Velikosrpska kuhinja sa HDZ-ovim specijalitetima

[Hafis]

Ustavni sud BiH je utvrdio da odredba potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona nisu u skladu s članom I/2. Ustava BiH TOCKA zato što očito impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije BiH onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, što je suprotno načelu konstitutivnosti, odnosno ravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda.

TO ZELENIM SLOVIMA NE PISE U ODLUCI US

Kada te neko pita da mu nesto citiras, onda ako imas damu, citaras sve ono sto tvrdis, a ne ono sto je neko placenicko pero djelomicno citiralo i uz to prikacilo svoj zakljucak (u ovom slucaju pogresan, ono sto je zelenim slovima).

DA PONOVIMO

Djelimično se usvaja zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Odbija se kao neosnovan zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti odredbi Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16).

Utvrđuje se da su odredbe Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

evo link odluke US
http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_bs/ ... 058444.pdf

=========================================================

IZBORNI ZAKON
Član 20.16 A stav 2 a-j

Do organiziranja novog popisa, kao osnov koristi se popis iz 1991. godine tako da svaki kanton bira sljedeći broj delegata:

a) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 1, Unsko-sanski kanton, bira se pet delegata, uključujući dva iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i dva iz reda srpskog naroda;
b) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 2, Posavski kanton, biraju se tri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
c) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 3, Tuzlanski kanton, bira se osam delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog, dva iz reda srpskog naroda i dva iz reda ostalih;
d) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 4, Zeničko-dobojski kanton, bira se osam delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog, dva iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih;
e) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 5, Bosansko-podrinjski kanton - Goražde, biraju se tri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
f) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 6, Srednjobosanski kanton, bira se šest delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, tri iz reda hrvatskog, jednog iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih; g) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 7, Hercegovačko-neretvanski kanton, bira se šest delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, tri iz reda hrvatskog, jednog iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih; h) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 8, Zapadnohercegovački kanton, biraju se četiri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
i) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 9, Kanton Sarajevo, bira se 11 delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog, pet iz reda srpskog naroda i dva iz reda ostalih i
j) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 10, Kanton 10, biraju se četiri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda.


evo link Izbornog Zakona BiH
http://www.izbori.ba/Documents/document ... ST-bos.pdf

============
Znaci, Bozo Ljubic se nije izborio da samo bhHrvati mogu birati bhHrvate, vec da Član 20.16 A stav 2 nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da se mora podesiti po NOVOM POPISU STANOVNISTVA.

TO JE SVE ZASTO SE IZBORIO. Placenicki novinski clanci i propagandna analiza stranackih novinara nepotkrepljena citatom odluke US u kojem stoji to sto oni tvrde je ZUTA STAMPA.
==========================================================

O s kim ja mladost i intelekt trošim. Veze ti kume nemaš. A i puno je ovo rečenica za tebe, pa si se malo pogubio.

Da tebi to amidža Hafis polahko objasni:
Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ bla bla bla....i još malo bla bla bla....nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. I kakav ti sad popis stanovništva ovdje vidiš?

Znači, da možeš prenijeti raji iz mahale: Ustav ne jamči svakom konstitutivnom narodu jedno mjesto u svakom kantonu. Tako da, našu veliku žslost, dvanaestorici naših sunarodnjaka, tj. Hrvata koji žive u Goraždu Ustav ne jamči pravo da imaju svog zastupnika u Domu naroda FBiH. A čini mi se ni u USK. Tužno i diskriminirajuće, jer ćud je ćud, a sud je sud.
A i žao mi one hrvatine Ediba Fejzića iz Goražda. Pravo nas je zastupao.

[General War]

Pa nije bas ni da nemamo. Vidis kako se tope i ubrzano nestaju. Gazi ih bake ko zadnje zohare.

pa zar im bake nije nesto obecao?

Obecao je i nama od zlatnih kasika do 100 000 radnih mjesta...pa vidis

[Hafis]

dupli

[Hafis]

opet dupli - sorry

[Hafis]

Imate li kakvog jačeg pravnika od ovih luftiguza.
Nemoj da bude kasnije kao i s revizijom: nismo najbolje skontali dopis sudskog registra iz Haga. To je znate samo sudski registar, a Sud je znate nešto sasvim drugo

[Maraschino]

Uskoro ce ti pravnici reci sta je sve UZP uradio i imao namjeru. Sabura malo Hafis aga.

p.s. haj ti prvo dodji sebi pa navrni na forum

[Hafis]

Uskoro ce ti pravnici reci sta je sve UZP uradio i imao namjeru. Sabura malo Hafis aga.

Koja Sabura? Gdje izlazi? Od kojih je kuća? Buba li se?

[spreca]

a jes ih sunce izvuklo ispod kamena...piska na sve strane

[madner]

Gdje počinje Bosna tu prestaje europska demokratska praksa.

Ta ne bismo onako zdušno međusobno ratovali da nam je ''pravo individue bilo iznad kolektiva''. I ne bismo se ovako zadnjih 22 godine nakon rata međusobno prepucavali po etničkim šavovima da nam je ''pravo individue iznad kolektiva'.

Kako zamisljate da ce pravne norme zaobici BiH na putu ka prema EU?

To su već stvari koje su u domeni moguće izmjene postojećeg ustava koje će biti neophodne kad BiH dođe u priporemnu fazu.
Ali ja sad govorim o poštivanju ovog sadašnjeg, još uvijek važećeg ustava koji se temelji na pojmu konstitutivnosti.

Ne temelji se na pojmu konstitivnosti, nego sadrzi elemente koji samoidentificiranim kolektivima daje odredjena prava. I upravo ti kolektivni elementi su razlog za razne tuzbe i diskriminirajuce odredbe.

Postuje se. Problem je sto bi neki da nametnu svoje tumacenja pa namecu kolektivna prava tamo gdje nisu propisana ustavom.

Ne moze se zaliti na nepostivanje ustava kada se negiraju individualna prava pojedinaca da budu birani i da biraju koga zele. Jer ta ista prava su takodje dio tog ustava.

Svedsko-hrvatski sto postaje malo smjesan, nije postivanje ustava inzistiranje na 25% i ignorisanje ostalih 75%.

[Mirza007]

Za izborni zakon, ako vec necemo kopirati onaj iz PC, koji HZHB-ovcima nije sporan, jednostavno ukinuti odredbu da svaki kanton mora dati minimalno jednog delegata iz reda konstitutivnih naroda. I problem rijesen.
Naravno, prije toga sprovesti presudu Sejdic-Finci. Nema smisla uskladjivati neki zakon sa ustavom ako prije toga ne rijesimo probleme vezane uz sam taj ustav - kao temelji pravni akt svake drzave, pa i BiH.

[Hafis]

Kako zamisljate da ce pravne norme zaobici BiH na putu ka prema EU?

To su već stvari koje su u domeni moguće izmjene postojećeg ustava koje će biti neophodne kad BiH dođe u priporemnu fazu.
Ali ja sad govorim o poštivanju ovog sadašnjeg, još uvijek važećeg ustava koji se temelji na pojmu konstitutivnosti.

Ne temelji se na pojmu konstitivnosti, nego sadrzi elemente koji samoidentificiranim kolektivima daje odredjena prava. I upravo ti kolektivni elementi su razlog za razne tuzbe i diskriminirajuce odredbe.

Postuje se. Problem je sto bi neki da nametnu svoje tumacenja pa namecu kolektivna prava tamo gdje nisu propisana ustavom.

Ne moze se zaliti na nepostivanje ustava kada se negiraju individualna prava pojedinaca da budu birani i da biraju koga zele. Jer ta ista prava su takodje dio tog ustava.

Svedsko-hrvatski sto postaje malo smjesan, nije postivanje ustava inzistiranje na 25% i ignorisanje ostalih 75%.

Mislim lijepo to zvuči ovako kad se pričamo.
Ali zbog publike i zapisnika ja konkretno govorim o načinu delegiranja poslanika u Dom naroda a ne o ''pravu pojedinaca da budu birani i da biraju koga zele''.
Pričamo o Domu naroda i ne vjerujem da će onih 12 Hrvata u Goraždu na bilo koji način biti zakinuti.

[Streptokok]

Pa nije bas ni da nemamo. Vidis kako se tope i ubrzano nestaju. Gazi ih bake ko zadnje zohare.

pa zar im bake nije nesto obecao?

Obecao je i nama od zlatnih kasika do 100 000 radnih mjesta...pa vidis

Uf ovo je bolilo. Kolindica ce sutra morati do ginekologa.

[Streptokok]

Pa nije bas ni da nemamo. Vidis kako se tope i ubrzano nestaju. Gazi ih bake ko zadnje zohare.

pa zar im bake nije nesto obecao?

Tacno mi ih zao bude kad vidim koliko se raduju.

[Hafis]

Streptokok, who is currently on your ignore list, made this post.
Display this post.


Streptokok, who is currently on your ignore list, made this post.
Display this post.

Šta je s ovim prašinarom? Počeo je i rafalati.
Jel' mu se ovo pogoršalo stanje

[Streptokok]

Hafis, who is currently on your ignore list, made this post.
Display this post.

ps. Spostovani samozvani doktore, kako sam na ignor listi cijenio bih da tako zaista i bude. Ja tebi ne odgovaram niti te spominjem pa bih cijenio jednak tretman sa tvoje strane. Dovoljno je sto ti svakodnevno penetriramo u klona zvanog kolinda kitić. Unaprijed zahvaljujem.

[madner]

To su već stvari koje su u domeni moguće izmjene postojećeg ustava koje će biti neophodne kad BiH dođe u priporemnu fazu.
Ali ja sad govorim o poštivanju ovog sadašnjeg, još uvijek važećeg ustava koji se temelji na pojmu konstitutivnosti.

Ne temelji se na pojmu konstitivnosti, nego sadrzi elemente koji samoidentificiranim kolektivima daje odredjena prava. I upravo ti kolektivni elementi su razlog za razne tuzbe i diskriminirajuce odredbe.

Postuje se. Problem je sto bi neki da nametnu svoje tumacenja pa namecu kolektivna prava tamo gdje nisu propisana ustavom.

Ne moze se zaliti na nepostivanje ustava kada se negiraju individualna prava pojedinaca da budu birani i da biraju koga zele. Jer ta ista prava su takodje dio tog ustava.

Svedsko-hrvatski sto postaje malo smjesan, nije postivanje ustava inzistiranje na 25% i ignorisanje ostalih 75%.

Mislim lijepo to zvuči ovako kad se pričamo.
Ali zbog publike i zapisnika ja konkretno govorim o načinu delegiranja poslanika u Dom naroda a ne o ''pravu pojedinaca da budu birani i da biraju koga zele''.
Pričamo o Domu naroda i ne vjerujem da će onih 12 Hrvata u Goraždu na bilo koji način biti zakinuti.

To je opet sasvim logicno jer je su kantoni formirali federaciju, a svaki narod je konstitutivan u svakom kantonu.

Problem za Ustavni Sud je sta ako nema ni jednog u kantonu, dok ih je 12 i bar jedan je izabran to nije problem.

Posto imamo presude koje cekaju godinama i predstavljaju grublja krsenja, bio bi red sve to rjesiti u paketu.

[Hafis]

To je opet sasvim logicno jer je su kantoni formirali federaciju, a svaki narod je konstitutivan u svakom kantonu.

Problem za Ustavni Sud je sta ako nema ni jednog u kantonu, dok ih je 12 i bar jedan je izabran to nije problem.

Posto imamo presude koje cekaju godinama i predstavljaju grublja krsenja, bio bi red sve to rjesiti u paketu.

Što opet vraća priču na početak: Narodi su konstitutivni a ne kantoni. Inače bi se dom zvao Dom kantona (Županijski dom ) a ne Dom naroda.
Konstitutivnost sva tri naroda u svakom kantonu nije upitna, ali to ne daje obvezu da svaki kanton mora imati minimalno po po jednog predstavnika u Domu naroda iz sva tri naroda. I to daje mogućnost izbornog injžinjeringa, koji i postoji u praksi.
I to i jest poanta ove presude. Kantoni će davati po onoliko zastupnika iz sva tri naroda, kolika je i njihova procentualna zastupljenost od ukupnog broja u FBiH.

[wonkaw]

TO ZELENIM SLOVIMA NE PISE U ODLUCI US

Kada te neko pita da mu nesto citiras, onda ako imas damu, citaras sve ono sto tvrdis, a ne ono sto je neko placenicko pero djelomicno citiralo i uz to prikacilo svoj zakljucak (u ovom slucaju pogresan, ono sto je zelenim slovima).

DA PONOVIMO

Djelimično se usvaja zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Odbija se kao neosnovan zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti odredbi Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16).

Utvrđuje se da su odredbe Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

evo link odluke US
http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_bs/ ... 058444.pdf

=========================================================

IZBORNI ZAKON
Član 20.16 A stav 2 a-j

Do organiziranja novog popisa, kao osnov koristi se popis iz 1991. godine tako da svaki kanton bira sljedeći broj delegata:

a) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 1, Unsko-sanski kanton, bira se pet delegata, uključujući dva iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i dva iz reda srpskog naroda;
b) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 2, Posavski kanton, biraju se tri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
c) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 3, Tuzlanski kanton, bira se osam delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog, dva iz reda srpskog naroda i dva iz reda ostalih;
d) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 4, Zeničko-dobojski kanton, bira se osam delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog, dva iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih;
e) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 5, Bosansko-podrinjski kanton - Goražde, biraju se tri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
f) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 6, Srednjobosanski kanton, bira se šest delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, tri iz reda hrvatskog, jednog iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih; g) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 7, Hercegovačko-neretvanski kanton, bira se šest delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, tri iz reda hrvatskog, jednog iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih; h) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 8, Zapadnohercegovački kanton, biraju se četiri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
i) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 9, Kanton Sarajevo, bira se 11 delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog, pet iz reda srpskog naroda i dva iz reda ostalih i
j) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 10, Kanton 10, biraju se četiri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda.


evo link Izbornog Zakona BiH
http://www.izbori.ba/Documents/document ... ST-bos.pdf

============
Znaci, Bozo Ljubic se nije izborio da samo bhHrvati mogu birati bhHrvate, vec da Član 20.16 A stav 2 nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da se mora podesiti po NOVOM POPISU STANOVNISTVA.

TO JE SVE ZASTO SE IZBORIO. Placenicki novinski clanci i propagandna analiza stranackih novinara nepotkrepljena citatom odluke US u kojem stoji to sto oni tvrde je ZUTA STAMPA.
==========================================================

Pa sta uradi nesreco? Ja ga jedva na cistac istjerao i taman se spremio da ga oderem i onda upadas nenajavljen i odmah "do jaja".
Nevalja tako. Eto sad ce ga guzica bolit' mjesec dana da ni na forum nece doci. Opet, mozda mu se i svidi. Vidjecemo.

Izvini jarane, ja samo u prolazu. Haj' reko da ga skrljam dok se nije snasao sa loptom.

Naletim ponekad, uglavnom na temi zele de prisvoje baklavu. Mi njima argument jufku, oni nama sloj orascica, mi opet argument jufku oni opet sloj orascica, sve dobro usitne, kao mi nemamo zuba pa brinu o nama. A na kraju je dobro zaliju secernom vodom da ti zubi poispadaju, kao sto su 93 ispadali onim jadnicima od udarca hvo kundaka dok su sirile evropske vrijednosti. Cilj je isti.

Najzalosnije je sto su placeni i misle o nama da smo krezavi kozojebi bez prednjeg reznja.

[seln]

Pa sta uradi nesreco? Ja ga jedva na cistac istjerao i taman se spremio da ga oderem i onda upadas nenajavljen i odmah "do jaja".
Nevalja tako. Eto sad ce ga guzica bolit' mjesec dana da ni na forum nece doci. Opet, mozda mu se i svidi. Vidjecemo.

Izvini jarane, ja samo u prolazu. Haj' reko da ga skrljam dok se nije snasao sa loptom.

Naletim ponekad, uglavnom na temi zele de prisvoje baklavu. Mi njima argument jufku, oni nama sloj orascica, mi opet argument jufku oni opet sloj orascica, sve dobro usitne, kao mi nemamo zuba pa brinu o nama. A na kraju je dobro zaliju secernom vodom da ti zubi poispadaju, kao sto su 93 ispadali onim jadnicima od udarca hvo kundaka dok su sirile evropske vrijednosti. Cilj je isti.

Najzalosnije je sto su placeni i misle o nama da smo krezavi kozojebi bez prednjeg reznja.

Ti bi trebao promijeniti nick u @John Wilkes Booth.

[It_is_a_Leclerc]

TO ZELENIM SLOVIMA NE PISE U ODLUCI US

Kada te neko pita da mu nesto citiras, onda ako imas damu, citaras sve ono sto tvrdis, a ne ono sto je neko placenicko pero djelomicno citiralo i uz to prikacilo svoj zakljucak (u ovom slucaju pogresan, ono sto je zelenim slovima).

DA PONOVIMO

Djelimično se usvaja zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Odbija se kao neosnovan zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti odredbi Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16).

Utvrđuje se da su odredbe Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

evo link odluke US
http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_bs/ ... 058444.pdf

=========================================================

IZBORNI ZAKON
Član 20.16 A stav 2 a-j

Do organiziranja novog popisa, kao osnov koristi se popis iz 1991. godine tako da svaki kanton bira sljedeći broj delegata:

a) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 1, Unsko-sanski kanton, bira se pet delegata, uključujući dva iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i dva iz reda srpskog naroda;
b) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 2, Posavski kanton, biraju se tri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
c) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 3, Tuzlanski kanton, bira se osam delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog, dva iz reda srpskog naroda i dva iz reda ostalih;
d) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 4, Zeničko-dobojski kanton, bira se osam delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog, dva iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih;
e) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 5, Bosansko-podrinjski kanton - Goražde, biraju se tri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
f) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 6, Srednjobosanski kanton, bira se šest delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, tri iz reda hrvatskog, jednog iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih; g) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 7, Hercegovačko-neretvanski kanton, bira se šest delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, tri iz reda hrvatskog, jednog iz reda srpskog naroda i jednog iz reda ostalih; h) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 8, Zapadnohercegovački kanton, biraju se četiri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda;
i) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 9, Kanton Sarajevo, bira se 11 delegata, uključujući tri iz reda bošnjačkog, jednog iz reda hrvatskog, pet iz reda srpskog naroda i dva iz reda ostalih i
j) iz zakonodavnog tijela Kantona br. 10, Kanton 10, biraju se četiri delegata, uključujući jednog iz reda bošnjačkog, dva iz reda hrvatskog i jednog iz reda srpskog naroda.


evo link Izbornog Zakona BiH
http://www.izbori.ba/Documents/document ... ST-bos.pdf

============
Znaci, Bozo Ljubic se nije izborio da samo bhHrvati mogu birati bhHrvate, vec da Član 20.16 A stav 2 nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da se mora podesiti po NOVOM POPISU STANOVNISTVA.

TO JE SVE ZASTO SE IZBORIO. Placenicki novinski clanci i propagandna analiza stranackih novinara nepotkrepljena citatom odluke US u kojem stoji to sto oni tvrde je ZUTA STAMPA.
==========================================================

Pa sta uradi nesreco? Ja ga jedva na cistac istjerao i taman se spremio da ga oderem i onda upadas nenajavljen i odmah "do jaja".
Nevalja tako. Eto sad ce ga guzica bolit' mjesec dana da ni na forum nece doci. Opet, mozda mu se i svidi. Vidjecemo.

[daddy-kool]

E sad SF presuda kaže da nije nešto u redu sa Ustavom.

OHR će podržati promjenu Daytona ili ne?
OHR će podržati ustavni sud ili ne?

Sad je možda malo jasnije koje su sve relacije u pitanju.

OHR, kao što smo mogli vidjeti na primjeru referenduma u RS, neće ništa učiniti.
Možda iskažu zabrinutost.

[daddy-kool]

Pošto je CIK kao nadležno tijelo za provedbu izbora dio državne strukture BiH, odluke Ustavnog suda BiH su za CIK obvezujuće. U prijevodu, CIK neće moći obaviti do kraja posao implementacije izbornih rezultata.
U slučaju Mostara nije se ni usudio raspisati izbore, zbog određenih neustavnih segmenata Izbornog zakona. Terorijski su se mogli izabrati vijećnici sa zajedničkih lista, ali ne i oni koji dolaze s gradskih područja. Tako da su odustali od tih polovičnih rješenja koja ne bi vodila nikamo.
U ovom slučaju također mislim da se CIK neće upustiti u avanturu da raspiše izbore ako se do tog roka ne otklone ovi postojeći neustavni defekti u Izbornom zakonu.

Samo da postavimo stvari, ovi što su na vlasti trebaju da donesu neke odluke koje bi ih mogle koštati izbora, ali ako ih ne donesu moglo bi se desiti i da ne budu izbori i da dalje ostanu gdje i jesu? Gdje je ovdje štap, a gdje mrkva?

[statixx]

Jebeš zemlju koja Herceg-Bosne nema
04. travnja 2017. Piše Milorad Krstulović

Kada bi se sastavljala top-lista neopravdano zapostavljenih knjiga otisnutih na hrvatskom jeziku, dvotomni ‘Stenogrami o podjeli Bosne’, objavljeni 2005. godine, ušli bi među prvih deset. Nastali od prijepisa prijeratnih, ratnih i poslijeratnih službenih razgovora Franje Tuđmana sa suradnicima, oni su zajednički projekt Feral Tribunea sarajevskih Dana i Fondacije Heinrich Böll, koji na više od hiljadu stranica nudi autentičan uvid u mehanizam stvaranja hrvatske državne politike prema susjednoj državi i njezinim narodima, politike čijim se posljedicama proteklih dana ponovno bavio Haški tribunal u žalbenom postupku šestorici bivših vođa Herceg-Bosne, hrvatske paradržave u BiH – a to su Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, redom osuđeni na visoke zatvorske kazne u prvom stupnju zbog ratnih zločina - što nam je i poslužilo kao povod za ovaj tekst. U njemu nećemo objaviti ni pedeseti dio onoga što zaslužuje publiciranje, ali ćemo pokušati probrati karakteristične misli i programatske ideje hrvatskih gospodara života i smrti o takozvanom bosanskom pitanju.
Da je Hrvatska istinu o svojoj prošlosti odlučila graditi na čvrstim temeljima činjenica, a ne na rahlu tlu nacionalnih mitova i zabluda, suha faktografija ‘Stenograma’ bilo bi prvorazredno povijesno vrelo na koje bi nas, ovisno o afinitetima, gonila znanstvena znatiželja ili obična ljubopitljivost, možda čak i školski programi. No, krenulo se u drugom pravcu pa su dealeri tuđmanističkih tlapnji postali tumači postkomunističke prošlosti, dok dokumente o stvarnim dosezima i motivima politike njihova voljenog vođe prekriva prašina. Trebalo je zatvoriti arhive nakon 1990. godine da bi se Tuđmanu neometano dizali spomenici.
‘Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak sa granicama Banovine ima, a osobito sa poboljšanim granicama’, tumačio je Franjo Tuđman.
Eto zato ovaj tekst.

Urednici ‘Stenograma’ Predrag Lucić i Ivan Lovrenović na samom su početku, kao opreku sadržaju, odabrali odlomak iz Deklaracije o Domovinskom ratu izglasane u Hrvatskom saboru 13. listopada 2000. godine, u kojoj piše: ‘Republika Hrvatska vodila je pravedan i legitiman obrambeni osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.’
Slijedi prvi stenogram sa 7. sjednice Tuđmanova Vrhovnog državnog vijeća održane 8. lipnja 1991. godine. Još postoji Jugoslavija, a Tuđman već razmišlja kako prekrajati granice. Pa, uz ostalo, nakon opisa BiH kao države s brojnim Srbima, zapaža: ‘… A isto tako, gospodo, ako idemo u smislu osamostaljenja Hrvatske, bilo u savezu, bilo u potpunom osamostaljenju, te i takve granice Hrvatske, kakve su one danas, one su apsurd, one su nemoguće, ni u smislu upravno prometnom, a kamoli u smislu bilo kakve zaštite tih granica Hrvatske. I, prema tome, i sa našeg gledišta, ne manje, nego li sa srpskog postoji problem da se – postoji potreba da se pitanje riješi u svojoj biti, je li, jer je uspostavljanje Bosne, granica Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata i povijesni apsurd vraćanja jedne kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18. stoljeća.’
Iz citiranog nema dvojbe, Tuđman je razmišljao o teritorijalnom proširenju Hrvatske, tj. o mrvljenju BiH na koju gleda s priličnim prezirom.
Zatim je govorio o problemu oko izbora Stipe Mesića, njegova tada bliskog suradnika, za predsjednika jugoslavenskog Predsjedništva. Veli: ‘Zbog toga je, i zbog toga sam ja poslije toga sastanka i rekao da možemo biti zadovoljni sa rezultatima toga sastanka. I zbog toga što znači, započinjemo razgovore sa problemom Bosne, odnosno razgraničenja i granica Republike Hrvatske. Usput, ja sam imao sastanak tamo sa hrvatskim predstavnicima, sa vodstvom Hrvatske demokratske zajednice, sa desetak njih i oni jasno podržavaju i zdušno podržavaju takvo naše stajalište, ali sam im rekao i to da ta hrvatska politika u Bosni i Hercegovini mora biti spremna i pripremati se na slijedeće događaje, kretali se oni u bilo kom vidu, ako se kreću u demokratskom, dogovornom, je u redu, samo po sebi, ali ako bi se kretali drugačije onda bi morali biti isto tako spremni da donose odluke, hrvatske odluke kao što će ih donositi srpska politika.’
I još malo o Tuđmanovoj političkoj inspiraciji.
‘Naše je opredjeljenje da nećemo imati ono što ne držimo čizmom. Mislim da u ovome krugu ljudi to mogu otvoreno reći. I nisam za neku visoku politiku koja bi mogla da demantira ono što su naše postrojbe obranile’, smatrao je Jadranko Prlić
‘…Ako se sporazumijemo na tom bitnom pitanju spornom između Hrvatske i Srbije o Bosni i Hercegovini, ako ostvarimo realne granice za Republiku Hrvatsku i ako se riješi taj problem tih prečanskih Srba na taj način da Srbija bude zadovoljna, onda se može raditi o tome da i Srbija prihvati takve osnove saveza koji bi bili za nas prihvatljivi i za druge prihvatljivi ili pak za potpuno razdruživanje.’
Preskačemo dosta toga, čak i detaljno čitanje stranica na kojima je otisnuta Tuđmanova misao da se rješenje nalazi ‘u razgraničenju Bosne i Hercegovine i ako to postignemo, znači onda možemo tražiti eventualno osnovu za Savez suverenih republika i država. Mislim da ćemo postići zbog toga što to odgovara i Srbiji i Hrvatskoj, podjednako, a što muslimanska komponenta zapravo i nema drugog izlaza nego da prihvati to rješenje, iako rješenje neće biti lako naći, ali ipak u biti to je to.’
Preskačemo, dakle, niz sličnih misli i stižemo do sastanka Tuđmana i suradnika s delegacijom HDZ-a BiH održanog 27. prosinca 1991. godine. I dok autori oda Tuđmanovoj politici danas govore kako je Herceg-Bosna bila ‘zajednica općina’ formirana bez namjere odcjepljenja od Hrvatske, Mate Boban, jedan od čelnika bosanskohercegovačkog HDZ-a, rekao je tada da ‘odnedavna na prostoru Bosne i Hercegovine postoji i jedna druga alternativa’, a to je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatska zajednica Posavina na sjeveru Bosne. I taj bi se prostor, prema Bobanu, u slučaju raspada BiH ili njezine nezavisnosti – a tada još nije bila međunarodno priznata – proglasio ‘nezavisnim hrvatskim prostorom’ i priključio ‘državi Hrvatskoj, ali u onom vremenu i u onom trenutku kada to hrvatsko vrhovništvo, kojem je i dosad naš narod apsolutno dao povjerenje vođenja, odluči da je taj trenutak i to vrijeme nastupilo’.
A da je kucao na otvorena vrata, jasno je iz Tuđmanova istupa na istom sastanku: ‘Sa perspektivom suverenosti Bosne i Hercegovine nema nikakvih izgleda… Čak i kad bi se mogla održati, gospodo, Bosna i Hercegovina kao posebna, što to znači? Uspostava granice… hoćemo li uspostaviti granice između Hrvatske i Hercegovine da Hrvat iz Hercegovine ne može ići u svoju Hrvatsku ili ovaj Hrvat tamo?’
Ili: ‘U današnjim okolnostima, gospodo, nama više odgovara razgraničenje, sa općehrvatskog gledišta i sa gledišta hrvatskog puka u BiH. Zašto ne prihvatiti tu ponudu razgraničenja kada je to u interesu hrvatskog naroda?! Ne vidim nikakav ozbiljan razlog koji bi bio protiv toga.’
A ratni zločinac Dario Kordić svjedoči kako hrvatski narod u travničkom kraju ‘živi sa idejom konačnog priključenja hrvatskoj državi’.
Ovaj predratni ciklus HDZ-ovskog mudrijanja okončat ćemo još jednom Tuđmanovom primjedbom: ‘Bosne i Hercegovine nije bilo između dva rata. Komunisti su je izmislili, poslije Drugog svjetskog rata vratili na scenu, čak Muslimane proglasili nacijom, zato da bi, tobože, riješili suprotnost između srpskog i hrvatskog naroda. Jesu li u tome uspjeli? Nisu, naprotiv.’ I, najjasnije: ‘Naš cilj od početka nije bio održanje takve BiH kakva je ona danas. To hrvatskoj politici u biti ne odgovara, jer bi hrvatska politika na taj način bila stalno i neprestano frustrirana gubitkom i demografskim i teritorijalnim u BiH. Nismo zato slučajno stavili u preambulu hrvatskog Ustava i Banovinu Hrvatsku. Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak sa granicama Banovine ima, a osobito sa poboljšanim granicama.’
Što smo sve preskočili, ali prostora nestaje, a toliko toga je pred nama. Recimo, na sjednici HDZ-ova Predsjedništva 10. ožujka 1992. Mate Boban u izlaganju o prilikama u BiH informira okupljene: ‘Srećom, imali smo u Ministarstvu unutarnjih poslova za financijske poslove Brunu Stojića, jednog odanog čovjeka, kojega su, zbog toga što je takav bio, htjeli smijeniti. A taj čovjek nam je, recimo, dao u naše prostore Herceg-Bosne do sada preko 150 novih golfova, oružja da ne govorim.’
Evo i Prlića kao predstavnika Hrvatskog vijeća obrane na sastanku hrvatskog vodstva s hrvatskim čelnicima iz BiH, održanom 17. rujna 1992. u Zagrebu. Izdvajamo: ‘Naše je opredjeljenje da nećemo imati ono što ne držimo čizmom. Mislim da u ovome krugu ljudi to mogu otvoreno reći. I nisam za neku visoku politiku koja bi mogla da demantira ono što su naše postrojbe obranile’, smatrao je Prlić.
Idemo do 27. ožujka 1993. godine i Tuđmanova sastanka s Alijom Izetbegovićem u Predsjedničkim dvorima. Tuđman kaže gostu: ‘Alija, da vam sada otkrijem nešto: ja sam pristao da general Praljak ode u Herceg-Bosnu ili Bosnu i Hercegovinu nakon što sam od njega čuo izjave da on misli da ipak možda naši Hrvati tamo malo griješe prema Muslimanima.’
Šest mjeseci kasnije, 15. rujna 1993. godine, nakon silovitog hrvatsko-bošnjačkog rata te potpisivanja sporazuma s bosanskohercegovačkim vodstvom u Ženevi, Tuđman se u Predsjedničkim dvorima sastaje s Matom Bobanom i suradnicima. S tog druženja izdvojit ćemo samo istup spomenutog Praljka. ‘Uznapredovali odnosi između Hrvata i Srba, posebice na vojnom planu jer nama cijele postrojbe ovise o suradnji sa Srbima…’ I još: ‘Dok smo prije godinu dana mislili da sa Srbima ne možemo nikako razgovarati sada smo sa Srbima došli do nekakvog razgovora, sada bi trebalo otpočeti rat sa Srbima da sa Muslimanima omekšamo, vjerojatno će trebati vremena da se to psihološki okrene.’
Prelazimo preko još nekoliko stotina stranica na kojima Tuđman s jatacima pokušava ustanoviti ‘buduće granice hrvatske države’ u BiH, kako je rekao 22. listopada 1993., dok ga njegovi generali, poput Janka Bobetka, izvještavaju o prebacivanju čitavih brigada Hrvatske vojske u BiH. Stižemo do 5. studenog 1993. godine i Tuđmanova sastanka s predstavnicima Herceg-Bosne u splitskoj Vili Dalmacija. Iz podužeg Prlićeva izlaganja izdvajamo: ‘Mi se moramo približavati zaokruženju teritorija. Mi smo kao Vlada proljetos utvrđivali i prijedloge i zaključke, čak i o preseljenju određenih brigada sa nekih područja koje bi uključivalo i preseljenje pučanstva sa tih područja i njegovo koncentriranje na određenim pravcima za koje smatramo da mogu postati i ostati hrvatski prostori.’
Na istom sastanku Praljak traži još vojne pomoći iz Hrvatske. ‘Pomoć Hrvatske trebala bi po mom dubokom uvjerenju biti u brzom ubacivanju nekih jedinica za jednu akciju na sedam dana i poslije toga preko noći izvlačenje. Drugim riječima, ako bi se uzeo Vakuf, da se uzima Bugojno, jedinice u Imotskom, izviđanje njihovih zapovjednika i ostalog, ubacivanje jedinica preko noći, udar i poslije toga odmah izvlačenje natrag.’
Onda još stotine stranica piljarskih pokušaja podjele BiH pa čak i njezinih gradova poput Mostara. U cijelom tom krvavom tuđmanovskom teatru godinama se samo raspravljalo o rezanju BiH na komadiće i pokušajima varanja međunarodne javnosti maskiranjem prisustva hrvatskih vojnika u BiH, uz kozmetičke promjene poput sklanjanja Mate Bobana s istaknutih funkcija. I slijećemo u 11. lipnja 1994. godine kad se Tuđman opet susreo s Herceg-Bosancima. Tada je Ivo Lučić izgovorio i ovo: ‘Ja nisam sretan Washingtonskim sporazumima, ja sam kao Ljubušak, Hercegovac bio za jednu drugu varijantu, ja sam praktično Velikohrvat, ja sam htio bar Banovinu Hrvatsku, nezavisnu potpuno, bez ikakvih, bez Muslimana, bez Srba, itd. Međutim, očito je da to ne ide. Očito je da ova Federacija je sada ono što je povijesna nužnost, ono što je jedino moguće, i ono što je u ovom momentu najviše i ja sam spreman, znači, dovoljno sam pametan da znam da je to tako i da treba ići u provedbu toga.’
Mogli bismo citirati još stotine rečenica, ali nije li ovo sasvim dovoljno za stjecanje prave slike o karakteru hrvatske politike prema BiH?

[zenit dozic]

Ma sta vi imate protiv ercegovaca?

Povoljne autobusne linije za Zagreb
Povoljne kreditne linije za nekretnine u Zagrebu
Izvrsne rezultate gospodarstva RH u prvom kvartalu ove godine
EU putovnice s kojim mogu raditi gdje hoce
Paralizu i imploziju FBiH u reziji HDZ-a
Vrijeme

E sad ih i ja mrzim
Ja imam samo pasos!

I ne mogu radit u Svicarskoj!
Mozda..

Ja kad dođem u zagreb stid me da kazem odakle sam da ne pomisle zagrepcani da sam doso da se ustolicim

[Tomahawk11]

Nismo ti mi time optereceni.
Meni se cini da je veca potraznja za pasosima medju kod vas.. ono.. cure ganjaju dijasporce.. ja se nikad ne bi sjetila da me netko zeli zbog papira

E, mala, dodji da ti nesh sa'nem
Nije zbog papira, majke mi
Nema meni nikud iz ove Bosne klete