Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Radix iz Konjica: Od porodičnog obrta do lidera na tržištu dentala



Kompanija Radix iz Konjica jedna je od vodećih regionalnih lidera u distribuciji stomatološke opreme i repromaterijala. Na tržištu posluju od 1997. godine, a ubrzan rast kompanije rezultat je napornog rada koji je od malog porodičnog obrta izrastao u lidera na tržištu dentala.

Elvir Duranović, direktor Radixa, u razgovoru za portal eKapija.ba, kaže da vlastitom distributivnom mrežom pokrivaju cijeli teritorij Bosne i Hercegovine i to najnovijim dostignućima u oblasti stomatologije.

"Usko sarađujemo sa vodećim svjetskim proizvođačima i stomatolozima, a taj rezultat saradnje su kvalitetni i svakodnevno dostupni proizvodi koje nudimo. Pored prodaje, u sklopu firme imamo i servis za popravku i održavanje stomatoloških aparata u čemu smo također lider", kaže on.

Dakle, generalni su zastupnik vodećih svjetskih brendova u ovoj oblasti za područje Bosne i Hercegovine, a neki od njih su LIARRE, Harvard Dental Company, VOCO GmbH, FKG Dentaire, Edenta, Euronda, Nordin, Dentsan i mnogi drugi.

"Uglavnom radimo sa švicarskim firmama koji su pojam kvaliteta i sa kojima imamo izuzetnu poslovnu korespodenciju. Posebno bih istakao saradnju sa Coltene/Whaledent i koji osim Švicarske šire poslovanje i u Njemačkoj, tako da smo ponosni što smo dio jedne velike korporacije", ističe Duranović, napominjući da su sva dosadašnja zastupništva registrovana preko Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u Banjoj Luci.

Veoma uspješnu saradnju ističe sa privatnim sektorom, dakle stomatološkim ordinacijama kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj, s tim da imaju kijenata i u državnom sektoru.

"Radimo sa nekoliko Domova zdravlja, međutim, s njima naplata ide malo teže i koji se na kraju zbog ekonomske krize uglavnom opredjeljuju za neke jeftnijije varijate", navodi direktor Radixa.

Tržište dentala u BiH ocjenjuje jako konkurentnim iako su se svi isfiltrirali u neke posebne oblasti sa različitim asortimanima tako da za sada svi imaju dio tržišnog kolača u svemu tome . Svoj dio „kolača“, kaže, drže dosta čvrsto, i pored nelojalne konkurencije i jako puno posla na crno.

"Čvrsto se držimo bez obzira na cjelokupnu situaciju. Pored toga, u dogledno vrijeme planiramo proširenje djelatnosti u nekim novim zastupništivima i novim tržištima. U mlad kolektiv koji imamo, nastojat ćemo da našu poziciju još više učšvrstimo kako bi ovaj posao nastavile i naredne generacije", zaključuje Duranović. S.B.

[Država]

U Bačićima planirana gradnja stambeno-poslovnih objekata



Načelnik Općine Novi Grad donio je odluku o korekciji regulacionog plana Bačići, kojom se planira gradnja stambeno- poslovnih objekata na ovom lokalitetu, saznaje eKapija.ba

Naime, korekcijom Plana utvrđeni su planski preduvjeti za planiranje poslovno-stambenih objekta na parcelama označenim brojevima 65, 60, 61, 57, 56, 58 i dio 59 iz Regulacionog plana "Bačići", Općina Novi Grad Sarajevo.

Na građevinskoj parceli 58 A planirana je gradnja poslovno-stambenih objekata, a spratnost je P + 4, odnosno max. visina objekta 12 m.

Prema ovom planu, maksimalna površina prizemlja iznosi 510 m2, dok maksimalna površina objekta iznosi 2550 m2, odnosno ukupna max BGP planiranih objekata (dva objekta) iznosi 5100 m2. Građevinska parcela zauzima površinu od 7751 m2.

Unutar građevinske parcele neophodno je obezbijediti parking prostor.

Druga građevinska parcela zauzima površinu od 761 m2.

Korekcija Regulacionog plana je rađena za faze urbanizma i saobraćaja, a obaveza investitora je da za faze komunalne infrastrukture izvrši usaglašavanje Korekcije Plana sa Idejnim rješenjima koji su sastavni dio Regulacionog plana "Bačići", te da pribavi saglasnost nadležnih javnih komunalnih preduzeća.

[Država]

U BiH struja nešto jeftinija nego lani



Prosječna cijena električne energije s uključenim svim taksama za domaćinstva, koja troše između 2.500 i 5.000 kilovat časova godišnje, u prvom polugodištu u BiH je iznosila 15,50 feninga po kilovat času, što je za 0,7 odsto manje nego u drugom polugodištu prošle godine.

Prosječna cijena električne energije bez poreza na dodatu vrijednost za industriju, koja troši između 500 i 2.000 megavat časova godišnje, u prvom polugodištu iznosila je 12,77 feninga po kilovat času, što je za 0,4 odsto manje nego u drugom polugodištu lani.

Prosječna cijena prirodnog gasa sa uključenim svim taksama za domaćinstva, u prvom polugodištu iznosila je 27,9 KM po gigadžulu i nepromijenjena je u odnosu na drugo polugodište 2013. godine, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

U navedenom periodu, prosječna cijena prirodnog gasa bez poreza na dodatu vrijednost za industriju iznosila je 28,9 KM po gigadžulu i nepromijenjena je u odnosu na drugo polugodište prošle godine.

[Država]

Osnovna skola Aneks



Potreba za izgradnjom školskog objekta u ovom dijelu opštine Novi Grad Sarajevo prisutna je više od deset godina, a njenom izgradnjom stanovnici će dobiti školski objekat sa fiskulturnom salom i pratećim sadržajima, tako da mještani naselja Aneks, Staro Hrasno i Hrasno Brdo neće morati svoju djecu slati u kilometrima udaljenu školu.
Za prvu fazu realizacije projekta osigurana su sredstva u iznosu od milion maraka. Od toga je Opština Novi Grad Sarajevo izdvojila 400.000 KM, Vlada Kantona Sarajevo 350.000 KM, a Opština Novo Sarajevo 250.000 KM. Cjelokupan projekat koštat će nešto manje od 4 miliona maraka.

[Država]

Pocela rekonstrukcija Rajlovacke ceste




Rekonstrukcija saobraćajnice u ulici Rajlovačka cesta od pružnog prelaza, odnosno spoja sa autoputem M17 do firme Robotkomerc u Rajlovcu, koja je dugo vremena u lošem stanju, počela je prošle sedmice.
Projekat, koji se realizira u cilju poboljšanja infrastrukture u industrijskoj zoni Rajlovac, finansira preduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, na inicijativu Opštine. Obzirom na to da je ova saobraćajnica u značajnoj mjeri korištena tokom izgradnje Sarajevske zaobilaznice, Opština Novi Grad je tražila od Cesta Federacije BiH da uradi rekonstrukciju navadene saobraćajnice, kako bi se omogućila bolja saobraćajna komunikacija u ovom dijelu opštine Novi Grad.
U industrijskoj zoni Rajlovac, koja je i najveća privredna zona u Novom Gradu, smješteno je 60-tak firmi, koje zapošljevaju oko 2.000 ljudi, kao što su Robotkomerc, Euroasfalt, ASA Šped, Podravka, Sprind.., stoga je bilo neophodno što prije rekonstrusati pomenutu saobraćajnicu, koju ove firme koriste.
Riječ je o saobraćajnici koja je od vitalnog značaja za poslovnu zonu Rajlovac, opštinu Novi Grad i Sarajevo, kojom svakodnevno prođe veliki broj automobila i kamiona koji vrše dostavu robe.
Projekat će koštati 380.000 maraka, a radove izvodi građevinska firma „Strabag“. U okviru projekta uradit će se izmještanje podzemnih insatalacija, a potom asfaltiranje saobraćajnice u dužini od 900 metara.

[Država]

Izgradnja kruznog toka u sarajevskom naselju Velesici



Radovi na izgradnji kružnog toka u sarajevskom naselju Velešići, na raskrsnici ulica Muhameda ef. Pandže i Halida Kajtaza su u toku.
Opština Novo Sarajevo je sa ŽFBiH riješila imovinsko-pravne s obzirom da je kružni djelimično ušao na zemlju koja pripada Željeznicama Federacije BiH. Širina vozne trake na kružnom toku je 5,5 metara, a unutrašnji radijus je oko 11,5 metara.
Radovi su nedavno počeli i predviđa se da bi mogli biti gotovi za mjesec dana, ukoliko vremenski uslovi budu dozvoljavali.
Cijena gradnje kružnog toka prema ponudi Komunalnog preduzeća Rad iznosi oko 230.000 KM. Potpisan je sporazum između Opštine Novo Sarajevo i Direkcije za puteve Kantona Sarajevo gdje je predviđeno da se finansiranje podijeli 50-50, po 115.000 KM.
Kružni tok se smatra privremenim rješenjem zbog plana o izgradnji I transverzale koja bi u potpunosti saobraćajno rasteretila ovaj dio Sarajeva.

[Gojeni H]

Historijski uspjeh bh. medicine: Mariji i Samiru ljekari vratili otkinute ruke

Zahvaljujući vrhunskom timu ljekara Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, Marija Barić (1986.) iz Novog sela kod Tešnja i Samir Hodžić (1966.) iz Zenice neće ostati invalidi - uspješno su im urađene replantacije desne ruke.

Cjelokupan sistem zdravstva u oba ova slučaja funkcionisao je izvanredno - od prijema pacijenata, transporta amputiranog dijela tijela, preoperativne pripreme, pa do organizovanja vrhunske ekipe hirurga i postoperativne njege.

Iako se za bh. zdravstvo ne izdvaja dovoljno sredstava, ekipa bh. ljekara može se pohvaliti da je obavila dvije izuzetno teške i zahtjevne operacije, koje mogu izvesti samo najveći svjetski medicinski centri, u koje se ipak ulažu daleko veća finansijska sredstva.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je danas Kliniku za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, gdje smo zatekli jednog pacijenta i dio ljekarskog tima za koji bi se moglo reći da je postigao historijski uspjeh u bh. medicini.

KCUS prvi put obavio nadlaktične operacije


Do sada su u našoj zemlji, i to prije rata, izvedene samo dvije operacije ovog tipa, ali nijedna nije imala pozitivan ishod.

Ovo je prvi slučaj da su na KCUS-u urađene nadlaktične operacije, a što je još važnije, obje su okončane uspješno.

U oba ova veoma komplikovana operativna zahvata učestvovao je tim spremnih i odgovornih mladih ljudi, pa se može reći da je pred BiH svijetla budućnost kada je u pitanju medicinska struka.

Mlin joj otkinuo ruku i povrijedio kičmu


Prva pacijentica Marija Barić (1986.) iz Tešnja primljena je na KCUS 2. septembra sa traumatskom amputacijom desne ruke u nivou srednje trećine nadlaktice, koja je nastala kada joj je mlin za žito uhvatio ruku.

Osim amputacije ruke, nanesene su joj i teške povrede torakalnog zida i kičmenog stuba.

Sama operacija replantacije ruke trajala je oko šest sati.

Zbrinjavanje frakture uradio je tim sa Ortopedije (prof. Mirza Biščević i dr. Valid Suliman), tim sa rekonstruktivne i plastične hirurgije (prim. Alemko Čvorak, dr. Goran Obradović, dr. Adnan Zećo, prim. Sead Lačević, mr. Selma Arslanagić, dr Lejla Ćatić i dr. Zuhra Memić) zbrinuo je mekotkivne strukture, uključujući krvne sudove, nerve i mišiće, zajedno sa cijelim timom instrumentarki (Lejla Hadžić, Indira Ormanović, Lejla Mehmedović) i tehničara (Mirsad Dizdarević, Aldin Omanović).

Cijeli tok anestezije vodili su dr. Srebrenko Vuković i dr. Jasna Dervoz sa anestezičarima (Enisa Rožajac i Adnan Sarvan).

Pacijentici je nakon par dana urađen operativni zahvat pokrivanja defekta mišićnim režnjem.

Operativni tim činili su prim. dr. Alija Aginčić, dr. Goran Obradović i dr. Adnan Zećo.

Cilj operacije je potpuna funkcionalnost šake, većina struktura je hirurški zbrinuta, te je sada potreban duži vremenski period u kojem više faktora može uticati kako na pozitivan, tako i na negativan ishod cijele operacije.

Tokom hospitalizacije, pacijentica je boravila i na Klinici za anesteziju i reumatologiju, gdje je naporom liječnika i ostalog osobja uspjela da se oporavi od višestrukih povreda kičmenog stuba, torakalnog zida i ruke.

Jutros puštena kući


"Mljela sam žito na mašini, kada me ona povukla i odsjekla mi ruku do iznad lakta. Ostala sam pribrana i svega toga se sjećam. Znam i kako sam ambulantnim kolima Hitne pomoći došla iz Tešnja u Sarajevo. Užasan je osjećaj, nešto što ne bih nikome poželjela u životu", priča nam Marija.

Ona je jutros puštena kući.

"Sad se osjećam dobro. Nemam nikakvih poteškoća niti bolova. Ljekari kažu da će biti sve uredu, samo mi treba strpljenja", dodala je Marija.

Zeničaninu ruku otkinula presa za papir


Drugi pacijent primljen je ujutro 3. oktobra.

Samir Hodžić (1966.) dovezen je na KCUS iz Kantonalne bolnice Zenica radi traumatske amputacije desne ruke.

Povreda je nastupila na radnom mjestu prilikom rada na presi za papir, koja mu je kompletno odsjekla ruku na nivou nadlaktice.

Izvođenju ovog sofisticiranog operativnog zahvata pristupio je multidisciplinarni tim koji su činili plastični i rekonstruktivni hirurzi dr. Vanis Dujso, dr. Selma Arslanagić, dr. Alemko Čvorak, dr. Alija Aginčić, dr. Malik Jakirlić, dr. Edi Muslić, ortoped dr. Damir Džafić i vaskularni hirurg dr. Nedžad Rustempašić, uz konstantni nadzor anesteziologa dr. Elvedina Kominlija-Smajić i dr. Enise Bejtić.

Na operaciji, koja je trajala osam sati, urađena je stabilizacija kosti nadlaktice i postavljanje venskih transplantata na mjesto presječenih krvnih sudova.

Osjećam se dobro, kući idem u ponedjeljak


Samira smo danas zatekli u bolničkoj sobi. Ukratko nam je ispričao kako se nesreća dogodila.

"Bio sam na poslu, kada mi je presa za papir otkinula desnu ruku. Odmah sam pozvao kolegu koji se nalazio u blizini da isključi mašinu. Ostao sam pri svijesti. Lijevom sam rukom uzeo otkinuti dio desne ruke i krenuo ka automobilu. Potom sam ambulantnim kolima Hitne pomoći prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica, odakle sam prevezen na KCUS", rekao nam je Hodžić, inače uposlenik zeničke firme Alba Zenica d.o.o.

Dok je bio na putu prema Sarajevu, Hodžić je svoju sestru mobilnim telefonom obavijestio o svemu što se dogodilo.

"Svi su govorili da sam imao sreću u nesreći da me je ovdje primio ovaj medicinski tim, kojem sam zaista duboko zahvalan", kazao je Hodžić.

Trenutno, kako nam je rekao, osjeti male bolove, prvenstveno zbog zatezanja i opuštanja mišića.

"Svakim minutom sve mi je bolje i bolje", rekao nam je dobro raspoloženi Hodžić, koji će kući biti pušten u ponedjeljak.

Uspjeh bh. medicine


"U početku nam je veliki problem predstavljalo to što povrede kod ovih pacijenata nisu bile 'idealne' sa hirurške tačke gledišta", rekao nam je prim. dr. Alemko Čvorak.

Prema njegovim riječima, od izuzetne je važnosti za bh. medicinu da su oba operativna zahvata obavljena uspješno.

"Oporavak oba pacijenta ide planirano. Ruke su vitalne, krv je potekla u njima, koža je preživjela i nije bilo infekcije. Zašili smo i nerve, ali njihov oporavak ide jako sporo. Možda ćemo narednu godinu dana morati čekati da vidimo hoće li taj oporavak biti potpun ili ne", kazao je Čvorak.

Medicinski stručnjaci koji su učestvovali u zahtjevnim operativnim zahvatima navode da Mariju i Samira očekuje dugotrajan period rehabilitacije.

"U narednom će periodu možda biti potrebni i dodatni operativni zahvati. Međutim, za sada čekamo da 'majka priroda' učini svoje", poručili su oni.

Također, kako su rekli, u cijelom timu je bila jako bitna uloga medicinskih sestara bez kojih ne bi bio moguć ovako brz oporavak pacijenata.

[Seoskivaralica]

Historijski uspjeh bh. medicine: Mariji i Samiru ljekari vratili otkinute ruke

Zahvaljujući vrhunskom timu ljekara Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, Marija Barić (1986.) iz Novog sela kod Tešnja i Samir Hodžić (1966.) iz Zenice neće ostati invalidi - uspješno su im urađene replantacije desne ruke.

Cjelokupan sistem zdravstva u oba ova slučaja funkcionisao je izvanredno - od prijema pacijenata, transporta amputiranog dijela tijela, preoperativne pripreme, pa do organizovanja vrhunske ekipe hirurga i postoperativne njege.

Iako se za bh. zdravstvo ne izdvaja dovoljno sredstava, ekipa bh. ljekara može se pohvaliti da je obavila dvije izuzetno teške i zahtjevne operacije, koje mogu izvesti samo najveći svjetski medicinski centri, u koje se ipak ulažu daleko veća finansijska sredstva.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je danas Kliniku za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, gdje smo zatekli jednog pacijenta i dio ljekarskog tima za koji bi se moglo reći da je postigao historijski uspjeh u bh. medicini.

KCUS prvi put obavio nadlaktične operacije


Do sada su u našoj zemlji, i to prije rata, izvedene samo dvije operacije ovog tipa, ali nijedna nije imala pozitivan ishod.

Ovo je prvi slučaj da su na KCUS-u urađene nadlaktične operacije, a što je još važnije, obje su okončane uspješno.

U oba ova veoma komplikovana operativna zahvata učestvovao je tim spremnih i odgovornih mladih ljudi, pa se može reći da je pred BiH svijetla budućnost kada je u pitanju medicinska struka.

Mlin joj otkinuo ruku i povrijedio kičmu


Prva pacijentica Marija Barić (1986.) iz Tešnja primljena je na KCUS 2. septembra sa traumatskom amputacijom desne ruke u nivou srednje trećine nadlaktice, koja je nastala kada joj je mlin za žito uhvatio ruku.

Osim amputacije ruke, nanesene su joj i teške povrede torakalnog zida i kičmenog stuba.

Sama operacija replantacije ruke trajala je oko šest sati.

Zbrinjavanje frakture uradio je tim sa Ortopedije (prof. Mirza Biščević i dr. Valid Suliman), tim sa rekonstruktivne i plastične hirurgije (prim. Alemko Čvorak, dr. Goran Obradović, dr. Adnan Zećo, prim. Sead Lačević, mr. Selma Arslanagić, dr Lejla Ćatić i dr. Zuhra Memić) zbrinuo je mekotkivne strukture, uključujući krvne sudove, nerve i mišiće, zajedno sa cijelim timom instrumentarki (Lejla Hadžić, Indira Ormanović, Lejla Mehmedović) i tehničara (Mirsad Dizdarević, Aldin Omanović).

Cijeli tok anestezije vodili su dr. Srebrenko Vuković i dr. Jasna Dervoz sa anestezičarima (Enisa Rožajac i Adnan Sarvan).

Pacijentici je nakon par dana urađen operativni zahvat pokrivanja defekta mišićnim režnjem.

Operativni tim činili su prim. dr. Alija Aginčić, dr. Goran Obradović i dr. Adnan Zećo.

Cilj operacije je potpuna funkcionalnost šake, većina struktura je hirurški zbrinuta, te je sada potreban duži vremenski period u kojem više faktora može uticati kako na pozitivan, tako i na negativan ishod cijele operacije.

Tokom hospitalizacije, pacijentica je boravila i na Klinici za anesteziju i reumatologiju, gdje je naporom liječnika i ostalog osobja uspjela da se oporavi od višestrukih povreda kičmenog stuba, torakalnog zida i ruke.

Jutros puštena kući


"Mljela sam žito na mašini, kada me ona povukla i odsjekla mi ruku do iznad lakta. Ostala sam pribrana i svega toga se sjećam. Znam i kako sam ambulantnim kolima Hitne pomoći došla iz Tešnja u Sarajevo. Užasan je osjećaj, nešto što ne bih nikome poželjela u životu", priča nam Marija.

Ona je jutros puštena kući.

"Sad se osjećam dobro. Nemam nikakvih poteškoća niti bolova. Ljekari kažu da će biti sve uredu, samo mi treba strpljenja", dodala je Marija.

Zeničaninu ruku otkinula presa za papir


Drugi pacijent primljen je ujutro 3. oktobra.

Samir Hodžić (1966.) dovezen je na KCUS iz Kantonalne bolnice Zenica radi traumatske amputacije desne ruke.

Povreda je nastupila na radnom mjestu prilikom rada na presi za papir, koja mu je kompletno odsjekla ruku na nivou nadlaktice.

Izvođenju ovog sofisticiranog operativnog zahvata pristupio je multidisciplinarni tim koji su činili plastični i rekonstruktivni hirurzi dr. Vanis Dujso, dr. Selma Arslanagić, dr. Alemko Čvorak, dr. Alija Aginčić, dr. Malik Jakirlić, dr. Edi Muslić, ortoped dr. Damir Džafić i vaskularni hirurg dr. Nedžad Rustempašić, uz konstantni nadzor anesteziologa dr. Elvedina Kominlija-Smajić i dr. Enise Bejtić.

Na operaciji, koja je trajala osam sati, urađena je stabilizacija kosti nadlaktice i postavljanje venskih transplantata na mjesto presječenih krvnih sudova.

Osjećam se dobro, kući idem u ponedjeljak


Samira smo danas zatekli u bolničkoj sobi. Ukratko nam je ispričao kako se nesreća dogodila.

"Bio sam na poslu, kada mi je presa za papir otkinula desnu ruku. Odmah sam pozvao kolegu koji se nalazio u blizini da isključi mašinu. Ostao sam pri svijesti. Lijevom sam rukom uzeo otkinuti dio desne ruke i krenuo ka automobilu. Potom sam ambulantnim kolima Hitne pomoći prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica, odakle sam prevezen na KCUS", rekao nam je Hodžić, inače uposlenik zeničke firme Alba Zenica d.o.o.

Dok je bio na putu prema Sarajevu, Hodžić je svoju sestru mobilnim telefonom obavijestio o svemu što se dogodilo.

"Svi su govorili da sam imao sreću u nesreći da me je ovdje primio ovaj medicinski tim, kojem sam zaista duboko zahvalan", kazao je Hodžić.

Trenutno, kako nam je rekao, osjeti male bolove, prvenstveno zbog zatezanja i opuštanja mišića.

"Svakim minutom sve mi je bolje i bolje", rekao nam je dobro raspoloženi Hodžić, koji će kući biti pušten u ponedjeljak.

Uspjeh bh. medicine


"U početku nam je veliki problem predstavljalo to što povrede kod ovih pacijenata nisu bile 'idealne' sa hirurške tačke gledišta", rekao nam je prim. dr. Alemko Čvorak.

Prema njegovim riječima, od izuzetne je važnosti za bh. medicinu da su oba operativna zahvata obavljena uspješno.

"Oporavak oba pacijenta ide planirano. Ruke su vitalne, krv je potekla u njima, koža je preživjela i nije bilo infekcije. Zašili smo i nerve, ali njihov oporavak ide jako sporo. Možda ćemo narednu godinu dana morati čekati da vidimo hoće li taj oporavak biti potpun ili ne", kazao je Čvorak.

Medicinski stručnjaci koji su učestvovali u zahtjevnim operativnim zahvatima navode da Mariju i Samira očekuje dugotrajan period rehabilitacije.

"U narednom će periodu možda biti potrebni i dodatni operativni zahvati. Međutim, za sada čekamo da 'majka priroda' učini svoje", poručili su oni.

Također, kako su rekli, u cijelom timu je bila jako bitna uloga medicinskih sestara bez kojih ne bi bio moguć ovako brz oporavak pacijenata.

[Država]

Bingo otvara po jedan novi centar u Bugojnu i Goraždu

Piše: I.P.



Najveći bosanskohercegovački trgovački lanac Bingo do kraja godine otvara dva velika centra.

Riječ je o novim tržnim centrima koji će se prvo otvoriti u Bugojnu, a potom i u Goraždu, na prostoru od 10.000 kvadratnih metara. Centri će biti otvoreni do kraja 2014. godine, potvrđeno je za Klix.ba iz kompanije Bingo.

Trgovački lanac za narednu godinu planira realizaciju novih projekata i otvorenje novih tržnih centara. Novi projekti su trenutno u predugovornoj fazi, a o lokacijama novih centara javnost će biti pravovremeno obaviještena.

Također, za 14. novembar je zakazano otvorenje obnovljenog tržnog centra Bingo u Lukavcu, koji je pretrpio oštećenja usljed požara u julu mjesecu.

[Država]

Srebrenica: Gradi se fabrika pomfrita


Na lokaciji Vidikovac na periferiji Srebrenice u toku je izgradnja fabričke hale za proizvodnju pomfrita, a radovi se odvijaju predviđenom dinamikom, potvrdio je savjetnik za privredu u srebreničkoj opštini Ćazim Salimović.



Salimović je za Srnu pojasnio da je riječ o investiciji od oko sedam miliona KM, koju obezbjeđuju partneri iz BiH i Azerbejdžana, te da je ovo prva fabrika ove vrste u BiH.

On je dodao da je na toj lokaciji ranije bio magacini bivšeg lokalnog građevinskog preduzeća, te da je planirano da fabrika za proizvodnju pomfrita počne sa radom sredinom iduće godine.

Salimović navodi da bi u ovoj fabrici trebalo da dobije posao 45 radnika, a kapacitet je prerada 60 tona krompira dnevno ili 15.000 tona godišnje.

On je pojasnio da se već vode aktivnosti da se organizuje masovna proizvodnja krompira, koji će ova fabrika otkupljivati za preradu i proizvodnju pomfrita za koji je obezbijeđen izvoz na istočno tržište.

"Namjera investitora i opštine Srebrenica je da se stvore uslovi da se iskoriste svi potencijali i obezbijede podsticaji da bi se krompir uzgajao na svim površinama povoljnim za tu kulturu u srebreničkoj opštini i da se potpišu ugovori o saradnji te mobilišu ovdašnje poljoprivredne zadruge za proizvodnju krompira", kaže Salimović.

Time se želi obezbijediti krompir kao sirovina za rad ove fabrike, ali i povećati procenat iskorištavanja velikih poljoprivrednih površina u ovoj opštini koje su zapuštene jer se više od dvije decenije ne obrađuju.

"Također, cilj je da se povećanjem proizvodnje krompira uposli što veći broj nezaposlenog lokalnog stanovništva i da seosko stanovništvo ostaje na svojim imanjima, od čijeg obrađivanja će moći da obezbijedi solidne uslove za život", ističe Salimović.

On je dodao da je predviđeno da se u drugoj fazi u ovoj fabrici pokrene proizvodnja stočne hrane od ostatka kromira, jer oko 50 posto krompira se ne može koristiti za proizvodnju pomfrita.

"Ta hrana bi se koristila za ishranu i tov stoke na ovdašnjim i farmama u okruženju, a posebno bi bila korisna za ishranu krava muzara", tvrdi Salimović.

On je najavio da će u novembru biti održan sastanak investitora sa proizvođačima krompira i predstavnicima zemljoradničkih zadruga, da bi se počeli dogovarati uslovi buduće saradnje, uslovi za organizovanu sjetvu i uzgoj krompira, te definisali uslovi te saradnje i otkupa krompira.

Načelnik za privredu u opštini Srebrenica Dane Katanić rekao je da, ukoliko ova fabrika ne bude mogla da obezbijedi dovoljnu količinu krompira za preradu na području srebreničke opštine, ona će otkupljivati krompir i od proizvođača iz susjednih opština i sa prostora cijele BiH.

[Država]

Izvoz bh. drvne industrije i šumarstva povećan za 13,3 posto


Izvoz bh. drvne industrije i šumarstva u periodu januar - septembar 2014. iznosio je 748,8 miliona KM, što je 13,3 posto više nego u istom periodu prošle godine, istaknuto je danas nakon sastanka Odbora Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH u Sarajevu.



Najveća stavka u izvozu bio je namještaj s 35,2 posto, a slijede rezana građa s 28,8 posto i proizvodi šumarstva s 18,9 posto, a najznačajnija tržišta su bila Njemačka, Austrija, Italija i Hrvatska.

Uvoz je u u periodu januar - septembar 2014. iznosio 200,6 miliona KM i za 14,2 posto je veći nego u istom periodu prošle godine, a najviše su uvožene ploče (44,1), namještaj (29,7 ) i građevinska stolarija (4,9 posto).

Kad je riječ o tržištima, najviše je uvoženo iz Austrije, Hrvatske, Njemačke, Rumunije, Slovenije, Srbije i Poljske.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 373,1 posto.

Predsjednik Asocijacije Suhad Ećo istakao je da je ovo jedna od rijetkih privrednih grana koja konstantno bilježi rast izvoza, te da će od budućih vlasti tražiti da u strategiji razvoja drvna industrija bude označena kao strateška i da pokrenu mjere koje bi im pružile dodatne pogodnosti na inostranim tržištima.

Dodao je da je potrebno više se fokusirati na gotove proizvode i tražiti partnere za razvoj novih proizvoda, te aktivnije promovirati bh. proizvođače.

Sekretar Asocijacije Selma Bašagić pojasnila je da paralelno s porastom izvoza namještaja i finalnih proizvoda raste i izvoz sirovine zbog čega će od nadležnih organa tražiti mjere koje će destimulirati izvoz sirovine, jer bi finalni proizvođači mogli imati probleme upravo zbog nedostatka sirovine.

Proizvodnja drveta i proizvoda od drveta u periodu januar - septembar 2014. veća je za 5,3 posto nego u istom periodu prošle godine, a proizvodnja namještaja i ostale prerađivačke industrije veća je za 3,8 posto.

Proizvodnja šumskih sortimenata u drugom kvartalu 2014. manja je za 13,8 posto nego u istom periodu prošle godine.

[Država]

Klas za 10 mjeseci proizveo više od 40 tona bosanske baklave


Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo je najveći proizvođač bosanske baklave u regionu. Samo u prvih deset mjeseci ove godine Klasova grupacija je plasirala na domaće i inozemna tržišta više od 40 tona baklave, jedne od najpoznatijih delicija bosanske kuhinje.



Danas se realizira jedna od većih pošiljki na hrvatsko tržište, a koje je poslije bosanskohercegovačkog najveće Klasovo tržište bosanske baklave, i gdje se baklava može kupiti kako na gastro odjelima tržnih cenatara, tako i na odjelima kao trgovačko pakovanje, saopćeno je iz ove kompanije.

Klas raspolaže kapacitetima za proizvodnju i plasman bosanske baklave koji su superiorni u široj regiji.



Nasljeđe bosanske kuhinje je neiscrpno, a ukus takav da nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Upravo to je razlog što Klas najviše izvozi baklavu u Hrvatsku, potom u SAD, zatim Švedsku, Nizozemsku, Njemačku, Sloveniju, Austriju, kao i u druge zermlje EU i Svijeta.

[Država]

Karić: Nastavljamo izgradnju autoceste prema sjeveru


JP Autoceste FBiH je 31. 10. 2014. godine objavilo međunarodni poziv za dostavljanje aplikacija u postupku predkvalifikacije za izgradnju i nadzor nad izgradnjom dionice Zenica sjever – Zenica jug, poddionica Klopče – Donja Gračanica. Poziv će biti otvoren do kraja decembra.



"Realizacija novog investicionog ciklusa izgradnje autoceste na Koridoru 5C se nastavlja. Podsjećam da smo nedavno započeli izgradnju prve poddionice na dionici Zenica jug – Zenica sjever, a već početkom slijedeće godine krećemo sa izgradnjom autoceste do Donje Gračanice", izjavio je direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić.

Dionica Zenica sjever – Zenica jug je ukupne dužine deset kilometara.

Na poddionici Klopče – Donja Gračanica nalaze se četiri vijadukta, dva tunela i jedno odmorište. Riječ je o poddionici koja prolazi kroz vrlo nepovoljan morfološki teren.

Sredstva za izgradnju ove dionice obezbjeđena su iz sredstava Fonda za međunarodni razvoj OFID (OPEC).

Rok za završetak izgradnje autoceste na Koridoru 5C poddionica Klopče – Donja Gračanica je 30 mjeseci.

U narednom periodu JP Autoceste FBiH će objaviti i međunarodni poziv za dostavljanje aplikacija u postupku predkvalifikacije za izgradnju i nadzor nad izgradnjom dionice Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj – Međugorije.

[Država]

Pri kraju prva faza rekonstrukcije Doma zdravlja Novi Grad



Pri kraju je prva faza rekonstrukcije centralnog objekta Doma zdravlja Novi Grad u sarajevskom naselju Otoka, a očekuje se da bi naredne godine radovi kompletno trebalo da budu završeni.
"Imali smo problem s projektnom dokumentacijom koja je zahtijevala revizije i korekcije, to nas je malo zadržalo i usporilo radove. Ipak, sad smo pri završetku prve faze rekonstrukcije centralnog objekta Doma zdravlja Novi Grad, završava se fasadna stolarija", rekla je Agenciji Fena direktorica JU Dom zdravlja KS-a Dženena Tanović.
Precizira da je za prvu fazu utrošeno oko milion i 670.000 KM. Za drugu fazu osigurano je zasad oko dva miliona i 150.000 KM, a tom iznosu bit će dodano i oko 180.000 KM, koji su preostali iz prve faze i bit će ciljano utrošeni.
"Tim novcem ćemo dosta toga moći uraditi, a uz još oko milion i po KM moći ćemo realizirati drugu fazu radova dokraja. Nadam se da bi radovi na Domu zdravlja Novi Grad kompletno trebalo da budu završeni naredne godine", navodi Tanović.
Precizira da druga faza podrazumijeva završetak grubih građevinskih radova koji su preostali iz prve faze zbog, kako je kazala direktorica, neriješenog krova u projektu centralnog dijela zgrade.
"Zbog toga su radovi na krovu ostavljeni za drugu fazu. Predviđene su i hidro i vodovodne instalacije u suterenu tog objekta. U nastavku će biti urađene elektro i mašinske instalacije, fini radovi i fasada", kaže ona.



Radovi na Domu zdravlja Novi Grad počeli su početkom ove godine. Prvu i drugu fazu radova financiraju Zavod za javno zdravstvo KS-a, Opština Novi Grad i Ministarstvo zdravstva KS-a.
Projektom rekonstrukcije Doma zdravlja na Otoci planirano je zatvaranje oko 40 posto neiskorištenog prostora u postojeće gabarite objekta. Planirano je i racionalnije iskorištavanje prostora za čekaonice, kao i jedinstveni ulaz u objekt, a dva postojeća stepeništa unutar većeg dijela objekta služit će samo kao nužni ulaz.
Vodilo se računa i o saobraćajnom pristupu tom objektu za vozila hitne pomoći, pacijente i uposlenike Doma zdravlja Novi Grad, a to realizira Opština Novi Grad.
Rekonstrukcija i opremljenost najsuvremenijom medicinskom opremom tog objekta u najmnogoljudnijoj sarajevskoj opštini, koji je u narodu poznat i kao "Kumrovec", zasigurno će doprinijeti povećanju efikasnosti i kvalitete liječenja stanovništva, a dotad menadžment tog doma zdravlja rad nastoji organizirati na najbolji mogući način da pacijenti ne bi bili oštećeni dok traju građevinski radovi.

[Država]

Zavrsena fasada i krov na rekonstrukciji hotela Zagreb



Nacionalni spomenik BiH - Hotel "Zagreb" koji predstavlja dio urbane historije centralnog dijela Sarajeva, počinje da dobiva svoj stari izgled. U punom jeku izvode se unutrašnji i vanjski radovi.
Tehnički direktor firme Neimari d.o.o, koja je izvođač radova Sedžad Mizdrak kazao je Agenciji Fena da se radovi izvode u punom jeku te da trenutno završavaju krov i fasadu.
"Što se tiče vanjskih radova, planiramo završiti krov i fasadu prije početka padavina, a paralelno razvodime elektro i vodovodne instalacije", istakao je.
Najavio je da planiraju završiti objekt do kraja godine.
"Svaku ciglu smo uzeli i oprali te je ponovo vratili na fasadu objekta. Sve je građeno originalnim ciglama radi zadržavanja originalnog izgleda hotela", zaključio je.
Historijska građevina - Hotel "Zagreb" u Sarajevu posjeduje veliku ambijentalnu i dokumentarnu vrijednost u okviru gradske ambijentalne cjeline Titove ulice i Marijin-Dvora. Objekt je građen tokom prve faze austrougarskog perioda kao historijsko ostvarenje. Doživio je radikalnu transformaciju u periodu između dva svjetska rata te je objekt usklađen s aktuelnim estetskim stremljenjima.
Iako se iz današnje perspektive takve aktivnosti vezane za graditeljsko naslijeđe čine neprihvatljivim, pojedini objekti na kojima su izvršene te vrste transformacija danas imaju veliku historijsku i dokumentarnu vrijednost.

[Država]

VRBANJA - Business & Residential Complex

https://www.youtube.com/watch?v=eNvRtofW8Ls

[Država]

Počela izgradnja 30 nadstrešnica za autobuska stajališta u Hadžićima


Na području Općine Hadžići danas je počela realizacija projekta izgradnje 30 nadstrešnica za autobuska stajališta, ukupne vrijednosti 90.000 KM.



Investitor je Općina Hadžići, a odluku o izgradnji donio je općinski načelnik Hamdo Ejubović, saopćeno je iz Općine Hadžići.

"Za početak će biti urađeno 30, a kasnije još 22, čime će znatno biti unaprijeđen lokalni javni prijevoz. Bitni su nam potrebe i interesi naših radnika, penzionera, učenika i studenata koji su do sada kisli i mrzli se na autobuskim stajalištima", kazao je Ejubović.

Sva autobuska stajališta na sebi će sadržavati logo Općine Hadžići s tačnim nazivom mjesta u kome se nalaze. Svi elementi su izrađeni od čelika, stakla i poliestera te ne sadrže oštre rubove.

Nadstrešnice se grade u mjestima: Šunji (2 komada), Binježevo (2), Donji Hadžići (1), Garovci (1), Hadžići (1), Dupovci (2), Gradac (2), Zovik (2), Kahrimani (2), Resnik (2), Osenik (2), Tarčin (2), Vrbanja (2), Trzanj (2), Raštelica (2), Đanići (2) i Vukovići (1).

[Gojeni H]

Bosna i Hercegovina medju deset najgostoprimljivijih zemalja u svijetu - izvjestaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF)

The top ten nations in order of their friendliness to visitors from elsewhere are: Iceland, New Zealand, Morocco, Macedonia, Austria, Senegal, Portugal, Bosnia and Herzegovina, Ireland and Burkina Faso.

http://www.dailymail.co.uk/news/article ... costs.html

[Država]

U ponoc Bosna i Hercegovina preuzima kontrolu neba



Zamjenik direktora Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA) Damir Ćopić potvrdio je da u ponoć ova agencija preuzima kontrolu neba u BiH.
Ćopić je naveo da u ponoć sa radom počinje i Centar meteorološkog bdijenja, te se i posao obavještavanja aviona o meteorološkom stanju tako preuzima od kolega iz Srbije i Hrvatske.
Centar za kontrolu letenja smješten je u Sarajevu, a Centar meteorološkog bdijenja u Banjaluci.
Ćopić objašnjava da BHANSA preuzima kontrolu letenja u srednjem i dijelu gornjeg prostora, odnosno do nivoa 325 - do 10.000 metara.
"Svi potrebni uslovi su ispunjeni u koordinaciji sa Eurokontrolom i ljudima iz Brisela, te kolegama iz Srbije i Hrvatske", rekao je Ćopić.
On je dodao da su potpisani i potrebni međunarodni ugovori koji čekaju verifikaciju.
"Ovim smo postali punopravna članica kontrole letenja. Sve avio kompanije i svi provajderi u svijetu od sutra znaju da BHANSA pruža usluge kontrole letenja u BiH", kaže Ćopić.
On je podsjetio da je bilo mnogo problema u cijelom procesu preuzimanja kontrole, da su zbog toga u više navrata i probijani rokovi, te odgađano preuzimanje.
"Vijeće ministara je zadužio Direkciju za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA) da izvede ovaj projekat do kraja. Tu su nastali određeni problemi. BHANSA je projekat preuzela 13. juna 2013. godine i zajedno sa Eurocontrolom i Srbijom i Hrvatskom krenula u finalizaciju", naveo je Ćopić.
On ističe da je sve usklađeno sa standardima Eurocontrola.
U javnosti se nagađalo da Srbija i Hrvatska uzimaju milione maraka jer rade kontrolu neba iznad BiH, međutim Ćopić objašnjava da BiH za sada neće imati velike finansijske koristi.
"BiH je članstvom u Eurokontrolu potpisala multilateralni ugovor o rutnim naplatama. Kada budemo u potpunosti kontrolisali nebo u BiH nećemo naplaćivati sredstva koja su za usluge naplaćivale Srbija i Hrvatska, jer je potpuno drugačiji princip i oni imaju više sektora i ljudi. Ovo neće donijeti mnogo u finansijskom smislu, ali će donijeti pomak, ako BHANSA uspije opravdati svoje troškove, jer smo imali određenih blokada članova Savjeta agencije koji nisu htjeli glasati za odluke i usporavali su proces", dodaje Ćopić.
Više koristi od kontrole neba BiH će imati tek nakon konačnog preuzimanja vazdušnog prostora.
Ćopić kaže da se odmah nastavlja sa aktivnostima potpunog preuzimanja kontrole neba do nivoa 660, odnosno 20.000 metara. "Planiramo to uraditi do kraja 2015. godine, ali vidjet ćemo šta će nam reći ljudi iz Brisela", rekao je Ćopić.
U Ministarstvu saobraćaja i komunikacija BiH ranije su procjenjivali da će preuzimanje kontrole neba od 2016. godine obezbijediti BiH dobit od oko 165 miliona KM.

[Država]

Sarajevska obilaznica: Euro-Asfalt i ŽGP će obavljati radove u Briješću i na Stupskoj petlji


Konzorcij domaćih firmi koje čine Euro-Asfalt doo i ŽGP, kao najpovoljniji ponuđač, izabran je za izvođenje radova na projektu Sarajevska obilaznica, a koji će obuhvatati Lot 2a i Lot 2b, saopćeno je iz Euro-Asfalta.



Prema riječima izvršnog direktora za projektovanje tehnologije i organizaciju građenja, Euro-Asfaltovog inžinjera Munira Ramića, radovi na Lotu 2a obuhvataju izgradnju vijadukta Briješće, rušenje i izgradnju novog mosta na cesti M17, preko željezničke pruge u Briješću kao i kružni tok Briješće.

“Pored ovih radova u sklopu projekta uradit će se rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica. Lot 2b podrazumijeva izvođenje radova na izradi završnog sloja asfalta od Stupske petlje do kružnog toka u Briješću. Ukupna vrijednost svih pomenutih radova sa PDV-om iznosi 23.300.000 KM” kazao je Ramić.

"Ovim projektom riješit će se dugogodišnje saobraćajne gužve na dijelu ceste M17, od Jošanice do Stupske petlje. Završetkom ovih radova bit će kompletirana Sarajevska obilaznica. Lider konzorcija Euro-Asfalt sa svojim partnerima će primijeniti tehnološke i organizacijske mjere kojima će se saobraćajne gužve u toku izvođenja radova svesti na najmanju mjeru", kazao je Ramić te dodao kako će na ovom projektu biti okupljena isključivo domaća građevinska operativa.

Rok za izvođenje radova je 11 mjeseci od dana uvođenja Konzorcija čiji je lider Euro-Asfalt doo u posao, navodi se u saopćenju službe za odnose s javnošću Euro-Asfalta.

[Država]

Projekt američke i švedske vlade: Posao za 60 radnika u "Sinkru"


Zajednički projekt američke i švedske vlade, Projekt unapređenja lokalnog razvoja (GOLD), u saradnji s domaćim partnerima, podržao je zapošljavanje 60 stolara, tapetara i šivača u fabrici tapaciranog namještaja "Sinkro" u Sarajevu.



Glavni cilj USAID SIDA Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOLD) je snažna podrška lokalnim zajednicama u ekonomskom razvoju, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta.

Pomoćnica generalnog direktora Švedske razvojne agencije (SIDA) Elsa Hastad kazala je da ovaj projekt ima nekoliko pozitivih stvari, a da je “najveća” svakako zapošljavanje mladih ljudi.

"Svi znamo da se radna mjesta ne stvaraju pomoću magičnog štapića, te je zbog ovih 60 radnih mjesta ovaj projekat od velike važnosti", kazao je direktor misije USAID-a u BiH David J. Brath.

USAID SIDA GOLD projekat razvija model održivog lokalnog ekonomskog razvoja pri čemu će partnerske općine kreirati model ekonomskog razvoja, koji će biti primjenjiv u cijeloj zemlji kao temelj za održiv ekonomski rast.

Vlasnik i direktor kompanije "Sinkro" Omar Kuštri iskazao je zadovoljstvo povodom ove posjete i zahvalio na mogućnosti da se mladi ljudi zaposle.

[Država]

Zlatne medalje za tri sira iz BiH na izložbi u Austriji


Na 12. Međunarodnoj izložbi sira u Austriji (Die internationale Käsiade), koja je održana od 6. do 8. novembra u mjestu Hopfgarten im Brixental u austrijskoj pokrajini Tirol bosanskohercegovački sirevi osvojili su zlatne medalje.



Udruženje proizvođača sira u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, a uz podršku USAID/Sida FARMA projekta, predstavilo je na 12. Međunarodnoj izložbi sira u Austriji tri sira iz naše zemlje: Livanjski sir (mljekara Eko-Puđa), Vlašićki sir (ZZ Eko Vlašić/Katun) i Prozorski sir (ZZ ProMilk). Sirevi iz Bosne i Hercegovine predstavljeni su među ukupno 409 sireva iz Austrije, Švicarske, Njemačke, Holandije, Španije, Francuske, Mađarske, Italije i Luksemburga, uključujući Sloveniju i Hrvatsku. Takmičili su se u kategoriji "Seljački sirevi", odnosno neindustrijski sirevi, u kojoj su bila 192 sira.



Prema odluci žirija koji je brojao 42 člana, sva tri sira iz Bosne i Hercegovine nagrađena su zlatnom medaljom: Vlašićki sir od ovčijeg mlijeka zemljoradničke zadruge Eko Vlašić, Livanjski sir mljekare Eko-Puđa i Prozorski sir mljekare ZZ ProMilk.



"Dobiti zlatnu medalju u ovako jakoj konkurenciji je veoma dobro, a dobiti tri je odlična je promocija za naše sireve", izjavio je Omer Mrakić, predsjednik Udruženja proizvođača sira u BiH. Sretni smo i ponosni. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja na ovoj izložbi koja je osvojila tri zlata! Moram spomenuti da je ovo prvi put da izlažemo ovdje pa je time naš uspjeh neočekivan i posebno značajan.

Sirevi iz Bosne i Hercegovine predstavljeni su prvi put na ovoj međunarodnoj izložbi koja se održava svake dvije godine od 1992. godine. Bodovanje je vršeno na osnovu standardiziranih karakteristika za pojedini sir, uključujući vanjski i unutrašnji izgled, teksturu, miris i okus.

"Mi smo uz pomoć USAID/Sida FARMA projekta uradili mnogo na standardizaciji kvaliteta našeg sira, a rezultat potvrđuju i ove zlatne medalje. Proći će, čini se, još neko vrijeme prije nego što sireve iz Bosne i Hercegovine mognemo izvoziti na tržište Evropske Unije, ali vjerujem da nadležne institucije čine sve što mogu da se to pitanje riješi", izjavio je Mrakić.



Tokom ove izložbe, uspostavljen je veliki broj kontakata sa proizvođačima i distributerima sira u Austriji. Promovisan je i Katalog proizvođača sira iz Bosne i Hercegovina, sa informacijama o 15 proizvođača. Za Vlašićki sir od ranije postoji i interes kupaca iz Turske, ali se još mora riješiti pitanje kopnenog prijevoza sira preko teritorije EU. Vlašićki sir odlično se prodaje na domaćem tržištu, ali bi se izvozom mogla povećati proizvodnja i zaposliti još ljudi.

[Država]

Najmodernija toplana na biomasu nadomak Zenice



Uprkos nekoliko svijetlih primjera, izostanak političkog dogovora koči razvoj energetske efikasnosti u BiH.

Energetska kriza u Evropi ponovno je pažnju vlada i javnosti usmjerila ka potrebi ušteda i pronalaska alternativnih izvora.

Projekti energetske efikasnosti tako su došli u prvi plan, pa će u budžetima većine država i narednih godina njihovo finansiranje činiti značajnu stavku.

U Bosni i Hercegovini ova priča je u začetku, ali pojedine lokalne zajednice više ne mogu čekati donošenje strategije na državnom nivou, javlja iz Nemile pokraj Zenice reporter Al Jazeere Jakov Avram.

Toplanu pokreće drvna biomasa

"Najmodernija toplana na biomasu u naselju Nemila pokraj Zenice koštala je dva i po miliona eura, a njena izgradnja rezultat je saradnje lokalnih vlasti sa Češkom razvojnom agencijom", javio je Avram.

Toplanu pokreće većinom drvna biomasa, koje ovdje ima u izobilju, tako je više od 80 domaćinstava u Nemili prestalo sa loženjem drva i uglja, a to im je, izuzev čišćeg vazduha, donijelo uštedu u grijanju od 30 posto.

"Mi na mreži imamo priključeno otprilike oko jednu trećinu, dakle imamo priključeno jedan megavat i u protekloj sezoni smo uradili jednu anketu sa stanovnicima Nemile, pa je u narednom periodu jedan od naših prioritetnih zadataka povećanje kapaciteta koji će veoma bitno uticati na kvalitet zraka u samom naselju Nemila", priča Kasim Sarajlić, direktor JP “Grijanje“ Zenica.

Toplanom je riješen problem grijanja jedne od najvećih osnovnih škola u regiji, a hiljadu i po učenika iz Nemile i susjednih naselja više ne mora ovisiti o nekoliko dotrajalih kotlovnica.

Uloženo trideset miliona eura

Na slične razvojne projekte opština Zenica je u posljednjih pet godina izdvojila više od 30 miliona eura.

"Jedan dio sredstava je obezbijeđen posredstvom kreditnih linija ali, na našu veliku sreću, većina projekata je zapravo finansirana iz lokalnog budžeta", kazala je Amra Mehmedić iz zeničke Agencije za ekonomski razvoj.

Modernizacija sistema javne rasvjete u Zenici još je jedan projekat energetske efikasnosti, a na njemu ovaj grad godišnje uštedi više od 150.000 eura.

Uprkos nekoliko svijetlih primjera, koncept energetske efikasnosti još nije zaživio u Bosni i Hercegovini, iako je na to obavezuju međunarodni ugovori.

Nadležnost nad ovom oblašću pripada bosanskohercegovačkim entitetima.

Čeka se usvajanje državnog zakona

Federacija BiH, za razliku od Republike Srpske, još nema zakonski okvir za provedbu mjera energetske efikasnosti, a čeka se na usvajanje državnog zakona.

"Trenutno smo u fazi donošenja zakonskog osnova koji je temeljni osnov za donošenje akcionih planova na entitetima. A za državu je, kao takav, napravljen, međutim nije usvojen na Parlamentu BiH jer je to političko pitanje", izjavila je za Al Jazeeru Jasmina Katica iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

A ozbiljnosti ovakve prepreke nisu u potpunosti svjesne kompanije, uglavnom njemačke, koje su na sarajevskom sajmu Renexpo predstavile svoje proizvode iz oblasti energetske efikasnosti.

Sve dok izostanak političkog dogovora bude kamen spoticanja u razvoju ove izuzetno unosne privredne grane, privlačno bh. tržište bit će izvan njihovog dosega, a iz tržišne utakmice ispast će i domaće građevinske firme, kojima bi otvaranje ka evropskim trendovima u toj oblasti donijelo, toliko potrebne, poslove.

[Država]

[Jstat]

Pa slao sam jednu vijest klixu ali nikada nije zaživila.

Naime, od 23-26.10. ove godine u Međugorju se desio susret osoba s posebnim potrebama.
Većinom su bili iz Hrvatske, a dijelom i iz BiH.
Došli su autobusima, skupa s roditeljima i volonterima, njih po nekih procjenama sveukupno oko 1500.

Ono što me oduševilo, a osobno sam nazočio događaju, je njihov prijem.

Međugorski hoteli i mještani su se odazvali pozivu i pružili besplatan smještaj svima njima, uz doručak ručak i večeru za trajanje njihovog boravka.
Organizirana su i raznorazna dešavanja za njih, sve da bi se osigurao što ugodniji boravak.

I najveće čudo, Međugorje nerijetko ima problem s taksistima kao i svako drugo mjesto u BiH, možda i više zbog turizma i konkurencije, međutim taksisti su se sami javili i pružili besplatan prijevoz svima iz spomenutih grupa za vrijeme njihovog boravka.

Mislim da su to predivni ljudi i želio bi da citiram jednog od volontera koji je došao s jednom grupom osoba s posebnim potrebama.
"Kada me umore ovi normalni, ja volontiram i pomažem ovoj djeci da se odmorim"