Forum Klix.ba

julisiz es grant wrote:A znamo i zašto se pošumljavalo...da se imaju gdje sakriti artiljerijska oruđa kad dođe vrijeme za to

zgiba wrote:

RJ57 wrote:cirkus moira orfei, sjećam ga se dobro, bio sam kupio neku maloumnu zastavicu u cirkusu, stari popizdio

je li ovo slika iz sarajeva, izgleda da jeste

Jeste, na mjestu okretaljke na Cengic Vili, iza se vide Vranicini neboderi

RJ57 wrote:

zgiba wrote:

RJ57 wrote:cirkus moira orfei, sjećam ga se dobro, bio sam kupio neku maloumnu zastavicu u cirkusu, stari popizdio

je li ovo slika iz sarajeva, izgleda da jeste

Jeste, na mjestu okretaljke na Cengic Vili, iza se vide Vranicini neboderi

jasno, vranica! zbunila me boja nebodera, slika ima malo pomjereno zasićenje

ja se nikako ne sjećam da je bio cirkus tamo ali morao je biti na livadi desno od pruge, nema gdje drugo. meni su cirkusi ostali u sjećanju kod mašinske gdje je holidej, ali morali su ih negdje maknuti poslije olimpijade.

neki wrote: Cirkus nije bio na mjestu okretaljke nego s druge strane vranicinih nebodera, iza sadašnje vile park. Bila velika livada, sad su na njoj izgradili nekakav medicinski centar čini mi se

bitanga_sa_otesa wrote:

neki wrote: Cirkus nije bio na mjestu okretaljke nego s druge strane vranicinih nebodera, iza sadašnje vile park. Bila velika livada, sad su na njoj izgradili nekakav medicinski centar čini mi se

ja se isto sjecam jedne godine(najprije da je 1980.) na toj livadi da je bila hali-gali balerina ,neka raketa i nesto slicno ovome

neki wrote: Cirkus nije bio na mjestu okretaljke nego s druge strane vranicinih nebodera, iza sadašnje vile park. Bila velika livada, sad su na njoj izgradili nekakav medicinski centar čini mi se

RJ57 wrote:
ta balerina i ostalo su bili odma pored doma zdravlja. bilo je to par godina, ne samo jednu.

bitanga_sa_otesa wrote:https://www.facebook.com/ismet.arnautal ... 8738159395

Banksy wrote:Mislim da u Sarajevu prije rata nije bilo ulice Vladislava Skarića...?

Banksy wrote:Mislim da u Sarajevu prije rata nije bilo ulice Vladislava Skarića...?

jefff wrote:
Mislim da su tom Skaricu oduzeli prvotnu ulicu a dali mu drugu lokaciju, ovu sadasnju.

bitanga_sa_otesa wrote:vladislava skarica bila mala ulicica paralelno s miljackom lijevo od trafike na snimku,danas ne postoji jer je na istom mjestu izgradjena zgrada papagajka.sad druga ulica kod hotel evrope nosi to ime.

bitanga_sa_otesa wrote:vladislava skarica bila mala ulicica paralelno s miljackom lijevo od trafike na snimku,danas ne postoji jer je na istom mjestu izgradjena zgrada papagajka.sad druga ulica kod hotel evrope nosi to ime.

RJ57 wrote:
eto sve začas riješimo, samo sliku moje ćevabdžinice pored palme gdje je sada loris niko nema

Banksy wrote:

bitanga_sa_otesa wrote:vladislava skarica bila mala ulicica paralelno s miljackom lijevo od trafike na snimku,danas ne postoji jer je na istom mjestu izgradjena zgrada papagajka.sad druga ulica kod hotel evrope nosi to ime.

bravo zato je ne pamtim prije rata, kad je izgrađeno ono ruglo?

Smiljan Klaić
pejzažni arhitekt i urbanist

Od 1946. u Sarajevu zaposlen u Gradskoj upravi za parkove kao voditelj Vrtno-arhitektonskoga biroa. God. 1950. osnovao i do umirovljenja 1966. vodio je projektni odjel u gradskom Urbanističkom zavodu (suautor Generalnoga urbanističkoga plana Sarajeva 1963).

Obnovio je u Sarajevu park kraj zgrade Predsjedništva vlade (1946), Park cara Dušana (1946, danas Atmejdan), Veliki park (1949) i park u Ilidži (1947–48) te projektirao i izveo parkovnu cjelinu sa šetalištem uz potok Koševo, parkom uz Ali-pašinu džamiju i dječjim igralištem s bazenom i skulpturom F. Kršinića (1947), park uza zgradu Željezničke stanice u geometrijskom stilu (1949), park i igralište na Džidžikovcu (1950), hortikulturno rješenje naselja Grbavica (1953) i Park velikana (1979). U Mostaru je izvedeno Šetalište (1953) i park uz Narodno pozorište (1960) te naposljetku hortikulturno rješenje zračne luke u Čilipima (1963).

Bavio se urbanističko-pejzažnim planiranjem te je kraj Sarajeva izveo regulaciju pejzaža Ilidža–Vrelo Bosne (1956–58), za što je 1958. dobio nagradu grada Sarajeva, skladno uklopivši na površini od 700 hektara jezera, vodopade, livade i objekte u duhu tradicionalne bosanske arhitekture (ugostiteljski objekt, vidikovac), regulaciju rekreacijskoga područja Trebević (2873 hektara planinskoga terena, projekt iz 1963, koji je izvden u prvoj pol. 1980-ih) i sarajevsko Centralno groblje (1965, Borbina nagrada za arhitekturu i urbanizam 1966).