Prije tačno godinu kamera na NASA-inoj Cassini letjelici slučajno je snimila komešanje na ivici Saturnovog A prstena. Pojava je vidljiva na slici u obliku svijetlog luka, a duga je oko 1.200 i široka deset kilometara.
Naučnici smatraju da je luk uzrokovan gravitacionim efektima obližnjeg objekta.
„Nismo ranije vidjeli ništa poput ovoga. Možda svjedočimo aktu rođenja prilikom kojeg objekat napušta prstenove kako bi postao mjesec“, rekao je Carl Murray sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.
Potencijalni mjesec je dobio ime Peggy, po preminuloj majci Murraya, a pretpostavlja se mu prečnik ne iznosi više od kilometar, što znači da još uvijek ne možemo imati jasnu sliku mjeseca.
Saturn ima 53 zvanična i devet nezvaničnih mjeseca koji variraju u veličini u zavisnosti od blizine planeti – što su udaljeniji masivniji su. Pošto je većina Saturnovih mjeseci sačinjena od leda, naučnici smatraju da su nastali kada su se čestice leda iz prstenova skupile i pronašle svoju orbitu.
„Teoretiziramo da je Saturn nekada imao mnogo masivnije prstenove koji su samim tim dali masivnije mjesece. Kada su se formirali, tijela su 'kupila' materijal iz prstenova, tako da su oni koji su prvi nastali namasivniji i najudaljeniji od planete“, kazao je Murray.
Moguće je da je Peggy posljednji mjesec koji će Saturn dobiti, pošto su prstenovi „ispražnjeni“ i naučnici smatraju da više ne mogu rađati nove mjesece.
Orbita Cassinija će se primaći vanjskim prstenovima Saturna krajem 2016. godine kada bi naučnici trebali imati bolje podatke o malom mjesecu.
Ovo otkriće bi moglo doprinijeti razumjevanju nastanka planeta i načina na koje su se odmakle od sunca.
iflscience.com
