#7001 Re: Novi Izborni zakon BiH
Posted: 27/01/2022 17:15
Ako te pitaju ne zna koliko je sretan što je dobio ban
https://klix.ba/colo-nakon-sastanka-s ... a-dogovor/Čolo nakon sastanka sa Eichhorst i Palmerom: Nema političke volje HDZ-a i SNSD-a za dogovor
Članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH razgovarali su danas u Sarajevu sa direktoricom za zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst i specijalnim izaslanikom SAD za izbornu reformu Matthew Palmerom o integritetu izbornog procesa.
Predsjedavajuća radne grupe Alma Čolo izjavila je da predstavnici međunarodne zajednice očekuju od Interresorne radne grupe da taj paket koji se odnosi na integritet izbornog procesa uradi u najskorije vrijeme i da intenzivira svoj rad.
Napomenula je da su danas došli i članovi Interresorne radne grupe iz RS, te da su rekli da će učestvovati aktivno u radu radne grupe.
“Moramo se odmah iza nedjelje dogovoriti. Oni će analizirati ove prijedloge međunarodne zajednice. To je onih sedam prijedloga koji se tiču finansiranja izbora ukoliko nije usvojen budžet, imenovanja biračkih odbora, preciznije definicije zabranjenog govora i preuranjene izborne kampanje, preispitivanja granica izbornih jedinica i određivanja broja mandata u skladu sa aktuelnim brojem birača na određenim izbornim jedinicama. Znate da je to jedna od preporuka ODIHR-a. Zatim, veće transparentnosti biračkog spiska, finansiranja izborne kampanje, transparentnijeg finansiranja”, kazala je Čolo.
Prema njenim riječima, to je sedam stvari koje je OSCE stavio kao prioritet „i bez integriteta, jačanja integriteta izbornog procesa nema narednih izbora“.
“To je jedan uslov sine qua non koji mi moramo ispoštovati”, navela je Čolo, te dodala kako očekuje aktivno učešće svih članova Interresorne radne grupe.
Napomenula je da ih je danas bilo 10, da su došli predstavnici iz RS, iz Vijeća ministara i iz PSBiH.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, kazala je kako nije sigurna da ima političke volje da se ide na „tehničke izmjene“.
“Tako se zovu, a nisu tehničke izmjene. Nema političke volje od strane HDZ-a BiH. Nisam sigurna da ima i od stranaka pozicije iz RS. Mislim na SNSD. Stranke opozicije iz RS, iz Federacije su za ovaj paket, ali ja mislim da HDZ neće podržati bez toga da se ne izađe u susret njihovim zahtjevima za takozvanim legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda”, mišljenja je Čolo
Kaže da bi ovo trebalo sve da bude dio paketa, „,međutim, danas nam je ambasadorica Kavalec rekla da ovaj paket mora ići bez obzira na sve“.
“Vidjet ćemo u narednom periodu kako će se stvari odvijati. Ukoliko bi došlo do političkog dogovora oko ključnih stvari – Predsjedništva BiH, Doma naroda, poštivanja presuda Suda iz Strazbura bilo bi jednostavnije dogovoriti i ovaj paket integriteta”, smatra Čolo.
Na kraju je kazala da su samo govorili o paketu integriteta, o sedam tačaka, te da nisu govorili o političkim stvarima koje se tiču provedbe presuda Suda iz Strazbura i provedbe presuda Ustavnog suda BiH.
“Nemamo puno vremena. Mi smo danas rekli da bi to trebali uraditi najkasnije u toku februara, da bi parlament mogao usvojiti ove izmjene u martu, jer u maju se moraju raspisati izbori, po sadašnjem Izbornom zakonu, i moraju se donijeti određeni podzakonski akti. Ukoliko idemo sa novim tehnologijama vremena nema dovoljno”, zaključila je Čolo.
Hoce da osigura da njegovo djelo bude realizirano, "vested interest" bi neki rekli.
https://nap.ba/news/86911Ako je neko imao sumnju da Radončića treba doslovno izbaciti iz probosanskog političkog bloka nakon saznanja Patrije da je zamišljeni model izmjena Izbornog zakona BiH već prije nekoliko mjeseci izrađen na relaciji Dragan Čović - Fahrudin Radončić - Delegacija EU u BiH, te da je u tom smislu, međunarodnim zvaničnicima, putem sporednih diplomatskih kanala predstavljen kao najlakša moguća opcija - sada nakon što je pljunuo u lice žrtvama genocida, niko ko je za državu Bosnu i Hercegovinu u to ne bi trebao imati sumnju.
U jeku razgovora o ograničenim ustavnim i izbornim reformama sistema BiH, traje i očigledna živa diplomatska ofanziva njenih susjeda.
Potvrđuje to i večerašnja objava na Twitteru premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je o ovoj temi razgovarao sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom.
- Konzultacije s Charles Michel o situaciji u vezi Ukrajine i pregovorima o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, napisao je Plenković.
Podsjetimo, nakon niza sastanaka u Sarajevu, pregovori o reformi Izbornog zakona preseljeni su u Neum.
Red do moraDonieBrasco wrote: ↑27/01/2022 19:25 Hajde da vidimo koliko je Fahro "lud" da podrzi Covica zajedno sa Bakirom, a jos bolje pitanje za red cega.
Fahro je u državnom parlamentu u zajedničkom klubu sa PDA. Sad ne znam koliko im znace dva poslanika i da li to moze napraviti tu razliku koja je potreba pa da glasaju SDA, HDZ. SNSD i SBB-PDA.
Kljucno ovdje su dom naroda i CIK. Stari saziv CIKa kojeg su kontrolisali Covic i Dodik dali su privremeno upustvo tada sa kojim je osiguran 12 clan HDZu u klubu Hrvata u DN. Tadasnji CIK je uzeo na sebe ulogu tumacenja presude Ljubic i tako osigurao HDZu 12 clana u DN, kako je opisano u textu.O izmjenama Izbornog zakona: Pregovori u zmajevom gnijezdu
Dragan Čović uopće ne želi da pitanje Doma naroda stavi na dnevni red pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Ne insistiraju na tome mnogo ni međunarodni posrednici iz SAD-a i EU
Prošle su, evo, dvije decenije otkako su se politički lideri iz Bosne i Hercegovine okupili na Mrakovici da, uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, razgovaraju o provedbi presude Ustavnog suda BiH koja se odnosila na konstitutivnost naroda. Politička “bitka na Kozari” donijet će čuveni “Sporazum Mrakovica – Sarajevo”, koji je, potom, nametnuo tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Federacija je dobila potpredsjednika iz reda srpskog naroda i Klub Srba u Domu naroda FBiH, a Republika Srpska je dobila potpredsjednike i Vijeće naroda.
A kako to izgleda u praksi
Suštinski, Federacija BiH je dobila još jedan mehanizam za blokiranje procesa, a Republika Srpska je, formalno, ispoštovala presudu Ustavnog suda BiH iz jula 2000. godine kojom je konstatovano da su svi narodi konstitutivni na teritoriji cijele BiH. Ovlaštenja Vijeća naroda RS-a i potpredsjednika tog entiteta nikada nisu bila ni približna ovlaštenjima Doma naroda i potpredsjednika Federacije. Zbog toga je danas Milorad Dodik u pravu kada kaže da su institucije Republike Srpske, prilikom donošenja odluka, mnogo efikasnije od onih federalnih i državnih. No, tako to biva kada se u dva entiteta iste države primjenjuju različita pravila.
Federacija BiH je, zapravo, talac svojih institucija. Jeste komplikovano za shvatiti, ali ću, ukratko, pokušati objasniti na koje se sve načine može blokirati ovaj entitet.Krenut ću od Centralne izborne komisije BiH. Otkako je Ustavni sud BiH, u slučaju Ljubić, izbrisao odredbe Izbornog zakona kojim je bilo regulisano pitanje rasporeda delegata u Domu naroda FBiH, CIK je preuzeo ulogu zakonodavca, te je donio Uputstvo na osnovu kojeg su raspoređivani delegati. Uradio je to onaj bivši saziv CIK-a, čije su članove kontrolisali Milorad Dodik i Dragan Čović. Prije tog Uputstva, Zeničko-dobojski kanton je davao dva Hrvata u Dom naroda FBiH. Nakon odluke CIK-a, drugi zenički Hrvat je prebačen u Široki Brijeg, odnosno u Zapadnohercegovački kanton. Bila je to, ispostavit će se, za HDZBiH strateški najbitnija odluka. Pet kantona u kojima HDZBiH nije dominantan, davalo je po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Tuzlanski, Unsko-sanski, Zeničko-dobojski, Bosanskopodrinjski i Kanton Sarajevo, prema tom aktu, mogli su ukupno izabrati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Preostalih dvanaest Hrvata delegirali su kantoni u kojima je HDZBiH neprikosnoven. Dakle, od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, HDZBiH je imao sigurnih 12. I upravo tu počiva njihova moć. Kada kontrolišete dvije trećine u, recimo, Klubu Hrvata, onda niko osim vas ne može predložiti predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda. A bez potpisa predsjednika i potpredsjednika Federacije, nema imenovanja premijera Federacije BiH. Što, opet, znači da sa 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH određujete pravila prilikom formiranja izvršne vlasti u Federaciji. Ili će biti onako kako kažete, ili neće biti nikako. Što je, uvjerili smo se, bila taktika HDZ-a BiH. Jer sa 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, vi ste apsolutni vladar Federacije. Čak ste i vladar na državnom nivou, jer sa 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH birate sigurna četiri od ukupno pet hrvatskih delegata Doma naroda Bosne i Hercegovine. Napominjem, ako tri delegata iz jednog od klubova ne dođu na sjednicu, sjednica Doma naroda BiH ne može biti održana. I, da ponovim – sa dvanaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH uspostavljate apsolutnu kontrolu nad Federacijom i nad zakonodavnom vlašću na državnom nivou.
Evo kako to izgleda u praksi. Zahvaljujući isključivo Uputstvu starog saziva CIK-a, HDZBiH je 2018. godine uspio osigurati 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tih 12 HDZ-ovih delegata ne želi predložiti novog predsjednika Federacije, što znači da Marinko Čavara na svojoj funkciji ostaje sve dok Dragan Čović želi. Marinko Čavara, idemo dalje, ne želi potpisati odluku o imenovanju novog mandatara, što znači da i Vlada Federacije BiH sa Fadilom Novalićem na čelu ostaje sve dok to želi Dragan Čović. Marinko Čavara ne želi potpisati odluku o popunjavanju upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH. Ustavni sud FBiH radi na ivici kvoruma, s tim što ne može biti imenovano Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u tom Sudu. Dvanaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH na svaku odluku Parlamenta Federacije BiH može pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Koje, opet, razmatra Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda BiH. Ali to Vijeće, voljom HDZ-a BiH, ne postoji. Što znači da Ustavni sud Federacije BiH ne može ocijeniti da li je ugrožen vitalni nacionalni interes. A sve dok Ustavni sud FBiH to ne ocijeni, osporavana odluka ne može stupiti na snagu. Dakle, dvanaest HDZ-ovih delegata u Domu naroda FBiH može blokirati svaku odluku Parlamenta BiH, jer HDZ-ov predsjednik Federacije ne želi da imenuje sudije Ustavnog suda Federacije BiH. A novi predsjednik Federacije BiH se ne može izabrati bez HDZ-ovih dvanaest delegata.
Kao na Mrakovici
Tako, dakle, u praksi izgleda pitanje Doma naroda Federacije BiH. Dragan Čović uopće ne želi da ova pitanja stavi na dnevni red pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Ne insistiraju na tome mnogo ni međunarodni posrednici iz SAD-a i EU – Matthew Palmer i Angelina Eichhorst. Oni su fokusirani na “hrvatsko pitanje”, odnosno na izbor članova Predsjedništva BiH. I spremni su, već su govorili, podržati i asimetrična rješenja. Baš onako kako je to bilo prije dvije decenije na Mrakovici. Pregovarači o izmjenama Izbornog zakona večeras sele u Neum. Ili direktno u “Sokolovo gnijezdo”. Svaki kompromis koji ne uključuje smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije BiH, značit će kapitulaciju. Ne kapitulaciju političke partije, već kapitulaciju države Bosne i Hercegovine.
Jasno definisanje pojma vitalni nacionalni interes (odnosno taksativno nabrajanje) i neka od onih matematičkih formula koje su kružile, Šileov (jel se ono tako zvao, ili kako već) za izbor člana predsjedništva......meni bi to bilo prihvatljivo....
SDA poslanici moraju odbiti protivdrzavni zakon po svaku cijenu. Drzava im mora biti bitnija od SDA.
O izmjenama Izbornog zakona: Pregovori u zmajevom gnijezdu
Dragan Čović uopće ne želi da pitanje Doma naroda stavi na dnevni red pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Ne insistiraju na tome mnogo ni međunarodni posrednici iz SAD-a i EU
Prošle su, evo, dvije decenije otkako su se politički lideri iz Bosne i Hercegovine okupili na Mrakovici da, uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, razgovaraju o provedbi presude Ustavnog suda BiH koja se odnosila na konstitutivnost naroda. Politička “bitka na Kozari” donijet će čuveni “Sporazum Mrakovica – Sarajevo”, koji je, potom, nametnuo tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Federacija je dobila potpredsjednika iz reda srpskog naroda i Klub Srba u Domu naroda FBiH, a Republika Srpska je dobila potpredsjednike i Vijeće naroda.
A kako to izgleda u praksi
Suštinski, Federacija BiH je dobila još jedan mehanizam za blokiranje procesa, a Republika Srpska je, formalno, ispoštovala presudu Ustavnog suda BiH iz jula 2000. godine kojom je konstatovano da su svi narodi konstitutivni na teritoriji cijele BiH. Ovlaštenja Vijeća naroda RS-a i potpredsjednika tog entiteta nikada nisu bila ni približna ovlaštenjima Doma naroda i potpredsjednika Federacije. Zbog toga je danas Milorad Dodik u pravu kada kaže da su institucije Republike Srpske, prilikom donošenja odluka, mnogo efikasnije od onih federalnih i državnih. No, tako to biva kada se u dva entiteta iste države primjenjuju različita pravila.
Federacija BiH je, zapravo, talac svojih institucija. Jeste komplikovano za shvatiti, ali ću, ukratko, pokušati objasniti na koje se sve načine može blokirati ovaj entitet.Krenut ću od Centralne izborne komisije BiH. Otkako je Ustavni sud BiH, u slučaju Ljubić, izbrisao odredbe Izbornog zakona kojim je bilo regulisano pitanje rasporeda delegata u Domu naroda FBiH, CIK je preuzeo ulogu zakonodavca, te je donio Uputstvo na osnovu kojeg su raspoređivani delegati. Uradio je to onaj bivši saziv CIK-a, čije su članove kontrolisali Milorad Dodik i Dragan Čović. Prije tog Uputstva, Zeničko-dobojski kanton je davao dva Hrvata u Dom naroda FBiH. Nakon odluke CIK-a, drugi zenički Hrvat je prebačen u Široki Brijeg, odnosno u Zapadnohercegovački kanton. Bila je to, ispostavit će se, za HDZBiH strateški najbitnija odluka. Pet kantona u kojima HDZBiH nije dominantan, davalo je po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Tuzlanski, Unsko-sanski, Zeničko-dobojski, Bosanskopodrinjski i Kanton Sarajevo, prema tom aktu, mogli su ukupno izabrati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Preostalih dvanaest Hrvata delegirali su kantoni u kojima je HDZBiH neprikosnoven. Dakle, od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, HDZBiH je imao sigurnih 12. I upravo tu počiva njihova moć. Kada kontrolišete dvije trećine u, recimo, Klubu Hrvata, onda niko osim vas ne može predložiti predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda. A bez potpisa predsjednika i potpredsjednika Federacije, nema imenovanja premijera Federacije BiH. Što, opet, znači da sa 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH određujete pravila prilikom formiranja izvršne vlasti u Federaciji. Ili će biti onako kako kažete, ili neće biti nikako. Što je, uvjerili smo se, bila taktika HDZ-a BiH. Jer sa 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, vi ste apsolutni vladar Federacije. Čak ste i vladar na državnom nivou, jer sa 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH birate sigurna četiri od ukupno pet hrvatskih delegata Doma naroda Bosne i Hercegovine. Napominjem, ako tri delegata iz jednog od klubova ne dođu na sjednicu, sjednica Doma naroda BiH ne može biti održana. I, da ponovim – sa dvanaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH uspostavljate apsolutnu kontrolu nad Federacijom i nad zakonodavnom vlašću na državnom nivou.
Evo kako to izgleda u praksi. Zahvaljujući isključivo Uputstvu starog saziva CIK-a, HDZBiH je 2018. godine uspio osigurati 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tih 12 HDZ-ovih delegata ne želi predložiti novog predsjednika Federacije, što znači da Marinko Čavara na svojoj funkciji ostaje sve dok Dragan Čović želi. Marinko Čavara, idemo dalje, ne želi potpisati odluku o imenovanju novog mandatara, što znači da i Vlada Federacije BiH sa Fadilom Novalićem na čelu ostaje sve dok to želi Dragan Čović. Marinko Čavara ne želi potpisati odluku o popunjavanju upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH. Ustavni sud FBiH radi na ivici kvoruma, s tim što ne može biti imenovano Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u tom Sudu. Dvanaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH na svaku odluku Parlamenta Federacije BiH može pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Koje, opet, razmatra Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda BiH. Ali to Vijeće, voljom HDZ-a BiH, ne postoji. Što znači da Ustavni sud Federacije BiH ne može ocijeniti da li je ugrožen vitalni nacionalni interes. A sve dok Ustavni sud FBiH to ne ocijeni, osporavana odluka ne može stupiti na snagu. Dakle, dvanaest HDZ-ovih delegata u Domu naroda FBiH može blokirati svaku odluku Parlamenta BiH, jer HDZ-ov predsjednik Federacije ne želi da imenuje sudije Ustavnog suda Federacije BiH. A novi predsjednik Federacije BiH se ne može izabrati bez HDZ-ovih dvanaest delegata.
Kao na Mrakovici
Tako, dakle, u praksi izgleda pitanje Doma naroda Federacije BiH. Dragan Čović uopće ne želi da ova pitanja stavi na dnevni red pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Ne insistiraju na tome mnogo ni međunarodni posrednici iz SAD-a i EU – Matthew Palmer i Angelina Eichhorst. Oni su fokusirani na “hrvatsko pitanje”, odnosno na izbor članova Predsjedništva BiH. I spremni su, već su govorili, podržati i asimetrična rješenja. Baš onako kako je to bilo prije dvije decenije na Mrakovici. Pregovarači o izmjenama Izbornog zakona večeras sele u Neum. Ili direktno u “Sokolovo gnijezdo”. Svaki kompromis koji ne uključuje smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije BiH, značit će kapitulaciju. Ne kapitulaciju političke partije, već kapitulaciju države Bosne i Hercegovine.