#701 Re: Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić - Lik i (ne)djelo, od KOS-a do lopovluka
Posted: 25/02/2018 18:59
Kako kriminalna i skorojevićka bagra iz SDA pokušava srušiti KSC “Skenderija” i na tom mjestu sa novcem sumnjivih investitora izgraditi betonska čudovišta.Crvene_brigade wrote:Na pomolu je nova afera u režiji građevinske mafije bliske zločinackoj organizaciji SDA i sumnjivih investitora na području Općine Centar Sarajevo
Buduća betonska čudovišta u režiji korumpiranih SDA-ovih zelenih termita.
Mjesec dana od posjete investitora iz Dubaija Sarajevu: Colliersov prijedlog izgleda Skenderije
Mjesec dana od posjete investitora iz Dubaija Sarajevu: Colliersov prijedlog izgleda Skenderije
Jedan od prijedloga Colliersa za budući izgled Skenderije
Navršava se 30 dana otkako je Državni investicijski fond iz Dubaija potpisao Memorandum o razumijevanju s Vladom Kantona Sarajevo.
Memorandumom nisu precizirani projekti, ali on svejedno obavezuje na saradnju između Fonda i Vlade KS, objavili su mediji 12. septembra. Potpisali su ga izvršni direktor Mohammed Ibrahim Al Shaibani i premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković.
Već tada se spominjalo da je potencijalni investitor iz Dubaija, između ostalog, zainteresiran i za ulaganje u Skenderiju. Stotine miliona eura za novi izgled Sarajeva.
"Vlada KS već 17 mjeseci promovira prostor za strane investicije. Privukli smo interes ozbiljnog investitora koji već radi u BiH, a u fokusu će nam u narednom periodu biti cjelokupan prostor Skenderije. Slijedi detaljna analiza njihovog stanja u narednih 12-15 mjeseci i cijelog prostora s aspekta prostorno-planske dokumentacije i prostora investicija", izjavio je tada novinarima premijer Konaković.
Mjesec danas kasnije agenciji Patria pokazan je na uvid dio studije koju je u međuvremenu za Vladinog partnera iz Dubaija uradila poznata međunarodna konsultantska kuća Colliers. Sagovornici Patrije govore da postoje i neki drugi prijedlozi za budući izgled Skenderije.
„Naravno, radi se o prijedlozima o kojim će na koncu dogovor morati postići investitor i Vlada Kantona Sarajevo“.
Direktor Skenderije Amer Kapo potvrdio je u telefonskom razgovoru za Patriju da su predstavnici Colliersa od Skendrije tražili podatke o broju ljudi koji godišnje posjećuju Skenderiju, broju utakmica koje se održe u sportskoj dvorani te neke slične parametre.
„Poslije toga nas više niko nije kontaktirao“, rekao je Kapo.
Kantonalni premijer Elmedin Konaković ne želi komentarisati u kojoj fazi su pregovori oko Skenderije s investitorom iz Dubaija.
Paralelno s pregovorima oko Skenderije govori se o jednako velikim investicijama u Gradski centar Marijin Dvor koji bi također promijenio izgled ovog dijela Sarajeva. Slikovito, to je dio od SCC-a do mosta Skenderija, uz samu obalu rijeke Miljacke. Administrativno govoreći, riječ je o Kvadrantu B.
Gradnja u ovom kvadrantu trenutno je zaustavljena. Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić blokadu gradnje u ovom dijelu općine pravda mišljenjem „ad hoc“ formiranog savjeta i pisma 35 arhitekata i urbanista koji se protive gradnji visokih objekata u Kvadrantu B. S druge strane, iako nezvanično, govori se i o tome da je upravo investicija u Skenderiju uslovljena zaustavljanjem gradnje u Kvadrant B, koji bi bio konkurencija novoj Skenderiji. Pitanje Patrije da li su te informacije tačne, načelnik Ajnadžić nije želio ni potvrditi ni demantirati.
http://nap.ba/new/vijest.php?id=39553
Zašto ne smijemo dozvoliti rušenje Skenderije
Malo je objekata u gradu Sarajevu koji su svojim sadržajem i prostorom utjecali na kulturu i duh stanovništva kao što je objekat Kulturno-sportskog centra Skenderija. Danas se sjećamo vremena uspjeha kulturnih i sportskih manifestacija održanih u objektima Doma mladih i sportske dvorane “Mirza Delibašić” na Skenderiji. Ona je i danas mjesto inspiracije kulturnim i sportskim radnicima za stvaranje dobrih rezultata. Njenim, eventualnim, rušenjem ostali bi bez stvaralačkog identiteta.
Objekat, u arhitektonskom smislu, kao dobitnik Borbine nagrade za arhitekturu 1970. godine, najvećeg priznanja za graditeljstvo na prostorima bivše Jugoslavije, ima poseban značaj u arhitekturi grada. Sadržaji unutar objekta i organizacija prostora su neponovljivi. Jednostavnim, savremenim pristupom riješena je složena funkcija objekta i ostvareno višenamjensko korištenje svih prostora.
Promašene investicije
Svaki detalj na objektu, od fasade, primjene stakla, formiranja ulaza, stepeništa, unutrašnje i vanjske ograde, obrade podova, plafona i pregrada predstavlja za sebe neponovljivi vrhunski dizajn, danas nedostižan.
Činjenica da su sve realizirali naši ljudi i naše firme daje posebnu vrijednost objektu i potvrdu tadašnjeg znanja naših ljudi u graditeljstvu. Sve to govori da ne može postojati niti jedna fizibiliti studija koja bi pokazala da bi bilo opravdano rušiti objekat Skenderije, jer njene vrijednosti su nemjerljive brojkama fizibiliti studije.
Spominjanje potencijalnih investitora koji bi na prostoru Skenderije izgradili novi stambeno-poslovni centar dodatno uznemiruje, jer naša iskustva sa velikim investicijama i velikim projektima su nikakva. Dovoljno je sjetiti se Riverine, Bosmala i Buroj zone i konstatovati da se radi o promašenim investicijama i o potrošenom, našem novcu, putem bankarskih kredita. Danas se to zove promašene investicije koje opterećuju naš razvoj.
TREBA LI SKENDERIJU PRETVORITI U "MALI DUBAI"?
Riverina planirana kao ogromno stambeno naselje na najljepšem prostoru grada, na Ilidži, na lokalitetu Parka Sastavci, mjestu, darom prirode, gdje se sastaju dvije rijeke Bosna i Željeznica, i dalje ostaje zarobljen prostor planskim dokumentima za nepostojećeg investitora i predstavlja prepreku stvarnom razvoju Kantona Sarajevo u tom području.
Bosmal kao projekat pokazao je svu našu servilnost prema “stranim” investicijama. Srušili smo sva dotadašnja pravila u struci da bi se izgradio objekat koji je dugi niz godina bio neuseljiv, sa ogromnim dugom prema bankama.
Buroj zona, turistički centar sa velikim fontanama na našoj lijepoj planini Bjelašnici, dovoljno je posjetiti i vidjeti da od toga nema ništa. Sve to izgleda jako tužno. Pitajte se zašto tada nije urađena fizibiliti studija? Brojke su nemilosrdne! Ni danas nije kasno.
Ispraviti nelogičnost
Ako stvarno neko želi graditi novi suvremeni centar u gradu Sarajevu, onda moramo iskoristiti to u pravcu razvoja i ispraviti jednu nelogičnost koja je nastala, nažalost, u najboljim namjerama već 1997. godine. Tada je Kanton dozvolio da se prostor kasarne “Maršal Tito” u centralnoj zoni grada dodijeli Univerzitetu u Sarajevu za potrebe fakulteta.
Ipak, i danas je vidljivo da je prostor današnjeg kampusa predodređen za moderni, novi, centar grada sa značajnom površinom lokacije. Cijena izgradnje novih fakulteta sigurno je manja od eventualne cijene rušenja postojećeg objekta Skenderije i izgradnje “nove” sportske dvorane, i kao takva bi se mogla uklopiti u cijenu tržišne vrijednosti buduće investicije.
Zemljište kampusa daleko je veće od zemljišta kompleksa Skenderije i daje daleko veće mogućnosti u izgradnji i planiranju novih objekata. Jedna istinska fizibiliti studija bi pokazala prave smjernice i otvorila prostor kampusa potencijalnim investitorima za izgradnju novih objekata, čime bi grad dobio prave nove istinske prostorne i urbane kvalitete.
(Autor je arhitekta koji je projektovao niz objekata u BiH)
PIŠE: HASAN ĆEMALOVIĆ
https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/ ... skenderije

















