a utorak, srijeda, četvrtak -odmor od neradnih dana.Neradni dani, povodom Dana državnosti Crne Gore, su subota, nedjelja i ponedjeljak, saopštilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
petak - priprema za vikend.
a utorak, srijeda, četvrtak -odmor od neradnih dana.Neradni dani, povodom Dana državnosti Crne Gore, su subota, nedjelja i ponedjeljak, saopštilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Nismo ništa ni mi bolji, a bogUmi ni srbijanci.radostan dan wrote:hvala, hvala...malo su nam se ovi -sekule drljevići- prišlepale, ali rješićemo to.
a utorak, srijeda, četvrtak -odmor od neradnih dana.Neradni dani, povodom Dana državnosti Crne Gore, su subota, nedjelja i ponedjeljak, saopštilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
petak - priprema za vikend.





radostan dan dana 20/06/2012 23:16
Skijaš je napisao/la:
Ništa protiv SPC-a ali potpuno razumijem Krivokapića i normalno da će otpor Crnogoraca jednostranim tumačenjima koja dolaze iz Beograda naići na razumijevanje nas u Sarajevu.
jbg, ne dolaze jednostrana tumačenja iz beograda nego iz knjiga p.p. njegoša, to je problem, a ti ga ne poznaješ, jer nisi upućen. a nisi upućen jer ga nisi čitao.
nego si se samo javio po inerciji.
njegoš, tačnije njegovo pisanje predstavlja veliki problem za aktuelnu politiku u cg.
nit hoće da ga se odreknu, nit mogu da slijede njegovo pisanje.
ne mogu da ga se odreknu jer im treba, a ne mogu ni da ga praktikuju.
bez njega ih nema, sa njim su protiv sebe.
problem.
u istom ili sličnom su problemu i po pitanju zastave ili himne, samo što su to problemi manjeg obima u odnosu na ovaj.
u najkraćem.
A gdje si ti to vidio da se Crnogorci odricu Njegosa?radostan dan wrote:samo da podsjetim...
radostan dan dana 20/06/2012 23:16
jbg, ne dolaze jednostrana tumačenja iz beograda nego iz knjiga p.p. njegoša, to je problem, a ti ga ne poznaješ, jer nisi upućen. a nisi upućen jer ga nisi čitao.Skijaš je napisao/la:
Ništa protiv SPC-a ali potpuno razumijem Krivokapića i normalno da će otpor Crnogoraca jednostranim tumačenjima koja dolaze iz Beograda naići na razumijevanje nas u Sarajevu.
nego si se samo javio po inerciji.
njegoš, tačnije njegovo pisanje predstavlja veliki problem za aktuelnu politiku u cg.
nit hoće da ga se odreknu, nit mogu da slijede njegovo pisanje.
ne mogu da ga se odreknu jer im treba, a ne mogu ni da ga praktikuju.
bez njega ih nema, sa njim su protiv sebe.
problem.
u istom ili sličnom su problemu i po pitanju zastave ili himne, samo što su to problemi manjeg obima u odnosu na ovaj.
u najkraćem.
A gdje si ti to vidio da se Crnogorci odricu Njegosa?[/quote]hullu wrote:
Minkica88 wrote:Jel moze neko da mi objasni zasto Crnogorci ne koriste padez lokativ? "Zivio je u Bar", "djeca su u skolu", "bila sam na plazu"
i cini mi se da svi tako govore
vivaldi wrote:Minkica88 wrote:Jel moze neko da mi objasni zasto Crnogorci ne koriste padez lokativ? "Zivio je u Bar", "djeca su u skolu", "bila sam na plazu"
i cini mi se da svi tako govore
ha, zasta ce im
vidio ja na sa x forumu, pdf - dešavanja u crnoj gori, prethodnih 20 i kusur strana, stručnjaci za crnogorsko pitanje iz bih, ima ih par i iz eu.hullu wrote:
A gdje si ti to vidio da se Crnogorci odricu Njegosa?
ne. ne govore svi.Postao/la Minkica88 dana 13/11/2013 18:22
Jel moze neko da mi objasni zasto Crnogorci ne koriste padez lokativ? "Zivio je u Bar", "djeca su u skolu", "bila sam na plazu"
i cini mi se da svi tako govore
Kakav dualizam? Kakve im to komplekse pripisujes?radostan dan wrote:dualizam crnogorskog bića, naspram novih/novijEH tumačenja crnogorske političke misli i stanja svijesti.
evo ovaj na primjer, poštovani sagovorniče, iskoristih link što si postavio...Kakav dualizam? Kakve im to komplekse pripisujes?
ovaj se čovjek, iz pasusa u pasus, toliko pobija, da i mene počinje da boli...Krivokapić: Njegoševo nasljeđe izloženo manipulacijama i tumačenjima
Njegoševo nasljeđe izloženo je bezbrojnim manipulacijama i tumačenjima, kao što se falsifikatima pokušalo osporiti postojanje i kontinuitet crnogorskog naroda, poručio je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić u besjedi na svečanoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Ranko Krivokapić
Svečana sjednica povodom Dana parlamentarizma u Crnoj Gori i 200 godina od dana rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, održana je danas u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”na Cetinju.
Krivokapić je kazao da današnja Crna Gora nije ona iz Njegoševog vremena, već građanska država, multikulturno društvo svih crnogorskih građana, u kojem su sve religije jednake, u kojem krst i luna kao dva strašna, supotstavljena simbola, stoje u slozi.
"No, takva, građanska, multikonfesionalna Crna Gora, ne bi bila moguća bez Njegoša, i onoga što nam je ostavio u nasljeđe“, naglasio je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Njegoš je južnoslovenski pjesnik slobode.
"A baš o slobodi kao da nijesmo dovoljno naučili od Njegoša, jer je naš odnos prema slobodi često kontradiktoran“, smatra Krivokapić.
On je kazao da se malo gdje, kao u Crnoj Gori, tako strasno pjevalo i tako hrabro ginulo za slobodu.
"Zašto onda Crnogorci, i crnogorski i srpski, često ne znaju šta bi sa vlastitom slobodom, pa je ukinu“, upitao je Krivokapić.
On je podsjetio na Njegoševe riječi u kojima navodi da se čudi, a da se načuditi ne može, kako nekim ljudima može posebno ropstvo toliko drago biti.
"Slobodu je ponekad lakše osvojiti nego sačuvati, kazuje nam tim riječima Njegoš. Ali ako se sloboda 'od' političkom mudrošću ne pretvori u slobodu 'za', ona će utrnuti kao svjetlost šterike na vjetrometini“, naveo je Krivokapić.
On je ocijenio da su sva četvorica posljednjih Petrovića – Petar Prvi, Njegoš, knjaz Danilo i kralj Nikola, kad je Crna Gora u pitanju, bili ispred svog vremena.
To je, kako je naveo, važna poruka svim crnogorskim liderima „da bar pokušamo biti bastaduni kao oni“.
"Kao što se, falsifikatima, pokušalo osporiti postojanje i kontinuitet crnogorskog naroda, tako je i njegoševo nasljeđe izloženo bezbrojnim manipulacijama i tumačenjima“, smatra Krivokapić.
Ona, kako je naveo, nijesu usporila Njegoša, ali su usporila emancipaciju crnogorskog društva.
Krivokapić je posjetio na Njegoševe poslanice u kojima se navodi da „jugoslovenstvo sve zajedno drži, i onda će tek narod biti poznat, narod slavan i veliki, narod država“.
"Zato su Njegoševi Crnogorci, a ne pripadnici velikodržavnih projekata, pravi Jugosloveni“, naglasio je Krivokapić.
Zato je, kako je naveo, Njegoš hrvatski koliko je u ilirskom preporodu podržavao svoju hrvatsku braću, bošnjački u mjeri u kojoj piše „što je Bosna, i pola Albanije, vaša braća od oca i majke“ i u kojoj je kumovao sa Ali-pašom Rizvanbegovićem.
"Srpski u mjeri u kojoj je svojoj pravoslavnoj srpskoj braći pokušavao pomoći pjevanjem o slobodi, a ne koliko je nacionalističkoj eliti potreban da bi srpska istorija koju su izmaštali bila uvjerljivija“, dodao je Krivokapić.
On je kazao da je „tek mizerija bila krenuti u sukob sa Amerikom i Evropom, sve se pozivajući na Njegoša“.
Prema njegovim riječima, prekratak je bio put od Njegoševog rođenja do njegovog preseljenja u vječnost.
"Lovćen kao tron slobode Crne Gore možda nije dobio zemne ostatke sveca, ali jeste onog koji je, do tog vremena, najviše izdigao luču slobode južnoslovenskih naroda“, kazao je Krivokapić.
On je ocijenio da je Mauzolej na Lovćenu remek djelo jugoslovenske umjetnosti, i ujedno spomenik jugoslovenskom zajedništvu u kojem je i sam Njegoš tako čvrsto utemeljen.
"Iako živimo u vremenu kad su rušioci njegovog groba dobijali njegovu nagradu, najbolji odgovor svima koji prizivaju rušenje Mauzoleja dao je veliki Veljko Milatović“, smatra Krivokapić.
Krivokapić je kazao da su mnogi odlučili da njegoševe poruke u borbi za slobodu protiv nadmoćnog neprijatelja i teških žrtava koje su se u toj borbi morale podnijeti, napisane u 19. vijeku, primijene kao opravdanje za bratoubilačke ratove na kraju 20. vijeka.
"Da ono što je Njegoš pisao većem i moćnijem neprijatelju, zloupotrijebe protiv nemoćne braće, protiv slabijih od sebe. Nema veće zloupotrebe Njegoša od te. On bi rekao – tragovi im smrde nečovještvom. Ubijali su Njegoša ko Jugoslaviju, ubijajući njihovo ime“, kazao je Krivokapić.
Govoreći o parlamentarizmu, on je kazao da je među malobrojnim dobrim stvarima politike 90-ih godina prošlog vijeka – obnova parlamentarne demokratije.
Prema njegovim riječima, crnogorski parlament danas postaje demokratski centar političkog života Crne Gore.
"Toliko snažan, da to praktikovanje istinske parlamentarne demokratije otvara najteža vrata za Crnu Goru na putu evroatlanskih integracija“, ocijenio je Krivokapić.
Podsjećamo, svečanoj sjednici nijesu prisustvovali poslanici Demokratskog fronta, Bošnjačke stranke i Socijalističke narodne partije.