Mogu biti i govno, ali đikan nikako. Nema nikakve dvojbe ko su đikani, to je opceprihvaceno i ne moras to iznova na svakoj temi potvrđivati.cyprus wrote:Otkad đikanima smeta đikanijada?mmaar wrote:Ima li bar jedna tema o unutrasnim pitanjima BiH da @cyprus od nje ne pokusava napraviti đikanijadu? Toliko puta je do sad provanjen i povaljen, ali ne odustaje.
Daj ba.hAZNADAR wrote:To su narjecja a ne jezici. Hrvatski je i u Dalmaciji i u Zagorju iako skroz drugacije zvuci. Bosanski i u BiH i u Sandzaku gdje ekaju.Vizionar 1985 wrote:
Razlika eto nema.
Ono Srbi ijekavicom govore a Dalmati ekavicom a Mi ikavicom govorimo.
I nemoj trolati sa kartama Tvrtkove Bosne i sl.
Moram te malo nalijepiti tu i tamo da nismo ko ova sektaska bratija koja samo aplaudiraju jedni drugima na svaku glupost sa Joj jarane nek si mu sukno.
Vala neće ni meni imputirati đikanijadu neko ko sa đikanima ima mnogo više zajedničkih crta nego ja, da znašmmaar wrote:Mogu biti i govno, ali đikan nikako. Nema nikakve dvojbe ko su đikani, to je opceprihvaceno i ne moras to iznova na svakoj temi potvrđivati.cyprus wrote:Otkad đikanima smeta đikanijada?mmaar wrote:Ima li bar jedna tema o unutrasnim pitanjima BiH da @cyprus od nje ne pokusava napraviti đikanijadu? Toliko puta je do sad provanjen i povaljen, ali ne odustaje.
OK, znaci po toj logici trebamo jezik oficijelno imenovati po sporadicnim obicajima oslovljavanja.ExNihilo wrote:Ja sam davno došao do zaključka da bi imalo smisla, ako bismo već birali zajednički naziv jezika, uzeti baš naziv "Naš jezik". Zato me malo iznenadilo da vidim kako mi je Batica "ukrao" ideju.
Evo jednog praktičnog primjera. Druži se Bošnjo sa Srbinom i Hrvatom (iz Srbije i Hrvatske, da pojednostavimo). Prije ili kasnije, moraju referencirati jezik koji koriste (naprimjer, ako žele reći sagovorniku da se izrazi na maternjem umjesto stranom). Glupo bi bilo da Bošnjo kaže sagovornicima - reci na bosanskom - kada zna da Hrvat i Srbin nazivaju svoj jezik hrvatski i srpski, respektivno. Opet, neće Bošnjo ni da kaže - reci na hrvatskom/srpskom - jer on priča bosanski. Jedino kompromisno rješenje, koje svi uglavnom izaberu, jeste - reci na našem.
Hence, Naš jezik.
U pravu si, ti i nisi tipicni đikan, vec Kecmanoviceva skola, rukavice i salon, ne kama, sator i mikrofon, a takvi su, iskustvo nas uci, jos opasniji i ne znam kome vise pokusavas prodati svoje jeftine salonaske fore.cyprus wrote:Vala neće ni meni imputirati đikanijadu neko ko sa đikanima ima mnogo više zajedničkih crta nego ja, da znaš
Ko ovdje na temi nije za bosanski? Ko ovdje na temi nije za to da djeca u srebrenici uce bosanski?hAZNADAR wrote:Ili si za bosanski ili nisi. Kraj price.ExNihilo wrote:Ja sam davno došao do zaključka da bi imalo smisla, ako bismo već birali zajednički naziv jezika, uzeti baš naziv "Naš jezik". Zato me malo iznenadilo da vidim kako mi je Batica "ukrao" ideju.
Evo jednog praktičnog primjera. Druži se Bošnjo sa Srbinom i Hrvatom (iz Srbije i Hrvatske, da pojednostavimo). Prije ili kasnije, moraju referencirati jezik koji koriste (naprimjer, ako žele reći sagovorniku da se izrazi na maternjem umjesto stranom). Glupo bi bilo da Bošnjo kaže sagovornicima - reci na bosanskom - kada zna da Hrvat i Srbin nazivaju svoj jezik hrvatski i srpski, respektivno. Opet, neće Bošnjo ni da kaže - reci na hrvatskom/srpskom - jer on priča bosanski. Jedino kompromisno rješenje, koje svi uglavnom izaberu, jeste - reci na našem.
Hence, Naš jezik.
Moze se reci i baka na bosanskom. Ima ih koliko hoces koji tako zovu. Isto kao nana, nane, majka,..tandmand wrote:
Po meni ima mjesta i za Krležu (obavezno) i za Ćopića, Maka Dizdara ....ne znam da li imamo Dževada Karahasana ... ali ne možemo imat isti nastavni plan kao drugi gdje se izučava i veliča Gorski Vijenac ili pjesmice Mile Budaka. Evo recimo konkretan primjer prilagođavanja i truhlih kompromisa: dijete sprema pjesmicu za bosanski, reko da vidim kako ide ... kad krenupjesmica se zove kao "moja baka" a nalazi se u udžbeniku za bosanski jezik, napisao je lik sa tradicionalno muslimanskim imenom. Pa koji to Bošnjak svoju nanu naziva bakom??
Odlican prilog za temu o velikosrpskoj mitomaniji i njenom odnosu prema stvarnosti i objektivnim istinama.dr socrates wrote:Srpski i hrvatski filolozi i književnici među kojima su bili Vuk Karadžić,Ivan Kukuljević,Đuro Daničić,Ivan Mažuranić i Dimitrije Demetar, 1850 godine sklopili su u Beču Književni dogovor kojim su htjeli jezik srpske i hrvatske književnosti približiti i ujediniti.
Njihova je namjera bila uspješna tako da su u drugoj polovini devetnaestog vijeka i i Srba i u Hrvata pobijedili fonetski pravopisni principi,a za književni jezik uzet je štokavski dijalekat.
Ono što je započeto bečkim književnim dogovorom nastavljeno je 1954 godine u Novom Sadu Zaključcima o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu, a učesnici sastanka zaključili su da je književni jezik Srba,Hrvata i Crnogoraca jedinstven,sa dva izgovora,ekavskim i ijekavskim.
Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika nastao je u potpunosti prema spomenutim novosadskim zaključcima.Ukoliko se ne varam književnom dogovoru u Novom Sadu prisustvovao je i Skender Kulenović,ako je to uopšte bitno.
Ne želim da sada ulazim u problematiku kasnijeg odustajanja hrvatske strane od nekih zaključaka iz Novog Sada ali bih se osvrnuo na činjenicu da sam naziv jezika u BiH niko nije osporavao,bosanski jezik apsolutno niko nije spominjao.
Da li je onda bilo potrebno da dođe do rata devedesetih da bi današnji Bošnjaci shvatili da je taj jezik zapravo njihov,a svi ovi silni dogovori i zaključci,reforme i pravopisi su bili samo šarena laža velikosrpskih i velikohrvatskih krugova da bi prikrili krađu.
Nekih 170 godina nisu uopšte učestvovali u stvaranju tog jezika a onda su u ratu naprasno shvatili da je taj jezik zapravo njihov,što i nije mnogo pošto im je trebalo puno više vremena da otkriju da su stručnjaci iz Bosne zapravo pravili piramide u Egiptu.
Na šta se oni zapravo pozivaju?
Na izvještaje putopisaca prije 300-400 godina kako se u Bosni govori bosanskim jezikom.Pa normalno je da su ljudi razgovarali na nekom bosanskom dijalektu južnoslovenskih jezika, samo veliko je pitanje da li bi mi danas mogli da se sporazumijemo sa njima i koliko taj govor ima veze sa današnjim standardizovanim,što uostalom i nije čudno pošto je jezik živa kategorija koja se mijenja.
Ti isti putopisci su najčešće koristili naziv ilirski za južnoslovenske jezike iako naravno sa Ilirima nema nikakave veze.
Pozivaju se i na neki bosansko-turski rječnik od prije nekoliko stotina godina a nikako da objasne zašto se ne služe njime.
Da li pišete arapskim pismom zdesna-nalijevo ili se služite latinicom?
Da li upotrebljavate 30 slova ili 23 koliko vam preporučuje ovaj pravopis,koji je napravljen po uzoru na semitske?
Držite li se pravila koji je Vuk unio u naše jezike:"Piši kao što govoriš,čitaj kako je napisano", ili možda imate neko svoje pravilo koje je bolje od ovoga?
Pitanje naziva jezika kojim Bošnjaci govore je samo moralno i lično nemam ništa protiv da koristite naziv bosanski,ali bi bilo moralno i sa vaše strane da ne pljujete narod koji je stvarao taj jezik skoro dva vijeka.
Nisi skontao misao jer imaš upalu nacionalne svijesti, sa simptomima teške isključivosti, uzročnik escherichia bošnjakii. Bojim se da pencilin ne pomaže. Nema ti spasa.hAZNADAR wrote:OK, znaci po toj logici trebamo jezik oficijelno imenovati po sporadicnim obicajima oslovljavanja.ExNihilo wrote:Ja sam davno došao do zaključka da bi imalo smisla, ako bismo već birali zajednički naziv jezika, uzeti baš naziv "Naš jezik". Zato me malo iznenadilo da vidim kako mi je Batica "ukrao" ideju.
Evo jednog praktičnog primjera. Druži se Bošnjo sa Srbinom i Hrvatom (iz Srbije i Hrvatske, da pojednostavimo). Prije ili kasnije, moraju referencirati jezik koji koriste (naprimjer, ako žele reći sagovorniku da se izrazi na maternjem umjesto stranom). Glupo bi bilo da Bošnjo kaže sagovornicima - reci na bosanskom - kada zna da Hrvat i Srbin nazivaju svoj jezik hrvatski i srpski, respektivno. Opet, neće Bošnjo ni da kaže - reci na hrvatskom/srpskom - jer on priča bosanski. Jedino kompromisno rješenje, koje svi uglavnom izaberu, jeste - reci na našem.
Hence, Naš jezik.
Mozemo isto tako uvesti Bosna umjesto Bosna i Hercegovina jer skoro svi upotrebljavaju skracenicu.
Rajvosa, Sarajvo, republika Sumska/Smrdska/Genocidna, Teheran, Kamenjarci, Skutori, Kupusari, ...
Ili jos bolji primjer:
Vani kada se ljudi sa prostora bivse YU skontaju uglavnom pitaju:"Jesi li Naš"?
Zasto samo reformu jezika,.. eto super primjera da izbrisemo danasnje nacije i da smo svi "Naš".
Lijepo je fantazirati o zajednickom nazivu bez naravno objasnjenja kako bi to proslo u RS.
Ovdje je stvar vrlo jasna. Imamo tri naziva jezika.
Bosnjaci u Srebrenici zele da svoj jezik imenuju bosanski i to je osnovno ljudsko pravo zagarantovano i ustavom.
Ili si za bosanski da stoji u knjizicama ili ne.
Nece proci bas eto nemam nista protiv bosanskog u Srebrenici ali bolje da bude Naš, juznoslovenski, klingonski,..
Ili si za bosanski ili nisi. Kraj price.
mmaar wrote:Odlican prilog za temu o velikosrpskoj mitomaniji i njenom odnosu prema stvarnosti i objektivnim istinama.dr socrates wrote:Srpski i hrvatski filolozi i književnici među kojima su bili Vuk Karadžić,Ivan Kukuljević,Đuro Daničić,Ivan Mažuranić i Dimitrije Demetar, 1850 godine sklopili su u Beču Književni dogovor kojim su htjeli jezik srpske i hrvatske književnosti približiti i ujediniti.
Njihova je namjera bila uspješna tako da su u drugoj polovini devetnaestog vijeka i i Srba i u Hrvata pobijedili fonetski pravopisni principi,a za književni jezik uzet je štokavski dijalekat.
Ono što je započeto bečkim književnim dogovorom nastavljeno je 1954 godine u Novom Sadu Zaključcima o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu, a učesnici sastanka zaključili su da je književni jezik Srba,Hrvata i Crnogoraca jedinstven,sa dva izgovora,ekavskim i ijekavskim.
Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika nastao je u potpunosti prema spomenutim novosadskim zaključcima.Ukoliko se ne varam književnom dogovoru u Novom Sadu prisustvovao je i Skender Kulenović,ako je to uopšte bitno.
Ne želim da sada ulazim u problematiku kasnijeg odustajanja hrvatske strane od nekih zaključaka iz Novog Sada ali bih se osvrnuo na činjenicu da sam naziv jezika u BiH niko nije osporavao,bosanski jezik apsolutno niko nije spominjao.
Da li je onda bilo potrebno da dođe do rata devedesetih da bi današnji Bošnjaci shvatili da je taj jezik zapravo njihov,a svi ovi silni dogovori i zaključci,reforme i pravopisi su bili samo šarena laža velikosrpskih i velikohrvatskih krugova da bi prikrili krađu.
Nekih 170 godina nisu uopšte učestvovali u stvaranju tog jezika a onda su u ratu naprasno shvatili da je taj jezik zapravo njihov,što i nije mnogo pošto im je trebalo puno više vremena da otkriju da su stručnjaci iz Bosne zapravo pravili piramide u Egiptu.
Na šta se oni zapravo pozivaju?
Na izvještaje putopisaca prije 300-400 godina kako se u Bosni govori bosanskim jezikom.Pa normalno je da su ljudi razgovarali na nekom bosanskom dijalektu južnoslovenskih jezika, samo veliko je pitanje da li bi mi danas mogli da se sporazumijemo sa njima i koliko taj govor ima veze sa današnjim standardizovanim,što uostalom i nije čudno pošto je jezik živa kategorija koja se mijenja.
Ti isti putopisci su najčešće koristili naziv ilirski za južnoslovenske jezike iako naravno sa Ilirima nema nikakave veze.
Pozivaju se i na neki bosansko-turski rječnik od prije nekoliko stotina godina a nikako da objasne zašto se ne služe njime.
Da li pišete arapskim pismom zdesna-nalijevo ili se služite latinicom?
Da li upotrebljavate 30 slova ili 23 koliko vam preporučuje ovaj pravopis,koji je napravljen po uzoru na semitske?
Držite li se pravila koji je Vuk unio u naše jezike:"Piši kao što govoriš,čitaj kako je napisano", ili možda imate neko svoje pravilo koje je bolje od ovoga?
Pitanje naziva jezika kojim Bošnjaci govore je samo moralno i lično nemam ništa protiv da koristite naziv bosanski,ali bi bilo moralno i sa vaše strane da ne pljujete narod koji je stvarao taj jezik skoro dva vijeka.
Gdje ja spominjem neko ispadanje svih nebošnjaka? Govorim šta treba da dominira.hAZNADAR wrote: Dobro, ali nisi mi jasan sa bosnjacka knjizevnost - kako bi to definisali.
Po onome sto ja znam to je cijela plejada svih knjizevnika iz BiH.
Upada li u to Branko Copic koji niti je bio Bosnjak niti je pisao bosanskim? Kako njega izbaciti?
I mnogi drugi.
Mislim da je ispravnije reci bosanskohercegovacka knjizevnost,.. mada po meni licno treba biti mjesta i za Krlezu napr.
Izvinjavam se ako sam pogresno razumio ali mi nisi jasan po kojem kriteriju mislis napraviti selekciju, pa da vidim ko sve ispada.
Pa sto ne bi branio kad nam sve negiraju.cyprus wrote:Kad vidim kako ti i još neki ovdje koristite bosanski jezik braneći isti od nekoga/nečega, padne mi na um onaj vic: Pobili se zbog ćirilice i latinice, a na sudu se potpisaše palcemVizionar 1985 wrote:Pa od tebe Mi je sve kompliment.
Veliko Bosnjak,Govnar, sam po tebi, sta sve ne.
Mozda i Turcin, Vehabija, Isilac, Poturica itd.
To znaci da sam na Pravom Putu.
Da na sta god Ja napisem ti Pokazes svoje pravo Lice.
PS Još jednom izvini za ono "govnar"... Nije to lijepo bilo sa moje strane... Malo me tvoja sklonost negiranju genocida povukla za živac i navela da budem nešto direktniji od načina na koji inače komuniciram... Međutim, kako sam čitao više tvojih postova, uvidio sam da sam napravio veliku grešku dopustivši da me neko takav iznervira... Još jednom - izvini...
PPS Veliko Bošnjaknisi po meni, nego po svojim postovima... #sandzakjebosna
dr socrates wrote:Srpski i hrvatski filolozi i književnici među kojima su bili Vuk Karadžić,Ivan Kukuljević,Đuro Daničić,Ivan Mažuranić i Dimitrije Demetar, 1850 godine sklopili su u Beču Književni dogovor kojim su htjeli jezik srpske i hrvatske književnosti približiti i ujediniti.
Njihova je namjera bila uspješna tako da su u drugoj polovini devetnaestog vijeka i i Srba i u Hrvata pobijedili fonetski pravopisni principi,a za književni jezik uzet je štokavski dijalekat.
Ono što je započeto bečkim književnim dogovorom nastavljeno je 1954 godine u Novom Sadu Zaključcima o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu, a učesnici sastanka zaključili su da je književni jezik Srba,Hrvata i Crnogoraca jedinstven,sa dva izgovora,ekavskim i ijekavskim.
Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika nastao je u potpunosti prema spomenutim novosadskim zaključcima.Ukoliko se ne varam književnom dogovoru u Novom Sadu prisustvovao je i Skender Kulenović,ako je to uopšte bitno.
Ne želim da sada ulazim u problematiku kasnijeg odustajanja hrvatske strane od nekih zaključaka iz Novog Sada ali bih se osvrnuo na činjenicu da sam naziv jezika u BiH niko nije osporavao,bosanski jezik apsolutno niko nije spominjao.
Da li je onda bilo potrebno da dođe do rata devedesetih da bi današnji Bošnjaci shvatili da je taj jezik zapravo njihov,a svi ovi silni dogovori i zaključci,reforme i pravopisi su bili samo šarena laža velikosrpskih i velikohrvatskih krugova da bi prikrili krađu.
Nekih 170 godina nisu uopšte učestvovali u stvaranju tog jezika a onda su u ratu naprasno shvatili da je taj jezik zapravo njihov,što i nije mnogo pošto im je trebalo puno više vremena da otkriju da su stručnjaci iz Bosne zapravo pravili piramide u Egiptu.
Na šta se oni zapravo pozivaju?
Na izvještaje putopisaca prije 300-400 godina kako se u Bosni govori bosanskim jezikom.Pa normalno je da su ljudi razgovarali na nekom bosanskom dijalektu južnoslovenskih jezika, samo veliko je pitanje da li bi mi danas mogli da se sporazumijemo sa njima i koliko taj govor ima veze sa današnjim standardizovanim,što uostalom i nije čudno pošto je jezik živa kategorija koja se mijenja.
Ti isti putopisci su najčešće koristili naziv ilirski za južnoslovenske jezike iako naravno sa Ilirima nema nikakave veze.
Pozivaju se i na neki bosansko-turski rječnik od prije nekoliko stotina godina a nikako da objasne zašto se ne služe njime.
Da li pišete arapskim pismom zdesna-nalijevo ili se služite latinicom?
Da li upotrebljavate 30 slova ili 23 koliko vam preporučuje ovaj pravopis,koji je napravljen po uzoru na semitske?
Držite li se pravila koji je Vuk unio u naše jezike:"Piši kao što govoriš,čitaj kako je napisano", ili možda imate neko svoje pravilo koje je bolje od ovoga?
Pitanje naziva jezika kojim Bošnjaci govore je samo moralno i lično nemam ništa protiv da koristite naziv bosanski,ali bi bilo moralno i sa vaše strane da ne pljujete narod koji je stvarao taj jezik skoro dva vijeka.
dje si do sada,..
Pa tako i reci. U prvi mah je zvucalo kao selekcija.Patriotska_Liga wrote:
Daj da naše istražimo do kraja, a da istovremeno uzmemo najbolje od ostalih.
ExNihilo wrote:
Nisi skontao misao jer imaš upalu nacionalne svijesti, sa simptomima teške isključivosti, uzročnik escherichia bošnjakii. Bojim se da pencilin ne pomaže. Nema ti spasa.
escherichia bošnjakiiDobro, zakljucimo da ekipa ovdje nema nista protiv bosanskog jezika - al nema veze ako ga nema.Bodkin wrote: Haznadar tupi o nekakvom mijenjanju naziva, a niko na temi mu ne kontrira. Izmisljeni neprijatelj.
Ma u Njih nije ni Teheran a Bijeli je im Vilajet.ExNihilo wrote:Nije ni to, već - Tamni Vilajet.Vizionar 1985 wrote:
Daj Ba Znadare.
Sto se lud pravis.
Znas da je Teheran a ne Nas Grad il Sarajevo.
hAZNADAR wrote:dr socrates wrote:Srpski i hrvatski filolozi i književnici među kojima su bili Vuk Karadžić,Ivan Kukuljević,Đuro Daničić,Ivan Mažuranić i Dimitrije Demetar, 1850 godine sklopili su u Beču Književni dogovor kojim su htjeli jezik srpske i hrvatske književnosti približiti i ujediniti.
Njihova je namjera bila uspješna tako da su u drugoj polovini devetnaestog vijeka i i Srba i u Hrvata pobijedili fonetski pravopisni principi,a za književni jezik uzet je štokavski dijalekat.
Ono što je započeto bečkim književnim dogovorom nastavljeno je 1954 godine u Novom Sadu Zaključcima o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu, a učesnici sastanka zaključili su da je književni jezik Srba,Hrvata i Crnogoraca jedinstven,sa dva izgovora,ekavskim i ijekavskim.
Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika nastao je u potpunosti prema spomenutim novosadskim zaključcima.Ukoliko se ne varam književnom dogovoru u Novom Sadu prisustvovao je i Skender Kulenović,ako je to uopšte bitno.
Ne želim da sada ulazim u problematiku kasnijeg odustajanja hrvatske strane od nekih zaključaka iz Novog Sada ali bih se osvrnuo na činjenicu da sam naziv jezika u BiH niko nije osporavao,bosanski jezik apsolutno niko nije spominjao.
Da li je onda bilo potrebno da dođe do rata devedesetih da bi današnji Bošnjaci shvatili da je taj jezik zapravo njihov,a svi ovi silni dogovori i zaključci,reforme i pravopisi su bili samo šarena laža velikosrpskih i velikohrvatskih krugova da bi prikrili krađu.
Nekih 170 godina nisu uopšte učestvovali u stvaranju tog jezika a onda su u ratu naprasno shvatili da je taj jezik zapravo njihov,što i nije mnogo pošto im je trebalo puno više vremena da otkriju da su stručnjaci iz Bosne zapravo pravili piramide u Egiptu.
Na šta se oni zapravo pozivaju?
Na izvještaje putopisaca prije 300-400 godina kako se u Bosni govori bosanskim jezikom.Pa normalno je da su ljudi razgovarali na nekom bosanskom dijalektu južnoslovenskih jezika, samo veliko je pitanje da li bi mi danas mogli da se sporazumijemo sa njima i koliko taj govor ima veze sa današnjim standardizovanim,što uostalom i nije čudno pošto je jezik živa kategorija koja se mijenja.
Ti isti putopisci su najčešće koristili naziv ilirski za južnoslovenske jezike iako naravno sa Ilirima nema nikakave veze.
Pozivaju se i na neki bosansko-turski rječnik od prije nekoliko stotina godina a nikako da objasne zašto se ne služe njime.
Da li pišete arapskim pismom zdesna-nalijevo ili se služite latinicom?
Da li upotrebljavate 30 slova ili 23 koliko vam preporučuje ovaj pravopis,koji je napravljen po uzoru na semitske?
Držite li se pravila koji je Vuk unio u naše jezike:"Piši kao što govoriš,čitaj kako je napisano", ili možda imate neko svoje pravilo koje je bolje od ovoga?
Pitanje naziva jezika kojim Bošnjaci govore je samo moralno i lično nemam ništa protiv da koristite naziv bosanski,ali bi bilo moralno i sa vaše strane da ne pljujete narod koji je stvarao taj jezik skoro dva vijeka.
Sto se tice boldiranog,..
Bosnjacima u Jugoslaviji nije bilo stalo ni do starog bosnjackog imena pa ni starog imena za jezik.
Nismo bili jednostavno te svijesti, nacionalromantizam preskocili,..
U titinoj Jugi nismo potencirali nas naziv jezika jer je S-H bio sasvim dovoljan okvir. A vrijedi podsjetiti da je je odlukom zemaljske vlade u Sarajevu jos prije kraljevine SHS bosanski jezik preimonovan u zemaljski pa potom u srpskohrvatski. Tako da je barem imenom S-H bio nasljednik bosanskog jezika.
Da, nazalost bilo je potrebno doci do raspada drzave pa da se ljudi nadju u situaciji da ne mogu biti vise ni Jugosloveni, ni Muslimani, niti pricati S-H jezik koji je tada prestao postojati. U Jugi nije bilo potrebe za bosanskim, ali u novonastalim okolnostima smo kao i ostali mogli samo posegnuti za svojom kulturnom bastinom. Isto kao Srbi sto su uveli srpski koji tada poslije stadardizacije jezika u Jugi nije bio istovjetan onome kojim je pisao Garasanin.
A sto se tice stvaranja jezika - pa naravno da su ga i Bosnjaci stvarali. Mozda nisu ucestvovali u beckom dogovoru, mozda nisu bili ni ponudjeni da se prva zajednicka drzava imenuje i po njima,.. ali ne mozes reci da je samo Vuk izmislio ovaj jezik. Njegova reforma je bas prakticna, kao i teslina struja,.. sto naravno ne znaci da nacionalnost izumitelja prenosi ta prefiks i na izum. Mada bi bilo dobro istrziti korijen vukove reforme jer moderni turski se isto pise.
Da, pozivamo se sa ponosom na bosansko-turski rjecnik kao dio kulturne bastine ali bas ne moramo koristiti tu arhaicnu formu jezika danas.
Sluzimo se naravno latinicom i cirilicom, pa mi nisi jasan zasto spominjes arapsko pismo. Osim ako nas po starim dobrim prekodrinskim stereotipima dozivljavas samo kao vjersku grupaciju. Usput da podsjetim - Bosnjaci su bili stvorili pismo arebicu i alhamijado knjizevnost,.. ali to je isto samo dio bastine.
a sto se tice "par putopisaca" i da nismo stvarali jezik - ne mogu drugacije nego sljededim izvodom:
Mali podsjetnik o cemu pricamo. Ove cinjenice nije nikad previse postirati.
- MUHAMED USKUFI iz Tuzle sastavlja 1631 g. prvi bosansko-turski rijecnik.
- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, ceski i hrvatski.
- Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".
- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom";
- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.
- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...
-Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.
- Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.
- Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).
- Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.
- Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".
- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).
- Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.
- Alberto Fortis (1741 -1803. god 1774 u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu nasu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlackim, ali i bosanskim.
- Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim, pola bosanskim jezikom.
- Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grlicic (zupnik u Djakovu,1707) i Matija Petar Katancic (1831 u Budimu objavio u sest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").
- Svoj jezik naziva bosanskim i Stocanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac, 1849).
- Bosanski biskup Vujicic jos je 1881 g. nas jezik zvao bosanskim.
- Autor prvog naseg stampanog alhamijado teksta, s prvim pokusajem stvaranja stabilnijeg arabickog pravopisnog uzusa za stampanu praksu jeste Mustafa Rakim (1868 g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inace je pripisivano Mehmedu Agicu iz Bosanskog Broda.
- Mostarac Omer Humo (umro 1880), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvodjenje narodnog jezika u skole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", Sarajevo 1875.g., ovo je prva knjiga pisana arebicom a nasim jezikom, objavljena u Bosni) kaze: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani citab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku":
"Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji,
Svatko njime vama vikom besidi,
Slatka braco, Bosnjaci,
Hak (istinu) vam Omer govori".
Autor je i pjesme "Dova na bosanskom".
- "Gramatika bosanskog jezika za srednje skole" nepotpisanog autora Frane Vuletica, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno skolstvo. Zemaljska vlada BiH stampala ju je 1880 g. Dozivjela je vise izdanja i bila u upotrebi do 1911.
- Salih Gasovic, rodom Niksicanin, autor je Mevluda ("Casni mevlud na bosanski jezik ", Sarajevo 1878; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Celebije) za ciji nastanak kaze:
"Molise me kolasinski prvisi,
Mevlud nami daj bosanski napisi".
- Ibrahim Edhem Berbic stampao je "Bosansko-turski ucitelj" (1893 u Carigradu); Ibrahim Seljubac (1900) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udzbenika (npr. Junuz Remzi Stovro).
- Sejfudin Proho izdao je 1907 u Sarajevu "Tedzvidi-inas (na najlaksi i najkraci nacin bosanski jezik.)".
- Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedzvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puske.
- 1908 u Sarajevu se pojavljuje djelo M.Dz.Causevica "Bergivija", koje je urednistvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi opcenite koristi".
- Arif Sarajlija takodjer je dao svoju verziju prevoda Mevluda S.Celebije, ("Terdzuman mevludski na jezik bosanski",Carigrad 1909).
- Franjevci su 1894 g. otpisivali M.P.Desancicu da ne govore srpski nego bosanski.
- Gradonacelnik Mostara I.Kapetanovic ne jednoj sjednici 1895 g. zabranjuje da gospodin Stagner nesto kaze na njemackom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Becu niti Gracu, vec u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".
- Prvi stampani kalendar "Tursko-bosanski rjecnik" (Bitolj,1912)sto ga je sastavio Ahmed Kulender,
Od 1.1.1879 upotrebljavan je naziv bosanski jezik, kao sluzbeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stnoviste da se naziva "bosanski zemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879 vec je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907 g. odredjeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.
Naravno da grijesis jer se boris protiv unaprijed zamisljenog neprijatelja.hAZNADAR wrote:ExNihilo wrote:
Nisi skontao misao jer imaš upalu nacionalne svijesti, sa simptomima teške isključivosti, uzročnik escherichia bošnjakii. Bojim se da pencilin ne pomaže. Nema ti spasa.
Ja sam barem odgovorio na tvoj post. Ako je ovo najbolje sto znas - to mnogo govori.
Dobro, zakljucimo da ekipa ovdje nema nista protiv bosanskog jezika - al nema veze ako ga nema.Bodkin wrote: Haznadar tupi o nekakvom mijenjanju naziva, a niko na temi mu ne kontrira. Izmisljeni neprijatelj.
Ispravi ako grijesim.
Pa izgleda nisi upratio ali slucajno sam odgovorio obojici koju spominjes. I jos jednom kojemu bas nije bilo pravo.Bodkin wrote:Naravno da grijesis jer se boris protiv unaprijed zamisljenog neprijatelja.hAZNADAR wrote:ExNihilo wrote:
Nisi skontao misao jer imaš upalu nacionalne svijesti, sa simptomima teške isključivosti, uzročnik escherichia bošnjakii. Bojim se da pencilin ne pomaže. Nema ti spasa.
Ja sam barem odgovorio na tvoj post. Ako je ovo najbolje sto znas - to mnogo govori.
Dobro, zakljucimo da ekipa ovdje nema nista protiv bosanskog jezika - al nema veze ako ga nema.Bodkin wrote: Haznadar tupi o nekakvom mijenjanju naziva, a niko na temi mu ne kontrira. Izmisljeni neprijatelj.
Ispravi ako grijesim.
Bosanskog jezika ce biti i treba ga biti.
Al sama cinjenica kako ti postavljas pitanja govori o tebi. Nije ti smetao onaj gore sto mu baka nije bosanska rijec. Sto njemu nisi rekao da je bosnjacki djikan, da rastura drzavu ili slicno?
Ne smeta ti onaj sto mu bosanski trebaju prvo biti bosnjacki pisci pa onda sta ostane.
E zato je citanje tvoje borbe protiv izmisljenog neprijatelja uzaludno. Zapeo da ukazes na velikosrpsku prijetnju ali ti bosnjacki djikani ne smetaju
S'kim pricas ti?Bodkin wrote:Dakle jos jednom BOSANSKI SE TREBA I HOCE PONUDITI DJECI.
Svako dalje spominjanje ove gluposti, i smatracu da si mentalno ogranicen.
Ljudi ti govore sa strane logike kako bi bilo lijepo da je situacija na terenu. Ti iz sveCke jednostavno ne znas.
Vec sam pisao kako je bilo u sarajevu kad sam ja isao. Bosanski, srpski i hrvatski jezik i knjizevnost. Tako je trebalo ostati ali je neko odlucio da bude ono sto djeca/roditelji hoce. Ok, kad vec dijelite sve, dijelite i jezik
I onda dodje laktaski majmun da zakuha na jedinom mjestu gdje jos moze, a to je srebrenica.
A ti se boris sa forumasima ovdje dokazujuci teze koje ama bas niko ne pobija..
