Golf 1 iz TAS -a je bolji od Golfa 7_Scarlett_ wrote:Imas ljude koji zbog nostalgije tvrde da je Sarajka bila arhitektonski ljepsa od BBI centrasaibaba wrote:
U proslom sistemu je bilo dobrih stvari ali bilo je i loših. Zanimljivo mi je to da su ljudi postali nostalgični i prema nečemu što nije valjalo. preko noci je Sarajka postala cudo arhitekture, Papagjka je ljepotica, Zgrade od katona i azbesta su pojam kvaliteta gradnje.. Mislim treba biti realan ako nesto nevalja nevalja..
subjektivni dozivljaj...saibaba wrote:Golf 1 iz TAS -a je bolji od Golfa 7_Scarlett_ wrote:Imas ljude koji zbog nostalgije tvrde da je Sarajka bila arhitektonski ljepsa od BBI centrasaibaba wrote:
U proslom sistemu je bilo dobrih stvari ali bilo je i loših. Zanimljivo mi je to da su ljudi postali nostalgični i prema nečemu što nije valjalo. preko noci je Sarajka postala cudo arhitekture, Papagjka je ljepotica, Zgrade od katona i azbesta su pojam kvaliteta gradnje.. Mislim treba biti realan ako nesto nevalja nevalja..
subjektivni dozivljaj...holowey wrote:Golf 1 iz TAS -a je bolji od Golfa 7saibaba wrote:Imas ljude koji zbog nostalgije tvrde da je Sarajka bila arhitektonski ljepsa od BBI centra_Scarlett_ wrote: U proslom sistemu je bilo dobrih stvari ali bilo je i loših. Zanimljivo mi je to da su ljudi postali nostalgični i prema nečemu što nije valjalo. preko noci je Sarajka postala cudo arhitekture, Papagjka je ljepotica, Zgrade od katona i azbesta su pojam kvaliteta gradnje.. Mislim treba biti realan ako nesto nevalja nevalja..
[/quote]
Te stvari naravno treba posmatrati u kontekstu tog vremena a ne porediti neuporedivo._Scarlett_ wrote:Imas ljude koji zbog nostalgije tvrde da je Sarajka bila arhitektonski ljepsa od BBI centrasaibaba wrote:
U proslom sistemu je bilo dobrih stvari ali bilo je i loših. Zanimljivo mi je to da su ljudi postali nostalgični i prema nečemu što nije valjalo. preko noci je Sarajka postala cudo arhitekture, Papagjka je ljepotica, Zgrade od katona i azbesta su pojam kvaliteta gradnje.. Mislim treba biti realan ako nesto nevalja nevalja..
Ja lično imam primjedbu na nedostatak slobodnog prostora između zgrada i nedostatak zelenih površina. Zgrade pojedinačno nisu ružne. Najmanji je problem nacrtati zgradu da na nešto liči. Problem je kad ih mnogo poredaš na raspoloživi prostor.lajkujMe wrote:Meni nije bas jasno sto se ljudi zale na novu otoku da je ruglo, zivim na cvili i meni preljepo citavo naselje pa cak i onaj prihevtani neboder sto se gradi. Puno mi je gori Miljacka naselje gradjeno po uzoru tibra stup.
I priheftani neboder je u startu planiran da bude tu, samo nije odmah bio odobren, tako da mu je alternativa bio omanji trg.lajkujMe wrote:Meni nije bas jasno sto se ljudi zale na novu otoku da je ruglo, zivim na cvili i meni preljepo citavo naselje pa cak i onaj prihevtani neboder sto se gradi. Puno mi je gori Miljacka naselje gradjeno po uzoru tibra stup.
Ne mora znaciti. Imas recimo na kosevskom brdu one kartonske zgrade ispod puta do pruge koje su novije jedno dvadesetak godina od onih niskih u zuke džumhura a daleko ne kvalitetnije._BataZiv_0809 wrote:Te stvari naravno treba posmatrati u kontekstu tog vremena a ne porediti neuporedivo._Scarlett_ wrote:Imas ljude koji zbog nostalgije tvrde da je Sarajka bila arhitektonski ljepsa od BBI centrasaibaba wrote:
U proslom sistemu je bilo dobrih stvari ali bilo je i loših. Zanimljivo mi je to da su ljudi postali nostalgični i prema nečemu što nije valjalo. preko noci je Sarajka postala cudo arhitekture, Papagjka je ljepotica, Zgrade od katona i azbesta su pojam kvaliteta gradnje.. Mislim treba biti realan ako nesto nevalja nevalja..
Nesumnjivo da ja bolje zivim od Kralja Tvrtka jer za razliku od njega serem u solju sa tekucom vodom, grijem se na plin, vozim se autom i lijecim se antibioticima.
A da me se spusti u Tvrtkovo doba bio bih kmet koji rmbaci po 20 sati na imanju feudalca i spava na slami.
Dakle i Sarajku i Papagajku i Golfa keca iz TASa treba porediti sa robnim kucama, zgradama i autima koji su se tada gradili/proizvodili.
Isto kao sto Meandre, Veneta i Towere treba porediti sa zgradama koje se grade u 2018 a ne u 1978.
Ok razumljivi su razlozi... jeftini stanovi koji se daju radnicima.holowey wrote:pravile se te kartonske zgrade i davali stanovi na koristenje sirotinji da sirotinja ne bi gradila bespravno, na klizistu ili u vodozastitnoj zoni... a sad vladajuci seru i pisaju po sirotinji koja gradi "planski" na klizistu, vodozastitnoj zoni, plavnom podrucju...
opet pljuj po socijalizmu
kako si to uspio protumaciti da ja tvrdim da nije bilo razlike izmedju vladajucih i sirotinje?saibaba wrote:Ok razumljivi su razlozi... jeftini stanovi koji se daju radnicima.holowey wrote:pravile se te kartonske zgrade i davali stanovi na koristenje sirotinji da sirotinja ne bi gradila bespravno, na klizistu ili u vodozastitnoj zoni... a sad vladajuci seru i pisaju po sirotinji koja gradi "planski" na klizistu, vodozastitnoj zoni, plavnom podrucju...
opet pljuj po socijalizmu
Ako mislis da tada nije bilo razlike izmedju vladajucih i sirotinje pogledaj dvospratne stanove po ciglanama i breki za političare i direktore a pogledaj zgrade i stanove koje su dobijali radnici..
To stoji. Sigurno da su radnici imali vise prava.holowey wrote:kako si to uspio protumaciti da ja tvrdim da nije bilo razlike izmedju vladajucih i sirotinje?saibaba wrote:Ok razumljivi su razlozi... jeftini stanovi koji se daju radnicima.holowey wrote:pravile se te kartonske zgrade i davali stanovi na koristenje sirotinji da sirotinja ne bi gradila bespravno, na klizistu ili u vodozastitnoj zoni... a sad vladajuci seru i pisaju po sirotinji koja gradi "planski" na klizistu, vodozastitnoj zoni, plavnom podrucju...
opet pljuj po socijalizmu
Ako mislis da tada nije bilo razlike izmedju vladajucih i sirotinje pogledaj dvospratne stanove po ciglanama i breki za političare i direktore a pogledaj zgrade i stanove koje su dobijali radnici..
poenta je da su u to vrijeme mogli da se nadaju da ce da dobiju stan, kakav takav... danas takva nada ne postoji...
danas se svjesno zmiri na "plansku" gradnju, tibra-stajl gradnju i onu na klizistima i plavnim podrucjima...
U Sarajevu je nedavno Rijaset Islamske zajednice u BiH otvorio najmoderniji studentski centar u državi. Izgradnja studentskog doma i popratnih objekata koštala je osam miliona KM, a za direktora ove ustanove izabran je dr. Muamer Tinjak.
Studentski centar IZ u BiH početkom ovog mjeseca primio je prvu grupu studenata u svoje prostorije. Ovaj iznimno uređeni kompleks koji se zajedno s popratnim objektima i dvorištem prostire na nešto više od 5.000 kvadratnih metara, prvobitno je namijenjen studentima Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, ali je otvoren i za sve one studente kojima odgovara boravak na adresi Logavina 75.
Sređene i čiste spavaće sobe raspoređene u dva odvojena paviljona, biblioteka sa čitaonicom, restoran, studentski klub, multimedijalna sala i moderna sportska igrališta samo su neki od sadržaja koje Studentski centar IZ u BiH nudi svojim korisnicima, a u okviru njegovog djelovanja bit će organizirane i brojne dopunske aktivnosti.
Kako nam je kazao Muamer Tinjak, direktor Studentskog centra IZ u BiH, ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez finansijske pomoći Generalne direkcije vakufa Republike Turske u partnerstvu s Vakufskom direkcijom Rijaseta IZ u BiH. Tinjak posebno ističe ime Hatidže Džugumije koja je uvakufila zemljište na kojem je izgrađen cjelokupan kompleks.
Odlični uvjeti za nisku cijenu
Direktor Studentskog centra IZ u BiH Muamer Tinjak nam je rekao kako su planovi o izgradnji jednog modernog boravišta za studente FIN-a stari koliko i sam fakultet. Istakao je i to kako je inicijativa za početak izgradnje jednog objekta poput ovog začeta upravo na sarajevskom FIN-u i to dok je dekan bio prof. dr. Enes Karić.
"Neposredno nakon osnivanja Univerziteta u Sarajevu javila se potreba i za osiguravanjem adekvatnog smještaja za studente koji dolaze izvan Sarajeva. Nerijetko smo svjedoci da studenti moraju iznajmljivati privatne sobe ili kompletne stanove, što je finansijski neisplativo. Uz veliku pomoć Generalne direkcije Vakufa Republike Turske, a sve pod pokroviteljstvom Vakufske direkcije Rijaseta IZ u BiH, uspjeli smo napraviti vrlo lijep studentski centar koji će mnogim mladim ljudima olakšati proces usvajanja novih znanja", govori nam na početku razgovora direktor Studentskog centra IZ u BiH Muamer Tinjak.
"Naš studentski centar ima 202 kreveta, a trenutno su nam kapaciteti popunjeni blizu 80 posto. Tačnije, trenutno je zauzeto nešto više od 160 kreveta, ali je važno naglasiti kako konkursna procedura još uvijek nije okončana i kako se studenti još uvijek mogu prijaviti za boravak u našoj ustanovi", kaže Tinjak te nastavlja o cijeni boravka u ovom domu:
"Ako biste izračunali isključivo cijenu obroka koje studenti dobijaju u našem domu, došli biste do zaključka da bi bilo nemoguće podmiriti i one osnovne troškove za novac koji nam studenti plaćaju. Cijene naših dvokrevetnih, trokrevetnih i četverokrevetnih soba iznose 180, 200 i 220 KM, a u cijenu su uključeni smještaj, hrana i korištenje svih sadržaja koje nudimo, kao što su upotreba biblioteke, čitaonice, interneta, grijanja, struje i dr. Teško da ćemo sami moći finansirati sve troškove pa će nam Rijaset IZ u BiH sigurno morati pomoći dijelom svojih sredstava."
Nisu obavezne vjerske aktivnosti
Muamer Tinjak naglašava kako ovaj studentski dom nije izgrađen isključivo u komercijalne svrhe i spominje da su moguće posebne pogodnosti za studente koji dolaze iz socijalno ugroženih grupa stanovništva. Također, s obzirom na to da je IZ u BiH ključni inicijator gradnje i ujedno osnivač navedenog centra, direktora Muamera Tinjaka pitali smo da li su za studente obavezne vjerske aktivnosti tokom boravka u centru.
"Iako je IZ u BiH osnivač, moram naglasiti da je ispunjavanje vjerskih obaveza u ovom studentskom centru individualno i da mi nemamo poseban vjerski program. Tačnije, aktivnosti našeg centra ne odudaraju od aktivnosti ostalih studentskih domova u državi. Primjerice, mi trenutno imamo jednog studenta iz SAD-a koji se odlično uklopio. Uprava ovog studentskog centra nije pravila nikakva ograničenja i nismo insistirali na određenim kategorijama", zaključuje Muamer Tinjak.
Edhem Osmić završio je medresu u Zagrebu, a trenutno studira u Sarajevu gdje boravi u Studentskom centru IZ u BiH. Kazao nam je da nema pozitivna iskustva s boravkom u iznajmljenim stanovima i da ga je obradovala informacija da postoji studentski smještaj poput ovog.
"Ovaj smještaj odlična je prilika da se studenti osjećaju sigurno dok nisu kod kuće. Svojim trenutnim boravištem zaista sam oduševljen. Sobe su nove, klima je digitalna, kuhinja je odlična, a također nam se pruža prilika i za aktivnosti koje nisu usko vezane za nastavni proces, među kojima se ističu one edukativne i humanitarne. Ovo je zaista jedan moderan studentski dom koji je zasigurno u rangu velikih evropskih studentskih domova", govori Osmić.
S obzirom na to da je Studentski centar IZ u BiH zvanično počeo raditi ovog mjeseca, ostalo je blizu 20 posto upražnjenih mjesta. Proces aplikacije za smještaj isti je kao i za ostale studentske domove, a konkurs za prijem novih studenata bit će otvoren sve do popunjavanja kapaciteta.
Klix
