Forum Klix.ba

Peacean wrote: ↑04/04/2026 16:19

konektovan wrote: ↑04/04/2026 17:31

Peacean wrote: ↑04/04/2026 16:19

Frajer je puko davno

Za manje od 7 dana, preko 10 miliona Iranaca se dobrovoljno prijavilo da ide i brani Iran ukoliko dođe do kopnene invazije od strane Amerike.

Nakon što je pokrenuta online kampanja “Dušu žrtvujem za Iran”, kroz manje od 7 dana prijavilo se 10.412.375 punoljetnih vojno sposobnih Iranaca koji su spremni braniti svoju domovinu ukoliko dođe do kopnene invazije.

#iran #irgc

Charuga wrote: ↑04/04/2026 17:58 Vidi, Rambo se sam borio protiv rusa, i drugih neprijatelja svijeta, i pobjedio ih.
Zašto cca 50.000 američkih vojnika ne bi mogli poraziti iransku vojsku i 10 mil slabo naoružanih dobrovoljaca?

Charuga wrote: ↑04/04/2026 17:58 Vidi, Rambo se sam borio protiv rusa, i drugih neprijatelja svijeta, i pobjedio ih.
Zašto cca 50.000 američkih vojnika ne bi mogli poraziti iransku vojsku i 10 mil slabo naoružanih dobrovoljaca?

Hajlac wrote: ↑04/04/2026 17:59

Charuga wrote: ↑04/04/2026 17:58 Vidi, Rambo se sam borio protiv rusa, i drugih neprijatelja svijeta, i pobjedio ih.
Zašto cca 50.000 američkih vojnika ne bi mogli poraziti iransku vojsku i 10 mil slabo naoružanih dobrovoljaca?

Ne zaboravimo i Toma Kruza - ozgora izoblaka

"Uz malo više vremena, možemo lako otvoriti Hormuški moreuz, uzeti naftu i zaraditi bogatstvo - to će biti 'izvor u izobilju' za cijeli svijet", napisao je Trump.

PreWiBa wrote: ↑04/04/2026 15:32 Ovaj put stvarno

Ljudi ne shvataju da je Dubai jedan od tri glavna logistička centra svijeta.

radostan dan wrote: ↑04/04/2026 16:26 Lijepo je vidjeti ovoliki broj pravdoljubivih na temi, bez ironije...

A jos ljepse prisjecati se njihovih postova sa teme Libija, 2014. godine.

Pozdravlja vas Gadafi, kaze dobra je demokratija...pita ima li banana?

swanfilter wrote: ↑04/04/2026 18:20

PreWiBa wrote: ↑04/04/2026 15:32 Ovaj put stvarno

Ljudi ne shvataju da je Dubai jedan od tri glavna logistička centra svijeta.

Jok, samo oni shvataju koliko su vazni, da nema druge. Iranci ce platiti ceh za sva vremena, a mi cemo nastaviti kako smo navikli. Kurko.

Potop abd.

PreWiBa wrote: ↑04/04/2026 18:31

swanfilter wrote: ↑04/04/2026 18:20

PreWiBa wrote: ↑04/04/2026 15:32 Ovaj put stvarno

Ljudi ne shvataju da je Dubai jedan od tri glavna logistička centra svijeta.

Jok, samo oni shvataju koliko su vazni, da nema druge. Iranci ce platiti ceh za sva vremena, a mi cemo nastaviti kako smo navikli. Kurko.

Potop abd.

Ne znam kako si shvatio moj komentar, ali mislim da si pogrešno procjenio šta želim reći...

Poenta je da Iran svojim napadima nije blokirao samo neki grad za starlete i influensere, već jedan od glavnih centara za logistiku u svijetu. Štetu koju nanose najprije zapadnim zemljama je ogromna.

PreWiBa wrote: ↑04/04/2026 17:15

bordo gandalf wrote: ↑04/04/2026 15:40

PreWiBa wrote: ↑04/04/2026 15:32 Ovaj put stvarno

Ljudi ne shvataju da je Dubai jedan od tri glavna logistička centra svijeta.

Za starlete

Samo se ti smiji, ali tako je. Svaka roba prolazi kroz Dubai, Ukrajina će biti mala maca ako ovo ostane dugoročno.

Hajlac wrote: ↑04/04/2026 18:41

Američka invazija na kraju je isforsirala mnogo više aduta u rukama Teherana nego što ih je imao prije rata.

Piše: Goran Redžepović, vojno-politički analitičar, Telegram.hr

Već nakon prvog primirja Iran će sve svoje napore uložiti prema izradi nuklearnog oružja. Ovaj put ono će biti još dublje skriveno pod zemljom, sa znatno većim oprezom i bez inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA-e, jer su u Teheranu naučili bolnu lekciju.

U svom posljednjem obraćanju naciji, prijetnjom da će Iran “vratiti u kameno doma”, jer oni “tamo i pripadaju”, Donald Trump dao je neoborive argumente pobornicima izrade iranskog nuklearnog odvraćanja. Vrhovni zapovjednik najjače oružane sile svijeta obećao je intenziviranje zračnih napada u iduća dva do tri tjedna, tako da se Iran neće oporaviti za narednih 20 godina.

U nemogućnosti potpunog uništenja Korpusa iranske revolucionarne garde i Oružanih snaga Irana, Washington se odlučio na bezrazložno razaranje koje će izravno pogoditi najšire slojeve stanovništva. A još 2. siječnja Trump je poručivao Irancima koji su prosvjedovali protiv režima da izdrže u svojoj pobuni jer “pomoć stiže”.

Iako dužnosnici iz Washingtona tvrde da je došlo do promjene režima u Teheranu te da su razorili njihove vojne sposobnosti, zajedničko djelovanje s Izraelom nedvojbeno potvrđuje da je njihov konačan cilj uništenje Irana kao države.

Iran će se odmah posvetiti nuklearnom oružju

U takvim okolnostima, nuklearno oružje postaje zalog budućeg opstanka Irana. Najbolji primjer je Sjeverna Koreja. Desetljeća najoštrijih gospodarskih i financijskih sankcija te gotovo potpuna izolacija zemlje od vanjskog svijeta nisu ugasili sjevernokorejski nuklearni program. Svojim nuklearnim arsenalom Pjongjang je zajamčio nepovredivost granica i otpornost brutalne diktature prema vanjskim pokušajima nasilne promjene vlasti.

Već nakon prvog primirja Iran će sve svoje napore uložiti prema izradi nuklearnog oružja. Ovaj put ono će biti još dublje skriveno pod zemljom, sa znatno većim oprezom i bez inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), jer su u Teheranu naučili bolnu lekciju. Ostaje otvoreno pitanje kad će Iran biti spreman za proizvodnju nuklearnog oružja. Posljedično, ako se Iran dočepa nuklearne bombe, Turska i Saudijska Arabija najvjerojatnije će krenuti u tom smjeru jer su se Sjedinjene Države pokazale kao nepouzdan i nesposoban zaštitnik svojih saveznika.

Mirno rješavanje problema u drugom planu

A je li moglo biti drugačije? Prije početka invazije, nije postajao nijedan dokaz koji nedvojbeno potvrđuje namjere Irana za skoru izradu nuklearnog oružja. Do tog su zaključka došli inspektori IAEA-e kao i američke obavještajne službe.

Lokalni proces obogaćenja urana još je bio unutar okvira civilnog programa i samo je otvarao mogućnost daljnjeg razvoja koji bi pretvorio Iran u nuklearnu silu. Pod vodstvom likvidiranog vrhovnog vjerskog lidera Alija Hameneija, Teheran je 2015. godine s Kinom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Sjedinjenim Državama i Europskom unijom zaključio Zajednički sveobuhvatan akcijski plan, poznatiji kao Iranski nuklearni dogovor. Ukratko, u zamjenu za ublažavanje međunarodnih sankcija, Iran je pristao ograničiti svoj nuklearni program limitiranjem aktivnosti obogaćivanja nuklearnog materijala koji bi mogao dovesti do proizvodnje uranija ili plutonija za proizvodnju nuklearnog oružja.

Međutim, 2018. godine ničim izazvan, za vrijeme svog prvog mandata, Donald Trump je bez konzultacija sa saveznicima povukao Sjedinjene Države iz Iranskog nuklearnog dogovora. Povlačenjem najjače vojne sile iz tog sporazuma, opcija mirnog rješavanja pitanja širenja nuklearnog oružja u ovom dijelu svijeta pala je u drugi plan. Iako je Teheran pristao na izravne pregovore sa SAD-om i nakon njihova povlačenja, Trumpova administracija ih je dvaput napala za vrijeme pregovora.

Vojna opcija bila je kriva procjena

Ovakva politika Sjedinjenih Država temeljila se na uvjerenju Bijele kuće da snagom oružja može Iranu nametnuti svoje uvjete. Iako proglašenjem vojne pobjede Bijela kuća nastoji izaći iz rata, sve činjenice ukazuju da je vojna opcija discipliniranja Irana bila kriva procjena. Američke i izraelske snage uspjele su postići dominaciju u zračnom prostoru Irana. Likvidirana je većina čelnika iranskog obrambeno-sigurnosnog sustava.

Razoreni su svi nadzemni objekti koji imaju veze s iranskim nuklearnim i raketnim programom. Uništena je malobrojna Iranska ratna mornarica. Nastavilo se s uništavanjem ostalih dostupnih vojnih objekata, posebno u zapadnom i jugozapadnom dijelu Irana. Međutim, kad je ponestalo unosnih vojnih ciljeva, američko-izraelska koalicija počela je razarati i civilne objekte i infrastrukturu. Snimka rušenja prelijepog lučkog mosta B1, zapadno od Teherana, koju je slavodobitno objavio američki predsjednik samo je još jedan u nizu morbidnih medijskih poteza stanovnika Bijele kuće.

Čak je i dio pristaša iz uskog Trumpovog kruga smatrao započinjanje rata s Iranom potpuno krivom političkom i vojnom opcijom. Međutim, otpornost teokratskog, nedemokratskog i nepopularnog režima prema vanjskoj agresiji, kao i sposobnost uzvratnih udara, mnoge je iznenadila.

Pentagon je potpuno podcijenio Teheran

Sjedinjene Države nisu uspjele zaštititi ni svoje baze na Arapskom poluotoku, a kamoli arapske zemlje saveznice. Pentagon je potpuno podcijenio sposobnost Teherana u izvođenju napada taktičkim balističkim raketama po savezničkim instalacijama, kao i svoje obrambene kapacitete. Sjedinjene Države tražile su premještanje jedne baterije MIM 104 Patriot iz Poljske na Bliski istok, što je Varšava glatko odbila.

Zaštita od napada iranskih dronova debelo je podcijenjena. Zemlje pod zaštitom Sjedinjenih Država na kraju su se obratile Ukrajini za pomoć u organizaciji obrane od napada iranskih dronova-kamikaza. Umjesto aktivne zaštite, ministar rata Pete Hegseth obećao je distribuciju većeg broja već gotovih betonskih bunkera u koje bi se mogli skrivati američki vojnici za vrijeme iranskih napada.

Obrana popustila na brojnim mjestima

U problemima se našla i izraelska proturaketna obrana. Troslojni sustav obrane, koji je djelovao neprobojan, popustio je na brojnim mjestima. Iako Izrael strogo cenzurira informacije o rezultatima iranskih udara i učinkovitosti svoje obrane, neke činjenice izlaze na vidjelo, kao što su slike mjesta udara te racionalizacija upotrebe presretača po broju i tipu raketa.

Američki arapski saveznici predstavljaju najslabije branjena područja bojišta u slučaju iranskih napada iz zraka. Zasićenje njihove protuzrakoplovne i proturaketne obrane postiže se lansiranjem brojnih taktičkih balističkih projektila, dometa do 500 kilometara, kojih Iran ima u velikim količinama. Uz to, sve zaljevske države nalaze se u dosegu borbenih besposadnih sustava tipa Shahed. Pred početak rata procjena je bila kako Korpus iranske revolucionarne garada raspolaže s oko 70.000 dronova-kamikaza ovog tipa.

Pola iranskih raketnih lansera netaknuto

Procjene američkih obavještajnih službi, koje je prenio CNN, ukazuju da je “otprilike polovica iranskih raketnih lansera još uvijek netaknuta, a tisuće dronova za jednosmjerne napade i dalje su u iranskom arsenalu”.

Ako je vjerovati američkim obavještajcima, američko-izraelske koalicijske snage ni nakon pet tjedana intenzivnih napada iz zraka, sa zemlje i mora, nisu uspjele neutralizirati iranske sustave odmazde na daljinu.

Isti obavještajni izvori potvrđuju da je “veliki postotak iranskih krstarećih raketa za obalnu obranu netaknut”. Obalni raketni sustavi jedno su od ključnih sposobnosti kojima Iran može ugroziti pomorski promet, ne samo kroz Hormuški tjesnac, nego cijelom dužinom Perzijskog i Omanskog zaljeva.

Neke su činjenice neosporne

Može se samo kalkulirati zašto je Donald Trump najavio prestanak zračnih udara za dva do tri tjedna. Međutim, neke činjenice su neosporne. Količina utroška “pametnih” bombi i raketa kojima se mogu eliminirati utvrđeni iranski položaji vjerojatno se približava strateškom minimumu. Sjedinjene Države moraju osigurati dostatnu pričuvu za obranu interesa u drugim dijelovima svijeta.

Potrošiti strateške rezerve u vojnoj operaciji koja ne garantira nikakav politički uspjeh bilo bi previše i za diletantsku administraciju koju je oko sebe okupio Donald Trump. Također, potrošnja proturaketnih projektila tipa PAC-3 za Patriot i THAAD presretača za uništenje balističkih projektila na velikim visinama daleko je iznad kapaciteta proizvodnje. Trenutni godišnji kapacitet proizvodnje PAC-3 presretača iznosi 600 komada, s perspektivom povećanja na 2000 u idućih pet godina.

Za proizvodnju jednog THAAD presretača potrebna su tri mjeseca, a godišnji kapacitet iznosi, ovisno o izvoru, 96 do 150 raketa. Povećanje proizvodnje napadnih i obrambenih sofisticiranih ubojnih sredstava, na čemu inzistira američki predsjednik, ograničeno je i vrlo složenim lancem nabave komponenti. Zaljevske zemlje uskoro bi mogle ostati s vrlo malo raspoloživih presretača.

Ni financijski aspekt nije zanemariv

Međutim, ni financijska strana Trumpove avanture u Iranu nije za zanemariti. Proizvodnja jednog presretača PAC-3 stoji 4 milijuna, a THAAD-a 15 milijuna američkih dolara. Cijena balističkih projektila koje ispaljuje Iran iznosi između jednog do dva milijuna dolara. Ako se za presretanje jedne balističke rakete koriste po dva presretača, financijska disproporcija utrošenih sredstava za obranu, u odnosu na ofenzivne projektile, teško je održiva i za bogate arapske zemlje.

Početni relativni uspjesi u uništavanju iranskih mobilnih lansirnih platformi imaju uzrok i u tipu projektila koje je koristio Iran. Naime, na početku agresije Iran je u najvećem postotku lansirao projektile starije generacije, koje koriste tekuće pogonsko gorivo.

To znači da njihova priprema za lansiranje, nakon izlaska iz skrovišta na vatreni položaj, traje znatno duže zbog potrebe punjenja raketnog goriva. Stoga je vrijeme izloženosti mogućem napadu iz zraka znatno duže nego kod raketa s krutim gorivom. Masovnija upotreba balističkih projektila s čvrstim gorivom značajno će smanjiti mogućnost uništenja lansirnih sustava na zemlji.

Iran i dalje ima kapacitete za udar na daljinu

Što se može očekivati nakon prestanka američkih udara koje je Trump najavio za dva do tri tjedna? Iranski kapaciteti za obogaćivanje urana, proizvodnju raketa, zrakoplovne i mornaričke baze, kao i civilna industrija i infrastruktura, ostat će u velikoj mjeri devastirani. Međutim, Iran i dalje zadržava kapacitete udara na daljinu, kao i resurse kojima može zaustaviti promet nafte i LNG-a iz zaljevskih zemalja.

Hoće li Iran nastaviti s vatrenim udarima po Izraelu i arapskim susjedima i nakon prestanka američkog bombardiranja, teško je za predvidjeti. U svakom slučaju, ta će mu sposobnost ostati. Za prestanak napada vjerojatno će tražiti značajne političke ustupke ili financijske kompenzacije. Sigurna plovidba Arapskim i Omanskim zaljevom neće biti moguća bez suglasnosti Teherana.

Nasilno otvaranje i održavanje ovog plovnog puta, sa ili bez sudjelovanja Sjedinjenih Država, i dalje ostaje nerealna opcija. Dakle, svoj pristanak Teheran će naplatiti dodatnim političkim ili novčanim benefitima. Američka invazija na kraju je isforsirala mnogo više aduta u rukama Teherana nego što su ih imali prije početka sukoba.

Pitanje američkih kopnenih operacija

Ipak, u zraku i dalje visi pitanje mogućih američkih kopnenih operacija. Iako kopneni napad na Iran većina eksperata smatra gotovo samoubilačkim potezom, ne treba potpuno isključiti suludu zapovijed koja bi došla iz Bijele kuće za provođenje takve avanture. Na Bliskom istoku, na raznim lokacijama, sad je koncentrirano oko 3500 američkih vojnika za kopnene operacije.

Prema najavama, ove bi snage trebale narasti na oko 6000 boraca spremnih za borbu. Pored 31. marinskih ekspedicijskih snaga koje su s Okinawe upućene na Bliski istok, iz Kalifornije je krenula i 11. marinska ekspedicijska skupina. U Jordan su prebačene dvije bojne 75. pukovnije rendžera i jedna bojna 82. zračno-desantne divizije s oko 1000 ljudi.

Kako je na poluotok prebačeno i zapovjedništvo 82. divizije, očekuje se daljnji rast broja zračno-desantnih snaga. Većina snaga, upućenih navrat-nanos, spadaju u kategoriju lake pješadije osposobljene za zračne i pomorske desante bez sposobnosti za duboke kopnene prodore ili dugotrajnu obranu mostobrana.

Ograničena upotreba kopnenih snaga

Upotreba kopnenih snaga, ako do nje i dođe, vjerojatno će biti ograničena na kratkotrajne jurišne operacije na slabije branjene dijelove iranskog teritorija ili upade specijalnih snaga. Najizgledniji kandidati čine se manji otoci unutar Perzijskog zaljeva koji služe kao oslonac za kontrolu brodskog prometa zaljevom, odnosno kao terminal za utovar iranske nafte.

U tom kontekstu treba tražiti i razloge iznenadne smjene načelnika stožera američke kopnene vojske, generala Randyja Georgea, koji je vjerojatno iznio svoje mišljenje o (ne)opravdanosti kopnenog napada na Iran. Ništa čudno za sadašnju administraciju koja je, od vremena dolaska na vlast, bez obrazloženja smijenila 25 visokorangiranih američkih generala koji su imali besprijekorne vojne karijere.

Dokaz da je iranska protuzračna obrana netaknuta

Iran je samo u jednom danu uspio oboriti dva američka borbena zrakoplova. Prvi je stradao F-15E „Strike Eagle“, višenamjenski avion primarno namijenjen za izvođenje udara preciznim naoružanjem velikog kalibra po jako utvrđenim objektima. Jedan član posade je spašen, dok za drugim tragaju i američke i iranske snage.

Nakon njega stigla je vijest o rušenju jurišnika A-10 „Warthog“ koji je sudjelovao u spašavanju. Pilot se uspješno spasio. Jedan od helikoptera koji je sudjelovao u misiji spašavanja posade F-15E također je pogođen streljačkim naoružanjem, ali uspješno se vratio u bazu. Ranjen je jedan član posade. Ovi događaji zorno potvrđuju da je iranska protuzračna obrana kratkog dometa itekako netaknuta.

Brojni scenariji krize i dalje na stolu

To znači da će sve zrakoplovne operacije američkih borbenih zrakoplova ispod visine od 3000 metara biti izložene žestokoj vatri sa zemlje jer je gotovo nemoguće neutralizirati sve prijenosne lansere kratkog dometa koji ispaljuju rakete s ramena. Međutim, neposredna podrška kopnenih snaga iz zraka, kao i uništavanje točkastih taktičkih ciljeva, zahtijeva letenje na manjim visinama unutar zone uništenja PZO sustava kao što je Igla.

Znajući nepredvidivost Donalda Trumpa, brojni scenariji razvoja političke, vojne i gospodarske krize, kako regionalne tako i globalne, i dalje su na stolu. Bez detaljne prosudbe crta Trumpove ličnosti od strane tima psihologa i psihijatara nije lako predvidjeti granice njegovih gluposti.

Posljedično, opseg i intenzitet negativnih posljedica njegovih odluka ostaju na razni uopćenih pretpostavki. Međutim, jedno je sigurno – kad god i kako god odluči prestati vojevati protiv Irana, Donald Trump ostavit će iza sebe štetu, nered i kaos koji će drugi morati pospremati.

Preneseno sa: https://www.telegram.hr/komentari/je-li ... a-u-iranu/