su nastale i velike naslage uglja na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja - te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860-900 m nad razinom mora. Niže je od Kupreškog polja (1100-1200 m), a više od Livanjskog polja (709-808 m). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km2.

Planine
Sa svih strana Duvanjsko polje je okruženo planinama: sa sjeveroistoka i istoka omeđuju ga Ljubuša, Vran i Smiljevača, odnosno Lib; s juga ga zatvara planina Gvozd; uz jugozapadna i zapadna ivica polja pruža se Midena i mnogo niža Grabovica (planina), koja na Privali dodiruje ogranke Tušnice; sa sjevera i sjeverozapada dižu se Tušnica i Jelovača. Sve ove planine su sasvim gole; učinila su to vijekovi nekontrolirane sječe, pustošenja i paljevine duvanjskih šuma. Jedino je Vran pod visokom šumom, a Gvozd i Grabovica djelimično pod niskom.

Vodotoci
Iako na Duvanjski kraj pada mnogo kiše i snijega, kad je najviše treba, vode nema: u ljetnim mjesecima. Budući da je tlo veoma propusno - šuplji krš - sva ta silna voda izgubi se brzo u podzemlje, te ovaj kraj pored obilja oborina pati od ljetnih suša i nestašice vode u nekim naseljima. Jedina rijeka Šujica je ponornica, dolazi kroz podzemlje iz Kupresa, izvire u Šujici, ponire u Kovačima (Ponor), ponovno kod Ričina izvire u Prisoju, i danas puni jezero Buško blato. Njen mali pritok Drina teče samo kišni dio godine, a tvore je Miljacka i Studena - obje izviru ispod planine Gvozda.

Ostrožac je potok koji nikada još nije presušio i glavni je izvor za opskrbu vodom Tomislavgrada i okolnih sela. Izvire ispod Vučipolja, a ulijeva se u Šujicu kod Kovača.

Jezera
Dvije trećine Buškog jezera nalazi se na području općine Tomislavgrad. Ovo jezero površine 57.7 km2 najveće je umjetno jezero u Evropi i služi kao akumulacija za hidroelektranu Orlovac. Bogato je ribom i pogodno za sport na vodi, kupanje i sl. Na području općine Tomislavgrad je i manje glečersko jezero Blidinje površine 4 km2. Ovo jezero smješteno je između Vrana i Čvrsnice.

Klima
Klima je veoma oštra, s vrlo jakim vjetrovima (bura i jugo), voda i tlo ne baš osobito darežljivi određuju i uvjetuju privrednu snagu Duvna i zanimanje njegovih stanovnika. Iako se rubom polja naokolo steru oranice, na kojima uspijevaju sve vrste žitarica, krompir, kupus i druge vrste povrća. Duvno je pašnjak, kako mu kaže i njegovo ilirsko ime. Planine - pašnjaci, gotovo polovina polja - livade, omogućivale su u dalekoj i ne tako dalekoj prošlosti prehranu i uzgajanje velikog broja sitne i krupne stoke.

Historija
Predhistorijsko doba
Na Duvanjskom polju kontinuirano se živi od najstarijih vremena do danas. Najstariji stanovnici su bili Dalmati, pripadnici ilirskog plemena. Centar ilirskog plemena bio je grad Daelminium, koji se nalazio na planini Libu, između sela Kongore i Borčana. Nakon dugotrajnog i čvrstog otpora Delmate su pokorili Rimljani početkom 1. vijek n. e.

Rimsko doba


Crkva sv. Nikole Tavelića
Pokoravanjem Delmata početkom 1. vijeka ovim prostorima zavladali su Rimljani. Oni su sagradili novi grad. Rimski Daelminium, važna raskrsnica puteva, nalazio se na mjestu današnje bazilike posvećene sv. Nikoli Taveliću, prvom hrvatskom svecu. Vladavina Rimljana održala se sve do dolaska Slavena.

Dolazak Slavena
Početkom 7. vijek Duvanjsko polje naselila su slavenska plemena. Rimski Daelminium postao je centar velike župe, zbog čega su stanovnici ovog kraja taj drevni grad prozvali Županjac.

Duvanjsko polje je u ranom srednjem vijeku bilo, prema mišljenju starijih hrvatskih historičara, mjesto mnogih događaja značajnih za opću historiju hrvatskog naroda, no ozbiljnija istraživanja nikad nisu pokazala vjerodostojnost njihovih navoda, tako da se sve svodi na nivo bajki, mitova i legendi, tako svojstven pisanju povijesti na balkanski način. Budućnost ovih prostora svakako će trebati jedno objektivno pisanje historije, koja se ipak prvenstveno zasniva na činjenicama, a ne na bajkama.

Među nikad dokazane legende iz pera hvatskih historiografa ubraja se tzv. Prvi hrvatski sabor 753. godine. Prvi vladarski dvor na području Bosne i Hercegovine napravljen je na planini Libu, kada su Slaveni, koje oni rado prozivaju Hrvatima mada je takav naziv u to vrijeme bez temelja, naselili Duvno. U tom je dvoru Budimir godine 753. sačekao izaslanike pape Stjepana II i bizantskog cara Konstantina V Kopronima, gdje su i obavljene pripreme za navodni veliki državni i crkveni sabor.

Navodni krunidbeni sabor kralja Tomislava održan je godine 925. na tom istom prostoru, mada i o ovome događaju povijest duvanjskog kraja jednostavno šuti, dajući prostora tek pukim špekulacijama hrvatskih historičara koji ovaj prostor rado vide dijelom hravtskog nacionalnog prostora.

U posjedu hrvatskih kraljeva, kojima je s vremenom pripao, Duvanjsko polje sa gradom Županjcem bilo je do druge polovine 13. vijeka, kada je pripalo hrvatskoj plemićkoj porodici Šubić, a 1325. godine bosanskom velikašu Stjepanu II Kotromaniću. U vlasništvu Kotromanića ostalo je sve do dolaska Osmanlija. Zadnja bosanska kraljica Katarina prepustila je 1477. godine Bosnu i Hercegovinu, a time i duvanjsku župu, Svetoj Stolici u baštinu.

Osmanlijsko doba


Džudža Džafer džamija u Tomislavgradu
Osmanlije ulaze u Bosnu prvi put krajem 14. vijeka, ali ne sa ciljem da je zauzmu[citat potreban], kako to misli britanski historičar Noel Malcolm. Bosna je, iako teško dostupna zemlja, bila vrlo atraktivan i bogat plijen, što su istovremeno smatrali i Ugari. Osmanlijska vlast će se u Duvnu i Bosni ustalit krajem 15. vijeka, službeno nakon pada Bosne 1463. godine i trajati će sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. godine. O šarolikosti i ljepoti ovih krajeva svjedoči i glasoviti putopisac Evlija Čelebija za svojih putovanja Balkanskim poluotokom.

Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen po selima, iseljava se sve do 18. vijeka, a ovaj proces bio je uzrokovan mahom lošim ekonomskim prilikama na veoma neplodnom, tvrdom i vjetrovitom Duvanjskom polju, koje je sve do gradnje Buškog jezera najveći dio godine bilo neobradivo. Značajnu ulogu u očuvanju identiteta katolika u Duvanjskom polju imaju i bosanski franjevci. Uz franjevce u Duvnu misioniraju dijelom i glagoljaši, no zbog neprikosnovene omiljenosti franjevaca kod katolika i drugih stanovnika, njihova djelatnost ostaje nezapažena.

Austro-ugarsko doba
Nakon Berlinskog kongresa evropskih sila 1878. godine dolazi do okupacije Bosne i Hercegovine, čime Duvno postaje dijelom Austro-Ugarske monarhije, u kojoj ostaje do 1918. godine.

20. vijek
U toku 20. vijeka Duvno se nalazi najprije u Kraljevini SHS, zatim Kraljevini Jugoslaviji, NDH i od 1945.- 1991. godine, u SFR Jugoslaviji.

26. august 1939. godine sklopljen je sporazum Cvetković-Maček, kojim je stvorena Banovina Hrvatska, dijelom na štetu Bosne i Hercegovine. Duvanjski kraj je ušao u sastav Banovine Hrvatske i tako dočekao stvaranje Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941. godine. U kakvom raspoloženju je dočekana nova država u Duvnu svjedoči jedan dokument sačuvan u Historijskom arhivu u Mostaru, u kojem doslovce piše: "Propašću Kraljevine Jugoslavije Hrvati u Duvnu su oduševljeni, Srbi razočarani, a muslimani 2:1".

Brojni su zločini koje su u razdoblju Drugog svjetskog rata nad narodom ovih krajeva počinili četnici, a kao odmazdu na zlodjela ustaša tokom rata i partizani. Nezadovoljstvo pojedinih Hrvata represijama, centralizmom i nametanjem unitarizma kulminiralo je sedamdesetih godina u pokretu prozvanom "Hrvatsko proljeće". Za diplomatska predstavništva u inostranstvu Duvnjaci i politički i privredni emigranti su bili ustaše, a za vlasti u domovini članovi njihovih porodica, komšije i prijatelji bili su jataci koje stalno treba držati pod kontrolom. Brojnim metodama, a posebno privrednom izolacijom kočio se razvoj duvanjskog kraja, šmada je to je pogodovalo iseljavanju stanovništva u pravcu Zagreba, Dalmacije i sjeverne Hrvatske, odnsono zapadne Evrope. Dolaskom Branka Mikulića i Hamdije Pozderca na vrh vlasti u Republici, a kasnije i u saveznoj Federaciji, mijenja se stav vlasti prema Duvnu i Duvnjacima, no tendencije iseljavanja nastavljene su i kasnije, sve do današnjih dana.

Poznate osobe
Emir Dilaver, nogometaš
Islam Đugum, atletičar i atletski trener
Dževad Karahasan, književnik, dramatičar, esejist, romanopisac
Virgilije Nevjestić, grafičar, slikar,

[Nomo]

I da skratim ovo handrenje vezano za Duvno:
Pošto su fratri bespogovorno najveći izvor znanja u ovoj državi, doslovce izvor sačuvane povijesti ove države, mislim da su i najmeritorniji i u ovom pogledu i da znaju što je Bosna a što Hercegovina.

Znači na području Hercegovine imamo Mostarsko-duvanjsku biskupiji, ili zvanično: Biskupija Mostarsko-duvanjska i trebinjsko mrkanjska.
Stoga - ni jedne više


I oni meni Duvno u Bosni

na 20 tom km od duvna prema posusju pocinje hercegovina .
ps mentalitet , ljudi , jezik , ikavica , selo grad seljaci gradjani papci raja , vjera nacija , obicaji , hrana , kultura , tradicija ...to su sasvim druge stvari . politicki moment gdje ljudi imaju komplekse od Bosne je opet posebna prica . covjek iz Duvna( hrvat katolik ) bjezi reci da je duvno u bosni jer ce neko ,, pomisliti ,, da je glup i da je musliman .
ps nijedan Bosnjak iz duvna nece raeci da Hercegovac . Niti jedan . Hrvati su iskompleksirani i zato oni koji su na granici sa hercegovinom bjeze u taj tor da ne bi bili dio vica o muji i sulji .