dr_Evil wrote: ↑30/12/2022 13:04
Vaya wrote: ↑30/12/2022 12:59
I za NATO sam ti sve objasnio u detalje prije par dana, opet i dalje vrtis istu pricu i spinujes...
Objasnio jesi, i ja sam tebi, i slozili smo se da se ne slazemo. Svako ima svoji oci, nek udje na NATO stranicu, nek pogleda historijat i nek odluci za sebe. Za mene nikad nece biti isto sta su pisali za ostale, i sta pisu za nas.
Do tada mogu da mastam kako ce neko iz NATO pakta uzeti pistolj, prislonit Dodi uz glavu i reci potpisuj odluku. Ili jednostavno da ce financijski toliko propasti da ce morati potpisati.
Kad smo kod financija sad je zapravo opet aktuelno ono oko kredita koje imaju garanciju u drzavnom zemljistu, sta bi sa londonskom burzom, i avionom gdje obveznica odleti Vucicu. Ako Schmit ne reaguje na vakat moze li se to aktivirati kako?
Ja kada citav tvoje argumente oko NATO, zaista vidim da bas ne poznajes materiju. Ima nekad i meni nekih stvari koje se mozda za moj licni ukus meni ne svidjaju, medjutim ako su cinjenice takve, ja mogu svirati u frulu, ali ono je tako...
Jos jednom da ponovis gradivo i da utvrdis kako stoji stanje BiH na putu u NATO, ovaj post je bio moj odgovor tebi na tvoje tvrdnje...

i da ti opet napomenem, ovo ti pise neko ko se bavi i istrazuje atlantske integracije i NATO alijansu...
Fasciniran sam tvojom upornoscu da tvrdis da je nesto istina evo vec par dana, a to ne da nije istina, nego apsolutno nije istina.
Hajd prati me sad detaljnije...
MAP je program finaliziran i predstavljen od NATO-a, na samitu u Vasingtonu 1999 godine, putem kojeg ce zemlje ex-YU i bivse i komunisticke zemlje da postaju clanice NATO saveza. Sama kreacija MAP-a kao integracijskog programa je krenula od 1996 i do njehovog finalnog formata koji se usvojio 1999 se konstantno razvijao i nadogradjivao. Iako su do tada Poljska, Ceska i Madjarska vec od 1995 pocele da rade na reformama i koje su svaka pojedinacno, ali i grupno pregovarale sa NATO-m za punopravno clanstvo, sve 3 drzave su od 1997 sprovodile reforme koje su diktirane razvojem MAP-a. Tako se desilo, da je 1999 kada je MAP kao integracijski program usvojen, takodjer se desilo da su ove 3 zemlje i primljene u NATO i one se smatraju prvim pokusnim kunicima MAP programa.
Sve ostale zemlje, a govorimo o Slovackoj, Rumuniji, Bugarskoj, Estoniji, Latviji, Litvaniji, Sloveniji, Albaniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji su zvanicno morale da aktiviraju i ratificiraju finalnu verziju MAP-a kao integracijskog programa kao jedinog nacina da postanu NATO clanice.
To znaci govorimo u sustini 14 zemalja koje su jedino i iskljucivo mogle postati clanice NATO-a, tehnicki gledano 11 zemalja, bez ove prve 3. Znaci konacni format MAP-a usvojen 1999 je kazivao i tada isto kao sto govori i sada, da aktivacija i ispunjenje uslova iz MAP-a ne znaci automatski da ces postati clan NATO, ali ako zelis postati clan NATO-a - MAP je jedini put. Znaci svaka od ovih 11 clanica koje su ratificirale i aktivirale MAP su pristale na stavku MAP-a koji kaze da bez obzira na ispunjenje svih uslova, to nije garant da ce postati clanica NATO-a i nije istina da je to primjenjeno samo za BiH kao sto pises po forumu zadnja 3 dana. Svaka od ovih 11 zemalja nakon sto su ispunile obaveze iz MAP-a, su prije nego sto su poslale zvanicni zahtjev u clanstvo su morale da sprovedu ili referendum ili glasanje u drzavnim parlamentima kao konacan demokratski stav gradjana te zemlje o njihov stavu u ulasku NATO - tako da je to jos jedna neistina koju si iznio kada si rekao, da ce to biti iskljucivo karakteristika za BiH. Nije to nikakav uslov poseban za BiH nego za sve zemlje clanice MAP-a.
MAP kao integracijski program je unificiran za sve zemlje. Sadrzi nekih 8 ili 9 koje zemlja kandidat mora ispuniti. Od ekonomskog, zakonodavnog, sudskog, odmbrambenog, sigurnosno-obavjestajnog, segmenta ljudskih prava i tako dalje. Znaci za sve vrijede iste reforma i postizanje istih ciljeva. Dubinski se poglavlja drugacije tretiraju i drugacije vremenski traju od zemlje do zemlje, jer startna pozicija svake zemlje razlicita, nije problematika ljudskih prava nije ista u Sloveniji i Bugarskoj, kao ni sto nije standard oruzanih snaga u Litvaniji i Albaniji isti.
Jedina razlika koja je BiH kao drzava imala drugacije od ostalih zemalja aspirantica i sto je imala kao uslov da joj se aktivira MAP jeste knjizenje perspektivne vojne imovine. Taj uslov je stavljen ad acta 2017, kada je Turska izlobirala za nas da se taj uslov privremeno ostavi po strani i da ne bude uslov za MAP, nego da se ta obaveza rijesi u procesu rada MAP-a, tj. ispunjavanja vojnog dijela obaveza kroz ANP-ove. Ustavni sud je donio presudu, da RS mora uknjiziti sve 23 perspektivne lokacije na drzavu BiH, te ce to sigurno biti i uradjeno u nekom buducem vremenu, kada se za to steknu nesto povoljniji politicki uslovi.
NATO je kao i do sada, u par navrata pokazao sasvim pristojnu dozu fleksibilnosti za NATO integracijski proces, tako je na primjer ono sto se kod nas problematizira - naziv, da li je Annual National Plan ili je Program of Reforms, istu situaciju imala Estonija i Bugarska, jer zvanicni NATO integracijski program za te 2 zemlje nije isao pod nazivom ANP, nego je bio prilagodjen za njihove drzavne potrebe, jer je i kod njih to u tom trenutku bilo politicko pitanje (znao sam naziv dokumenta kod Bugara, ali sam zaboravio), medjutim sustina i sadrzaj tih dokumenata kod Estonaca i Bugara je bila ista onoj sustini i sadrzaju koju ima zvanicni i formalni oblik ANP. Tako da je to jos jedna neistina koju uporno iznosis, da je BiH jedina zemlja koja je morala mijenjati naziv zvamicnog dokumenta, te da Program Reformi nije isto kao ANP.
Jos jednom ponavljam, MAP u svom originalnom formatu kaze da ratifikacija, aktivacija i ispunjenje obaveza iz MAP-a ne prejudicira clanstvo u MAP, medjutim ni jedna drzava koja je bila pod komunistickom vlascu, clanica Varsavskog pakta ili je bila pod sferom uticaja Sovjetskog saveza nece postati clanica NATO-a dok ne ratifikuje, aktivira i ispuni obaveze iz MAP-a. Treceg puta nema.
Ono sto je naravno zanimljivo, iako MAP kaze da zemlja koja aktivira i ispuni uslove MAP-a, to ne prejudicira clanstvo u NATO, svih 14 drzava, odnosno tehnicki gledano 11 drzava koje su aktivirale MAP i ispunile sve uslove iz MAP-a su na kraju postale clanica NATO saveza.
Paralela sa integracijom u NATO se moze identicno uporediti sa integracijom u EU. A to znaci;
1. Status potencijalnog kandidata
2. Status kandidata
3. Pregovaracki postupak (poglavlja ili klasteri mozda u buducnosti).
4. Podnosenje zahtjeva
5. Odobrenje od strane EU i svake clanice pojedinacno
To sto smo mi postali clanica kandidat - ne garantuje nam da cemo biti clanica EU. To sto mi sutra zatvorimo sva poglavlja i sprovedemo sve potrebne reforme koje od nas EU trazi ne mora znaciti da cemo postati clanica EU, jer neka postojeca clanica EU kroz Vijece Europske Unije moze blokirati clanstvo odredjene zemlje iako je ona ispunila sve trazene uslove samo zato sto politicke codje te clanice EU smatraju proces prosirenja u tom trenutnku kontra prodiktivnim za EU i tu posebnu zemlju. Da li to znaci da pitencijalna clanica ne treba da otvara poglavlja i da pregovara - apsolutno NE, jer to je jedini nacin da se postane clan EU.
Ista je paralela sa NATO. Mi sebe mozemo od 2018 smatrati clanom kandidatom za NATO koji je 2019 zvanicno otvorio proces pregovaranja sa NATO-m i sada kompletiramo razlicita poglavlja kako bi ispunili sve trazene obaveze.
Molim te nemoj vise da botujes po ovom forumu stvari koje svjesno lazes...ukoliko nesto jos da te interesuje konkretno oko NATO integracija, slobodno pitaj - vrlo rado cu ti odgovoriti.