BiH proizvodi (domaće je najbolje)

[Toto]

U pravu si ....ali nisam nikad cuo da se sljiva susi na suncu...burek je u pravu

u kontinentalnim krajevima nije dovoljna insolacija za produktivno i kvalitetno industrijsko susenja, pa je susenje u susrama efikasnije.
nisu ni sve susare cadjave.. neke imaju zatvoreno loziste u unutrasnjosti i sulunare, pa se susenje vrsi zagrijanim vazduhom
u svim susarama ovoga tipa zdravstve ispravnost vocki i povrski je OK
ako moram da biram izmedju dimljenog voca i voca konzerviranog raznim "pirotehnickim" srestvima , natrijumglutaminatima itd ..ja biram da me majka priroda truje a nikako alhemicari..

[Nebitan32]

I u mom kraju se voce susilo u susarama.
Ali uglavnom su to bile male porodicne susare za osobnu potrosnju.


Ima li neko podatke koliko mi voca izvozimo godisnje? Koje vrste voca najvise izvozimo?

Imamo dobre osnove da postanemo lideri u proizvodnji odredenog voca, kao sljive npr. Ali smo jako losi organizirani i dosta toga propada.


Npr i raspadnuta srbija je prosle godine izvezla malina u vrijednosti preko 168miliona dolara.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=510428

Pogledajte recimo koliko je Turska izvelzla ljesnjaka u 2010
http://www.ftg.org.tr/devam_eng/2010FTG.pdf
http://www.ftg.org.tr/devam_eng/export.htm

Mislim obicni ljesnjak ali pomocu njega se u Tursku slilo 1.544.785.708 $

Nazalost infrastruktura na selima je i prije rata bila u jadnom stanju a danas je jos gore.
Neobradenih/neiskoristenih njiva na hiljade. Prava je steta sto se ne ulozi vise sredstava da se to revitalizira i podrzi izvoz.
Tu imamo veliki potencijal.

[Mr.Penguin]

[Toto]

I u mom kraju se voce susilo u susarama.
Ali uglavnom su to bile male porodicne susare za osobnu potrosnju.


Ima li neko podatke koliko mi voca izvozimo godisnje? Koje vrste voca najvise izvozimo?

Imamo dobre osnove da postanemo lideri u proizvodnji odredenog voca, kao sljive npr. Ali smo jako losi organizirani i dosta toga propada.


Npr i raspadnuta srbija je prosle godine izvezla malina u vrijednosti preko 168miliona dolara.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=510428

Pogledajte recimo koliko je Turska izvelzla ljesnjaka u 2010
http://www.ftg.org.tr/devam_eng/2010FTG.pdf
http://www.ftg.org.tr/devam_eng/export.htm

Mislim obicni ljesnjak ali pomocu njega se u Tursku slilo 1.544.785.708 $

Nazalost infrastruktura na selima je i prije rata bila u jadnom stanju a danas je jos gore.
Neobradenih/neiskoristenih njiva na hiljade. Prava je steta sto se ne ulozi vise sredstava da se to revitalizira i podrzi izvoz.
Tu imamo veliki potencijal.

bih ima sve predispozicije (klima, tlo) da postane zemlje ljesnjaka a ljesnjak simbol naseg vocarstva..
ljesnjak je deficitaran na najbogatijim svjetskim trzistima, cjena je jako konkuretna i ono sto bi nasim vocarima najvise odgovaralo: skladistenje ljenjaka ne zahtjeva skupe hladnjace; vocari sa malo ulaganja mogu sami napraviti linije za ljustenje, susenje ljesnjaka, pa mogu ljesnjak plasirati na trziste kad je njima najpovoljnije. Nisu ucjenjeni sa prekupcima i vlasnicima hladnjaca kao sto su recimoi malinari u srbiji
bez pretjerano velikih ulaganja ljesnjak se moze proizvoditi i u organic kvaliteti sto mu povecava cijenu i konkurentnost.
I ova vocarska kultura ima svojih problema i zahtjeva ali oni nisu nerjesivi.

[Mr.Penguin]

Nasao na drugoj stranici.

Odmah da te, Predraže, razočaram - u BiH nema otkupne cene, jer niko organizovano ni ne otkupljuje lešnik, a razlog tome je što ga niko i ne proizvodi. Ono malo što poneko ima, proda se na pijaci ili nekoj poslastičarnici i slično, a cena varira od godine do godine. Poslednjih nekoliko godina je išlo od 5 do 10 EUR, a sada je 6-7 što ne znači da na jesen neće biti 5, ali ispod toga nije, a mislim i da neće padati.

___________________________________________________________________________________
http://www.poljoprivreda.ba/pitajte-odg ... a-ljenjaka

[heckler]

Akobogda uskoro i novi brand za ovu temu.

Nakon 15 godina na čelu jedne od najuspješnijih kompanija u BiH, Nihad Imamović lani je napustio funkciju direktora "ASA Holdinga" i otišao u penziju, ali nije mogao mirovati te je pokrenuo biznis sa proizvodnjom sokova.

- Cijela priča počela je 1995., kada sam, nakon reintegracije Sarajeva, odlučio obići svoju vikendicu u Dobroševićima. Naravno, zatekao sam gole zidove, ali i četiri flaše soka u podrumu. Tada mi se javila ideja da pravim sokove, ali sam u to vrijeme to radio isključivo za vlastite potrebe, 400-500 litara godišnje. Nakon što sam lani otišao u penziju, počeo sam čačkati po internetu i tražiti mašine za preradu voća. Nađem proizvodnu liniju u Austriji, kupim je, a ubrzo nađem i čovjeka koji mi je pomogao da je nadogradim i instaliram u proizvodnoj hali u Rajlovcu", priča Imamović za Dnevni Avaz.
Navodi da je sa kolegom Emirom Ahmetagićem, nekadašnjim finansijskim direktorom u "ASA Holdingu", veći dio prošle godine stvarao temelj za holding, koji bi bio nešto poput ASA-e, ali izgrađen na potpuno drugačijim osnovama.
"Sada ulazimo u završnu fazu tog plana, koji neće uključivati samo proizvodnju sokova", kaže Imamović i dodaje da je poljoprivreda jedini biznis koji se danas isplati razvijati u BiH.
Najavljuje da će pored fabrike sokova, u prvim mjesecima ove godine napraviti pet otkupnih centara u raznim krajevima BiH i sve to objediniti u holding koji će se zvati EIN.
"Ljudi nemaju kome prodati voće, jer jednostavno, nema organiziranog otkupa i prisiljeni su prodavati na kilu-dvije po smiješnim cijenama. Mi ćemo otkupljivati samo sto posto prirodne proizvode, voćke koje moraju imati certifikat da nisu prskane i da nemaju nikakvih hemijskih dodataka", ističe Imamović.
Dodaje da će se proizvodnjom sokova baviti prvoj fazi, koju planiraju realizirati na proljeće, ali uveliko razmišljaju i o drugim proizvodima, kao što su džem i marmelada.
"Mi u ovaj projekt nismo investirali veliki novac, ali ogroman trud jesmo svakako. Sto posto smo sigurni da će se investicija isplatiti i da će čak moći finansirati i neke druge projekte", ističe Imamović.

[Toto]

Akobogda uskoro i novi brand za ovu temu.

Nakon 15 godina na čelu jedne od najuspješnijih kompanija u BiH, Nihad Imamović lani je napustio funkciju direktora "ASA Holdinga" i otišao u penziju, ali nije mogao mirovati te je pokrenuo biznis sa proizvodnjom sokova.

- Cijela priča počela je 1995., kada sam, nakon reintegracije Sarajeva, odlučio obići svoju vikendicu u Dobroševićima. Naravno, zatekao sam gole zidove, ali i četiri flaše soka u podrumu. Tada mi se javila ideja da pravim sokove, ali sam u to vrijeme to radio isključivo za vlastite potrebe, 400-500 litara godišnje. Nakon što sam lani otišao u penziju, počeo sam čačkati po internetu i tražiti mašine za preradu voća. Nađem proizvodnu liniju u Austriji, kupim je, a ubrzo nađem i čovjeka koji mi je pomogao da je nadogradim i instaliram u proizvodnoj hali u Rajlovcu", priča Imamović za Dnevni Avaz.
Navodi da je sa kolegom Emirom Ahmetagićem, nekadašnjim finansijskim direktorom u "ASA Holdingu", veći dio prošle godine stvarao temelj za holding, koji bi bio nešto poput ASA-e, ali izgrađen na potpuno drugačijim osnovama.
"Sada ulazimo u završnu fazu tog plana, koji neće uključivati samo proizvodnju sokova", kaže Imamović i dodaje da je poljoprivreda jedini biznis koji se danas isplati razvijati u BiH.
Najavljuje da će pored fabrike sokova, u prvim mjesecima ove godine napraviti pet otkupnih centara u raznim krajevima BiH i sve to objediniti u holding koji će se zvati EIN.
"Ljudi nemaju kome prodati voće, jer jednostavno, nema organiziranog otkupa i prisiljeni su prodavati na kilu-dvije po smiješnim cijenama. Mi ćemo otkupljivati samo sto posto prirodne proizvode, voćke koje moraju imati certifikat da nisu prskane i da nemaju nikakvih hemijskih dodataka", ističe Imamović.
Dodaje da će se proizvodnjom sokova baviti prvoj fazi, koju planiraju realizirati na proljeće, ali uveliko razmišljaju i o drugim proizvodima, kao što su džem i marmelada.
"Mi u ovaj projekt nismo investirali veliki novac, ali ogroman trud jesmo svakako. Sto posto smo sigurni da će se investicija isplatiti i da će čak moći finansirati i neke druge projekte", ističe Imamović.

masala, masala

kad sam se ja seljacio po ovom forumu: da nam organic poljoprivreda moze biti perjanica privrednog razvoja poklapali su me sa autombilskom industrijom i onim kolima za sprovode i sahrane na struju;
bas mi je milo sto se i jedan od uspjesnih privrednika "okreno u sumu"
nego hoce li doticni ista da devri sa sipkom; litra himbera od sipka 60$

[karanana]

ja sam cuo da planira dosta raditi sa narom.

[heckler]

Akobogda uskoro i novi brand za ovu temu.

Nakon 15 godina na čelu jedne od najuspješnijih kompanija u BiH, Nihad Imamović lani je napustio funkciju direktora "ASA Holdinga" i otišao u penziju, ali nije mogao mirovati te je pokrenuo biznis sa proizvodnjom sokova.

- Cijela priča počela je 1995., kada sam, nakon reintegracije Sarajeva, odlučio obići svoju vikendicu u Dobroševićima. Naravno, zatekao sam gole zidove, ali i četiri flaše soka u podrumu. Tada mi se javila ideja da pravim sokove, ali sam u to vrijeme to radio isključivo za vlastite potrebe, 400-500 litara godišnje. Nakon što sam lani otišao u penziju, počeo sam čačkati po internetu i tražiti mašine za preradu voća. Nađem proizvodnu liniju u Austriji, kupim je, a ubrzo nađem i čovjeka koji mi je pomogao da je nadogradim i instaliram u proizvodnoj hali u Rajlovcu", priča Imamović za Dnevni Avaz.
Navodi da je sa kolegom Emirom Ahmetagićem, nekadašnjim finansijskim direktorom u "ASA Holdingu", veći dio prošle godine stvarao temelj za holding, koji bi bio nešto poput ASA-e, ali izgrađen na potpuno drugačijim osnovama.
"Sada ulazimo u završnu fazu tog plana, koji neće uključivati samo proizvodnju sokova", kaže Imamović i dodaje da je poljoprivreda jedini biznis koji se danas isplati razvijati u BiH.
Najavljuje da će pored fabrike sokova, u prvim mjesecima ove godine napraviti pet otkupnih centara u raznim krajevima BiH i sve to objediniti u holding koji će se zvati EIN.
"Ljudi nemaju kome prodati voće, jer jednostavno, nema organiziranog otkupa i prisiljeni su prodavati na kilu-dvije po smiješnim cijenama. Mi ćemo otkupljivati samo sto posto prirodne proizvode, voćke koje moraju imati certifikat da nisu prskane i da nemaju nikakvih hemijskih dodataka", ističe Imamović.
Dodaje da će se proizvodnjom sokova baviti prvoj fazi, koju planiraju realizirati na proljeće, ali uveliko razmišljaju i o drugim proizvodima, kao što su džem i marmelada.
"Mi u ovaj projekt nismo investirali veliki novac, ali ogroman trud jesmo svakako. Sto posto smo sigurni da će se investicija isplatiti i da će čak moći finansirati i neke druge projekte", ističe Imamović.

masala, masala

kad sam se ja seljacio po ovom forumu: da nam organic poljoprivreda moze biti perjanica privrednog razvoja poklapali su me sa autombilskom industrijom i onim kolima za sprovode i sahrane na struju;
bas mi je milo sto se i jedan od uspjesnih privrednika "okreno u sumu"
nego hoce li doticni ista da devri sa sipkom; litra himbera od sipka 60$

Ako ti je sta lakse Toto, meni se po glavi dugo motala ideja pokretanja posla u metalskoj industriji (iako mi to nije struka ni izdaleka), ali sto tebe vise slusam sve mi se vise ljesnjaci motaju po glavi nalet ih neodnio (a tek to mi je svjetlosnu godinu od struke )

[Toto]

masala, masala

kad sam se ja seljacio po ovom forumu: da nam organic poljoprivreda moze biti perjanica privrednog razvoja poklapali su me sa autombilskom industrijom i onim kolima za sprovode i sahrane na struju;
bas mi je milo sto se i jedan od uspjesnih privrednika "okreno u sumu"
nego hoce li doticni ista da devri sa sipkom; litra himbera od sipka 60$

Ako ti je sta lakse Toto, meni se po glavi dugo motala ideja pokretanja posla u metalskoj industriji (iako mi to nije struka ni izdaleka), ali sto tebe vise slusam sve mi se vise ljesnjaci motaju po glavi nalet ih neodnio (a tek to mi je svjetlosnu godinu od struke )

i meni struka ne hoda zemljom al mi dusa motika; zilavka venima i genima tece, mada sam rodjen medju ljesnjacima;;
vengo gdje ces ljenjake na Gubavici sadit piju vode ko da soli meze. Ugledaj se na Matuna. Eno ga smokve sadi po Ortijesu

[ljubav_aha]

Ako ti je sta lakse Toto, meni se po glavi dugo motala ideja pokretanja posla u metalskoj industriji (iako mi to nije struka ni izdaleka), ali sto tebe vise slusam sve mi se vise ljesnjaci motaju po glavi nalet ih neodnio (a tek to mi je svjetlosnu godinu od struke )

i meni struka ne hoda zemljom al mi dusa motika; zilavka venima i genima tece, mada sam rodjen medju ljesnjacima;;
vengo gdje ces ljenjake na Gubavici sadit piju vode ko da soli meze. Ugledaj se na Matuna. Eno ga smokve sadi po Ortijesu

[StupskaBitanga]

Nažalost sa mnogim Klas proizvodima ćemo se morati podraviti jer je u toku totalno reduciranje proizvodnje i masovno otpuštanje radnika

[chuchumbamayumbe]

Nažalost sa mnogim Klas proizvodima ćemo se morati podraviti jer je u toku totalno reduciranje proizvodnje i masovno otpuštanje radnika

Zna li se koji su proizvodi u pitanju?

[StupskaBitanga]

Nažalost sa mnogim Klas proizvodima ćemo se morati podraviti jer je u toku totalno reduciranje proizvodnje i masovno otpuštanje radnika

Zna li se koji su proizvodi u pitanju?

Znam za segment Sarko ako još šta detaljnje saznam javim

[karanana]

"totalno reduciranje proizvodnje i masovno otpustanje radnika" zvuci mnogo bombasticnije.

ja reko ostace samo na hljebu i krofnama.

a evo ovaj sajt pise da razvijaju neke nove proizvode. mada se prica da je ovaj sajt njihovo vlasnistvo pa ne znam.

[StupskaBitanga]

"totalno reduciranje proizvodnje i masovno otpustanje radnika" zvuci mnogo bombasticnije.

ja reko ostace samo na hljebu i krofnama.

a evo ovaj sajt pise da razvijaju neke nove proizvode. mada se prica da je ovaj sajt njihovo vlasnistvo pa ne znam.

pa vjeruj kako je krenulo ne bi me čudilo
Mislim Selimović je to i svaki mjesec se skidaju proizvodi i otpuštaju radnici
A za ovu informaciju
Izvoze oni sve je to super ali para NEMA jednostavno nestanu
Toplog obroka koji je bio u blokovima nema
Plata još nije uplaćena a niti zdravstveno a veliki broj radnika je poslan na kolektibvni gosišnji do pokretanje proizvodnje tj do daljnjeg

[svojnasvom]

Megle mlijeko

[VenomousV]

bosanski lokum u cokoladi sa kokosom

[alibaba_i_30_godina]

Megle mlijeko

Pa jel' Megle mlijeko originalan bosanski proizvod?!

[olensoner]

Megle mlijeko

Pa jel' Megle mlijeko originalan bosanski proizvod?!

Pa mlijeko je bosansko, otkupljuje se od BiH farmera, preradjuje se i pakuje u Bihacu, prodaje u BiH, a jedino kapital je njemacki.

[alibaba_i_30_godina]

Megle mlijeko

Pa jel' Megle mlijeko originalan bosanski proizvod?!

Pa mlijeko je bosansko, otkupljuje se od BiH farmera, preradjuje se i pakuje u Bihacu, prodaje u BiH, a jedino kapital je njemacki.

Pa bez obzira sto je mlijeko od bosanskih krava kad kompanija nije iz BIH i kada pare odlaze iz nase zemlje. Isto tako bi se onda moglo reci i za neke druge mlijecne proizvode, i ne samo mlijecne.

[detroit-mercy]

Pa mlijeko je bosansko, otkupljuje se od BiH farmera, preradjuje se i pakuje u Bihacu, prodaje u BiH, a jedino kapital je njemacki.

Pa bez obzira sto je mlijeko od bosanskih krava kad kompanija nije iz BIH i kada pare odlaze iz nase zemlje. Isto tako bi se onda moglo reci i za neke druge mlijecne proizvode, i ne samo mlijecne.

Koliko para odlazi iz nase zemlje, tu bi se trebao zustaviti i malo razmisliti. Znaci Megle dobije dzabe mlijeko od farmera, struja, voda, telefoni, doprinosi radnicima, place, porezi nista se od toga ne placa jer dobiju sve dzabe i radnici rade za dzabe . Sto volim ovu izvrnutu logiku, Megle dodje i samo pokupi pare. Volio bih da vidim kolika je stvarna profit margina za Megle (nakon svih poreza i taxi), ne vjerujem da prelazi 10%, mnogo realnije je negdje oko 8-9%. Ili prevedeno u brojeve, na svaku marku koju ostvari Megle od prodaje, cist profit je 8-9 pfeninga. A tih,8-9 pfeninga moze da iznese iz zemlje, zapali, podijeli sirotinji, jednostavno uradi sta hoce jer to je njegovo, sve ostalo ostaje u BiH.
Po ovoj logici, zeljezo iz zenice nije BH proizvod nego Indijsko-Luxemburski .

[alibaba_i_30_godina]

Koliko para odlazi iz nase zemlje, tu bi se trebao zustaviti i malo razmisliti. Znaci Megle dobije dzabe mlijeko od farmera, struja, voda, telefoni, doprinosi radnicima, place, porezi nista se od toga ne placa jer dobiju sve dzabe i radnici rade za dzabe . Sto volim ovu izvrnutu logiku, Megle dodje i samo pokupi pare. Volio bih da vidim kolika je stvarna profit margina za Megle (nakon svih poreza i taxi), ne vjerujem da prelazi 10%, mnogo realnije je negdje oko 8-9%. Ili prevedeno u brojeve, na svaku marku koju ostvari Megle od prodaje, cist profit je 8-9 pfeninga. A tih,8-9 pfeninga moze da iznese iz zemlje, zapali, podijeli sirotinji, jednostavno uradi sta hoce jer to je njegovo, sve ostalo ostaje u BiH.
Po ovoj logici, zeljezo iz zenice nije BH proizvod nego Indijsko-Luxemburski .

Po ovoj logici namjestaj koji se uvozi iz Italije nije italijanski vec bosanski jer se pravi od nasih drva.

[oldschool]

Nekad je bio MIG Jogurt, otkako su ga kupili, srozao se.

[detroit-mercy]

Koliko para odlazi iz nase zemlje, tu bi se trebao zustaviti i malo razmisliti. Znaci Megle dobije dzabe mlijeko od farmera, struja, voda, telefoni, doprinosi radnicima, place, porezi nista se od toga ne placa jer dobiju sve dzabe i radnici rade za dzabe . Sto volim ovu izvrnutu logiku, Megle dodje i samo pokupi pare. Volio bih da vidim kolika je stvarna profit margina za Megle (nakon svih poreza i taxi), ne vjerujem da prelazi 10%, mnogo realnije je negdje oko 8-9%. Ili prevedeno u brojeve, na svaku marku koju ostvari Megle od prodaje, cist profit je 8-9 pfeninga. A tih,8-9 pfeninga moze da iznese iz zemlje, zapali, podijeli sirotinji, jednostavno uradi sta hoce jer to je njegovo, sve ostalo ostaje u BiH.
Po ovoj logici, zeljezo iz zenice nije BH proizvod nego Indijsko-Luxemburski .

Po ovoj logici namjestaj koji se uvozi iz Italije nije italijanski vec bosanski jer se pravi od nasih drva.

Obrati paznju na Made In oznaku, pa tako i odijelo koje se sije u Borcu od kazmira nije pakistanski nego BiH proizvod . I da li je cement iz Kaknja i Lukavca bosanski ili njemacki odnosno austrijski proizvod. U vrijeme globalne ekonomije, transnacionalnih kompanija je naivno da se ogranicavas samo na to odakle potice brand ili gdje je lociran HQ firem Na kraju, sve sto Coca Cola, Argeta, Megle, Zeljezara Zenica, Cementara Kakanj proizvedu ulazi u kalkulaciju GDPa BiH a ne Njemacke, Austrije, USA ili ne znam ni sam koga.
Na kraju razmisli malo i o ovome, brand i proizvod moze biti americki (Budweiser npr), pripada grupi koja je iz Juzno Africke Republike/Belgije, vecinski akcionari (vlasnici) Arapi i Englezi, ciji je onda ovo proizvod?