Forum Klix.ba

Bolje pakt, nego rat

Piše: Faruk Borić
07/11/09 10:13
http://oslobodjenje.ba/index.php?id=3619

Evo prijedloga predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću, koje će njegove kolege sigurno podržati: Predložite institucijama NATO-a da u bivšu vojnu bazu Orao kod Tuzle prebace jednu od svojih baza iz Afganistana. I, što bi se narodski reklo, mirna Bosna

U najgorem slučaju, pretorijanska garda Milorada Dodika, sastavljena od zaštitara privatnih agencija, može početi praviti probleme, ali ograničenog karaktera. "Kolateralna šteta" bili bi povratnici u rubnim općinama diljem Republike Srpske, što bi prouzrokovalo odgovor radikalnih krugova u Federaciji BiH, tamo gdje vlada bošnjačka većina. Na takvu mogućnost upozoravaju i međunarodni analitičari, ne libeći se potegnuti tezu da se takva vrsta sukoba ne bi zaustavila u granicama BiH.

No, kad se svi Dodikovi pretorijanci skupe na jedno mjesto, još uvijek je njihova snaga zanemariva u odnosu na međunarodne policijske i vojne trupe koje, po pomalo zanemarenom Anexu 1A Dejtonskog sporazuma osiguravaju mir u Bosni i Hercegovini. Uostalom, banjalučki udari na Raffija Gregoriana dobrim dijelom su uzrokovani njegovom ulogom u raskrinkavanju parapolicijske špijunske mreže u kojoj se nalazi "mnogo fini svijet", od ratnih sudrugova Ratka Mladića, do aktuelnih političkih donatora SNSD-a.

Gruzijski izgovor

Intervencija NATO-a u Gruziji i post festum protivljenje Dodikovo protivljenje odlasku vojnika iz Bosne i Hercegovine u tamošnju misiju - nakon što je saglasnost dalo Predsjedništvo BiH, uključujući i Dodikovog čovjeka u Sarajevu, Nebojšu Radmanovića - iskorištena je za podizanje glasa protiv NATO-integracija, uz skrivanje iza interesa naroda i novog povlačenja oprobanog recepta pozivanja na referendum. Tu je Dodiku asistirao srbijanski nacional-mistik Vojislav Koštunica, podsjećajući na razor koji je akcija NATO-a detroniziranja režima Slobodana Miloševića (koja je Koštunici, by the way, omogućila i dolazak na vlast) ostavila po Srbiju.

Ne treba ići predugo u povijest kako bi se zaključilo kako među bosanskih Srbima NATO još uvijek ne budi pozitivne reakcije. Dvije trećine građana RS-a (a ogromna većina su etnički Srbi) protiv su NATO integracija. Kao stari politčki pragmatik koji je na vlast prvi put došao uz pomoć trupa i tenkova međunarodne zajednice, Dodik zna da u verbalnoj i manifestacionoj borbi koju bi lično poveo protiv euroatlantskih integracija vezanih poglavito za Sjevernoatlantski savez, očas posla bio proglašen nepoželjnim faktorom. Stoga preko stranačkih brbljivaca a la Rajko Vasić, poslušnika iz kvazinevladinog sektora a la Dane Čanković, bestidno izmanipulirane lažnoljevičarske banjalučke studentarije, traži međunarodno uvažavanje entitetskog voxa populi. Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH uzvratio je backhandom uz samu liniju, poručujući kako se o NATO-u može izjašnjavati samo cjelokupno građanstvo, nikako jedan etnij. Za pravo Komšiću u Pogledima je dao i norveški ambasador Jan Braathu, čija je država kontakt ambasada BiH sa Glavnim štabom NATO-a u Bruxellesu.

Gruzija je, kao Dodikovo stajanje uz ruski stav glede zakavkaskog slučaja, tek je vješta manipulacija onoga što je skriveno ispod žita. (Uostalom, baš kao i kad je u pitanju integracija u Evropsku uniju, ruski zvanični stav je da je to lični odabir Bosne i Hercegovine, baš kao i Srbije).

Poenta je da ne postoji država koja je članica NATO-a u kojoj je izbio rat, i koja je doživjela secesiju.

Abacija wrote:Nije to nista. Bila jednom na pdf-Zdravlje tema "Ciba na gujici" sa preko 9000 postova.

Abacija wrote:Nije to nista. Bila jednom na pdf-Zdravlje tema "Ciba na gujici" sa preko 9000 postova.

lerdi wrote:

Abacija wrote:Nije to nista. Bila jednom na pdf-Zdravlje tema "Ciba na gujici" sa preko 9000 postova.

S obzirom da obje teme govore o sličnim objektima nije ni čudo. Dodo taman i dođe ko čiba na guzici.

Dodik prihvatio Tihićev poziv za sastanak političara BiH

Premijer Republike Srpske (RS)i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik rekao je da će se SNSD odazvati pozivu predsednika Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića za učešće na sastanku stranačkih lidera iz Bosne i Hercegovine (BiH), 12. novembra u Sarajevu
Dodik je rekao da će SNSD učestvovati u svakom domaćem dijalogu, koji se održava bez posredovanja predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
"Protiv takvih sastanaka nemamo ništa. Za SNSD je neprihvatljivo da sastanke vode i modeliraju stranci", rekao je Dodik i dodao da nema išta protiv da takvim razgovorima stranci i prisustvuju.
Lider SDA Tihić zakazao je sastanak stranačkih lidera iz BiH, koji su učestvovali u tzv. brutmirskom procesu Pored SDA i SNSD, to su i Stranka za BiH, Socijaldemokratska partija, Partija demokratskog progresa, Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i HDZ 90. Poziv za prisustvo tim razgovorima koji će biti u Predstavničkoj skupštini BiH, uručen je i predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Tihić je najavio da će na tom sastanku akcenat biti stavljen na ustavne promene i nastavak butmirskog procesa.
Razgovori vođećih političkih lidera, predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH i visokih predstavnika SAD i EU okončani su 21. oktobra u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva bez konkretnog dogovora.
Tihić je naveo da je u razgovorima predstavnika SAD i EU i lidera poliitčkih stranaka iskazana potreba da se održe takvi razgovori kako bi bili ispunjeni uslovi da se BiH priključi Uniji i NATO.

hercegovac_pravi wrote:Opet mazlum "cupa" jarana....ovaj Tihi nije normalan.....ako nas on ne unisti niko nece.

Dodik prihvatio Tihićev poziv za sastanak političara BiH

Premijer Republike Srpske (RS)i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik rekao je da će se SNSD odazvati pozivu predsednika Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića za učešće na sastanku stranačkih lidera iz Bosne i Hercegovine (BiH), 12. novembra u Sarajevu
Dodik je rekao da će SNSD učestvovati u svakom domaćem dijalogu, koji se održava bez posredovanja predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
"Protiv takvih sastanaka nemamo ništa. Za SNSD je neprihvatljivo da sastanke vode i modeliraju stranci", rekao je Dodik i dodao da nema išta protiv da takvim razgovorima stranci i prisustvuju.
Lider SDA Tihić zakazao je sastanak stranačkih lidera iz BiH, koji su učestvovali u tzv. brutmirskom procesu Pored SDA i SNSD, to su i Stranka za BiH, Socijaldemokratska partija, Partija demokratskog progresa, Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i HDZ 90. Poziv za prisustvo tim razgovorima koji će biti u Predstavničkoj skupštini BiH, uručen je i predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Tihić je najavio da će na tom sastanku akcenat biti stavljen na ustavne promene i nastavak butmirskog procesa.
Razgovori vođećih političkih lidera, predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH i visokih predstavnika SAD i EU okončani su 21. oktobra u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva bez konkretnog dogovora.
Tihić je naveo da je u razgovorima predstavnika SAD i EU i lidera poliitčkih stranaka iskazana potreba da se održe takvi razgovori kako bi bili ispunjeni uslovi da se BiH priključi Uniji i NATO.

'Bacanje prašine u oči javnosti'
Silajdžić odbio Tihićev poziv na sastanak lideraPredsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu dr. Haris Silajdžić neće prisustvovati sastanku lidera političkih stranaka koji je inicirao predsjednik SDA Sulejman Tihić, saopšteno je iz Stranke za BiH.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra da bi ovaj susret predstavljao oživljavanje tzv. prudskog procesa koji je pitanja ustavnih reformi, državne imovine i druga važna pitanja u Bosni i Hercegovini iz institucionalnih okvira i sa pravnog terena izveo na prostor političke trgovine sa dalekosežnim štetnim posljedicama za državu Bosnu i Hercegovinu, posebno kada su u pitanju entitetsko glasanje, državna imovina i provedba aneksa 7 i aneksa 9 Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ovakve inicijative predstavljaju samo bacanje prašine u oči javnosti, dok u biti idu u susret željama Milorada Dodika i njegovom nastojanju da iz konstruktivnih ustavno-političkih aranžmana isključi učešće i doprinos prijatelja BiH iz međunarodne zajednice, smatraju u Stranci za Bosnu i Hercegovinu.

Umjesto ovakve inicijative gospodin Tihić bi, kao član rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, trebao da sva ova pitanja zadrži u institucijama sistema i da ih stavi u funkciju djelovanja Komisije za ustavne promjene Parlamenta BiH, navodi se u saopštenju.

Stranka za Bosnu i Hercegovinu će i dalje aktivno podržavati Butmirski proces i u njemu učestvovati s ciljem da se podrže reforme koje će Bosnu i Hercegovinu učiniti funkcionalnom državom sa potrebnim kapacitetom koji će joj omogućiti uključenje u euro-atlantske integracije, saopšteno je iz press službe Stranke za Bosnu i Hercegovinu

Razgovori o reformi Ustava BiH
I SDP odbio Tihićev poziv za sastanak
Socijaldemokratska partija BiH odbila je prisustvovati sastanku lidera 12. novembra 2009. godine, kojeg je inicirao Sulejman Tihić, saopšteno je iz ove stranke nakon održavanja 12. sjednice Predsjedništva SDP-a BiH.

Politika
Silajdžić u ponedjeljak u Istanbulu na poziv OIC-a
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić boravit će sutra u Istanbulu na poziv Organizacije islamske konferencije (OIC) radi učešća u radu OIC Kontakt-grupe za Bosnu i Hercegovinu.
OIC Kontakt grupa za BiH je nedavno aktivirana radi intenziviranja reformskih pitanja u Bosni i Hercegovini, a rezultati njenog rada su već primjetni na međunarodnoj sceni.

Na poziv malezijskog Global biznis foruma, Silajdžić potom putuje u Maleziju, gdje će učestvovati u radu ovog foruma te se obratiti učesnicima na temu investiranja u Bosni i Hercegovini.

Kako je saopćeno iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, Forum je specijalno organiziran za malezijske investitore koji su zainteresirani za ulaganja u našoj zemlji, a njemu će prisustvovati i više od 20 privrednih predstavnika iz Bosne i Hercegovine.

dallton wrote:

hercegovac_pravi wrote:Opet mazlum "cupa" jarana....ovaj Tihi nije normalan.....ako nas on ne unisti niko nece.

Dodik prihvatio Tihićev poziv za sastanak političara BiH

Premijer Republike Srpske (RS)i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik rekao je da će se SNSD odazvati pozivu predsednika Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića za učešće na sastanku stranačkih lidera iz Bosne i Hercegovine (BiH), 12. novembra u Sarajevu
Dodik je rekao da će SNSD učestvovati u svakom domaćem dijalogu, koji se održava bez posredovanja predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
"Protiv takvih sastanaka nemamo ništa. Za SNSD je neprihvatljivo da sastanke vode i modeliraju stranci", rekao je Dodik i dodao da nema išta protiv da takvim razgovorima stranci i prisustvuju.
Lider SDA Tihić zakazao je sastanak stranačkih lidera iz BiH, koji su učestvovali u tzv. brutmirskom procesu Pored SDA i SNSD, to su i Stranka za BiH, Socijaldemokratska partija, Partija demokratskog progresa, Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i HDZ 90. Poziv za prisustvo tim razgovorima koji će biti u Predstavničkoj skupštini BiH, uručen je i predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Tihić je najavio da će na tom sastanku akcenat biti stavljen na ustavne promene i nastavak butmirskog procesa.
Razgovori vođećih političkih lidera, predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH i visokih predstavnika SAD i EU okončani su 21. oktobra u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva bez konkretnog dogovora.
Tihić je naveo da je u razgovorima predstavnika SAD i EU i lidera poliitčkih stranaka iskazana potreba da se održe takvi razgovori kako bi bili ispunjeni uslovi da se BiH priključi Uniji i NATO.

ma tihic budalasa praveci se kooperativan , a znajuci unaprijrd da ce to siljadzic odbiti, a najvjerovatnije i lagumdzija

'Bacanje prašine u oči javnosti'
Silajdžić odbio Tihićev poziv na sastanak lideraPredsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu dr. Haris Silajdžić neće prisustvovati sastanku lidera političkih stranaka koji je inicirao predsjednik SDA Sulejman Tihić, saopšteno je iz Stranke za BiH.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra da bi ovaj susret predstavljao oživljavanje tzv. prudskog procesa koji je pitanja ustavnih reformi, državne imovine i druga važna pitanja u Bosni i Hercegovini iz institucionalnih okvira i sa pravnog terena izveo na prostor političke trgovine sa dalekosežnim štetnim posljedicama za državu Bosnu i Hercegovinu, posebno kada su u pitanju entitetsko glasanje, državna imovina i provedba aneksa 7 i aneksa 9 Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ovakve inicijative predstavljaju samo bacanje prašine u oči javnosti, dok u biti idu u susret željama Milorada Dodika i njegovom nastojanju da iz konstruktivnih ustavno-političkih aranžmana isključi učešće i doprinos prijatelja BiH iz međunarodne zajednice, smatraju u Stranci za Bosnu i Hercegovinu.

Umjesto ovakve inicijative gospodin Tihić bi, kao član rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, trebao da sva ova pitanja zadrži u institucijama sistema i da ih stavi u funkciju djelovanja Komisije za ustavne promjene Parlamenta BiH, navodi se u saopštenju.

Stranka za Bosnu i Hercegovinu će i dalje aktivno podržavati Butmirski proces i u njemu učestvovati s ciljem da se podrže reforme koje će Bosnu i Hercegovinu učiniti funkcionalnom državom sa potrebnim kapacitetom koji će joj omogućiti uključenje u euro-atlantske integracije, saopšteno je iz press službe Stranke za Bosnu i Hercegovinu

Nezbilj wrote:Ja sam mislio da je očigledno da je da su sastanak osmislili stranci ali da su postavili Tihog za šatro domaćina kako bi se napravila iluzija o domaćoj inicijativi i kako bi se ko fol napustio butmirski proces da bi se malo izašlo Dodiju u susret koji je nalaprdo kako kao neće više učestvovati na sastancima koje iniciraju stranci. Tako da je Dodi ispao kooperativan za domaći dijalog pred strancima a pred svojom publikom kao istjero svoje da neće ići strancima na noge. Ista butmirska ekipa i teme biće i kod Tihog tako da je to samo nastavak Butmira samo se manipuliše sa tim kako će se javnost primati na cijelu priču. Pa zašto bi inače Dodi išao, kad je Tihi odjebo njegovu inicijativu prije par sedmica. A Haka se nije odazvao zato što ne livo Tihog već zato što je on već odlučio da neće prihvati Butmirski paket kao platformu za svoju predizbornu (sve ili ništa a ostalo je izdaja) dok je Tihi već potpiso kako god Amerikanci kažu. Mislim da je pristao i Dodo samo što treba izvesti predstavu za narod kako bi ispalo da je on na kraju pobjednik i kako je sviju zajebo jer PC je sve jača. Amerikanci će na kraju opet napraviti minimalne ustavne promjene neophodne za NATO i EU kako su zamislili i kako je izvodljivo odnosno minimalno dovoljno a ovo sve ostalo je samo predstava za raju. Mislim da je Tihi u pravu što igra kako Ameri kažu i čini mi se da ga se kao političara previše podcjenjuje u javnosti. Ipak iza svakog njegovog poteza stoji glavni odbor SDA što i Baka potvrđuje tako da tu nema nikakvih nepromišljenih poteza. Mislim da je u posljednje vrijeme potezima na aktuelna događanja Tihi pokazao da je SDA ipak najtrezvenija opcija kod Bošnjaka.

hercegovac_pravi wrote: Problem ovoga poziva je u tome sto pravi nekakvu iluziju moguceg dogovora...i onda stupa na scenu glupa floskula.."oni se dogovoraju...neka ih..bit ce nesto" a u sustini ista "suplja prica" koja ovu zemlju zavija u crno vec 10 godina. U tome ja vidim problem a ne u razgovoru kao takvom. Valjda smo do sada svi svijesni da "Tihi" nema mogucnosti da ista uradi sam. Kad bi imao...davno bi on "to" uradio.

English: "I Dodik želi da BiH bude stabilna država"
08. 11. 2009. • 22:32 A. B.
Veličina slova:
Bosna i Hercegovina / 24sata.info *** SPAM *** - Protekli period u Bosni i Hercegovini obilježio je takozvani Butmirski proces i početak razgovora bh. političkih lidera. Sudeći prema izjavama učesnika, nakon svakog sastanka stavovi su dalje nego ikada, samim tim i put ove zemlje ka Evropi.

Ima li nade za bolje sutra građana ove države, jesu li ponovo taoci žestoke političke predizborne kampanje? Do kada će međunarodna zajednica pomagati put Bosne i Hercegovine u evropske integracije? Ovo su neka od pitanja na koja je u Dnevniku 2 Federalne televizije odgovarao američki ambasador u BiH Charles English.

"Važna je stvar da je na dosadašnjim sastancima počet dijalog", kazao je English i istakao da pozdravlja Tihićevu inicijativu organiziranja susreta bh. političkih lidera 12. oktobra.

S obzirom na to da bh. lideri na prethodnim sastancima nisu prihvatili prijedloge međunarodne zajednice, na pitanje gube li predstavnici SAD-a i EU-a optimizam i jesu li domaći lideri nespremni za promjene, English odgovara da SAD i EU pokušavaju pronaći načine za vođenje diskusije i sa tehničkim ekspertima i političkim liderima.

"Ključni principi trebaju biti promovirani. Ponudili smo svoje prijedloge da bismo pomogli promovisanje ovih principa, otvoreni smo i za prijedloge političkih lidera. Pomažemo im da izbalansiraju različite ideje u nadi da će biti postignut konsenzus u vezi s četiri ključna područja, koji će omogućiti BiH da postane vjerodostojan kandidat za EU i NATO i da OHR bude uspješno transformiran u Ured specijalnog predstavnika EU-a. To su naši ciljevi", kaže English.

"Bh. lideri ne žele preuzimati rizike koje su vidjeli u prijedlozima koje su im iznijeli predstavnici EU-a i SAD-a. Ti su prijedlozi početak procesa, ali su dovoljno sveobuhvatni da bi omogućili BiH da počne vjerodostojan proces kandidature i vrlo smo iznenađeni zašto te inicijative nisu prihvaćene", kaže English.

Na pitanje jesu li stavovi Amerike i Evrope u Butmirskom procesu i uopće promjenama koje treba napraviti jedinstveni, English kaže da Butmirski paket sadržava minimalne elemente koji se moraju imati.

"Iznijeli smo paket prijedloga, ali proces pregovora donosi i druge prijedloge. Pokušavamo i s bh. i evropskim partnerima identificirati ona područja gdje se može postići konsenzus".

Američki ambasador tvrdi da će transformacija OHR-a u Ured specijalnog predstvanika EU-a biti moguća kad se ispune uslovi 5+2.

"Drugi je uslov da BiH bude stabilna država na putu prema Evropi. I Dodik želi da BiH bude stabilna država, što se poklapa sa našim ciljevima", kazao je English.

Američka ambasada u BiH, ponovio je English, čvrsto stoji iza Raffi Gregoriana.

"Njegova historija služenja građanima BiH je duga i istaknuta i on je posvećen tome da BiH u potpunosti ide evropskim i evroatlantskim strukturama. Posvećen je miru, stabilnosti i pravdi u BiH. Zbog svih ovih razloga duboko smo uvrijeđeni vrstom napada na Gregoriana, odbijamo ih i pružamo mu apsolutnu podršku", poručio je američki ambasador u BiH.

Neodlucni gospodar: kontradikcije politike Evropske unije prema
Bosni i Hercegovini

Eldar Sarajlic,
Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo 2008.


U posljednjih nekoliko godina u javnom diskursu u Bosni i Hercegovini uvrijezila
se specificna politicka dihotomija kojom se zeli opisati povijesno-politicki razvoj
zemlje nakon brutalnog rata koji je obiljezio prvih nekoliko godina njene savremene
medjunarodne egzistencije. Koristeci odrednice dvaju gradova – jednog u Sjedinjenim
Americkim Drzavama a drugog u srcu Evrope – tom dihotomijom se zeli uspostaviti
matrica promisljanja politickog bivstva Bosne i Hercegovine i dati smisao
specificnom tranzicijskom karakteru bh. dru{tva. Tako se za Bosnu i Hercegovinu
odredjenu ratom i konfliktom kaze da je ‘dejtonska’ a za onu odredjenu procesima
reformi s ciljem integrisanja u Evropsku uniju da je ‘briselska’ Bosna i Hercegovina.
No, osim ove ‘temeljne’ dihotomije koja referira direktno na povijesno-cinjenicni
okvir tumacenja, postoji jos nekoliko dimenzija koje bivaju direktno konstituisane
ovom eksplanatornom matricom. Te dimenzije, protumacene na odredjeni nacin,
mogu reci i nesto vise o ukupnoj fenomenoloskoj konstituciji Bosne i Hercegovine,
te o ulozi onog subjekta politike koji u njenoj fenomenologiji igra jednu od kljuc-
nih uloga: Evropskoj uniji. U ovom tekstu zelim se osvrnuti na neke od tih dimenzija
i ukazati na odre|ene kontradikcije politike Evropske unije prema Bosni i
Hercegovini.

Polazna pretpostavka je kompleksnog karaktera i podrazumijeva nekoliko zasebnih
elemenata. Prvo, tvrdim da se Evropska unija prema Bosni i Hercegovini ponasa
kao ‘neodlucni gospodar’: istovremeno prisustvo i odsustvo Evropske unije
kao subjekta bosanskohercegovacke politike svjedoci ne samo o neadekvatnoj odredje-
nosti evropske politike prema BiH vec i o problemima politickog (samo)konstituisanja
Evropske unije kao politickog subjekta uopse. Za razliku od dominantnog
misljenja da je Bosna i Hercegovina ta koja je ovisna o Evropskoj uniji, bez cije interferencije
bi u toj zemlji vladao vjecni rat, izvjesno je kazati i da je, na jedan specifican
i perverzan nacin, i Evropska unija u politicko-subjektivnom smislu ovisna o Bosni
i Hercegovini, te da se putem svojevrsnih manipulacija politickim poljem u BiH i
Evropska unija nastoji (samo)konstituisati kao politicki subjekt. Drugo, bez obzira
na retoricku razinu evropske politike u BiH koja vrvi liberalno-demokratskim frazama,
upravo je Evropska unija ta koja potkopava principe liberalne demokracije i njeno
politicko uspostavljanje u Bosni i Hercegovini kroz legalizaciju i direktnu konstrukciju
neformalnih i netransparentnih metoda i tehnika politickog odlucivanja. I
trece, slijedeci neka teoretska odredjenja demokracije kao takve i posmatrajuci poli-
ticko djelovanje Evropske unije i njenih predstavnika u Bosni i Hercegovini danas,
mozemo reci da su demokratske perspektive dugorocnog politickog razvoja ove
zemlje prilizno blijede i neizvjesne.

Dejton ili Brisel? Konstituisanje dvostruke Bosne i Hercegovine

Prije nego se upustimo u detaljnu interpretaciju naznacene dihotomije, bitno je
ukazati na cinjenicu da sam pojam Evropske unije kao politickog subjekta nije dovoljno
jasan. Ponajvise zbog povijesnog nedostatka koherentne politike evropskih
zemalja na sveevropskom nivou, evropska politicka zajednica se posmatra kao
nepostojeci drustveni i politicki subjekt. Preklapajuci se sa znacenjem pojma ‘medjunarodne
zajednice’, Evropska unija je u BiH oduvijek bila posmatrana kao nedovoljno
odredjen i dalek, no ipak snazan i mocan geopoliticki entitet, s potencijalom
da promijeni tok povijesti i utice na politiku. Kako bih sto je vise moguce izbjegao
slicnu ambivalentnost, u kontekstu tumacenja u ovom radu pojam Evropska unija
cu koristiti kako bih opisao: a) politicko ponasanje Specijalnog predstavnika EU za
BiH (EUSR); b) politicko ponasanje ambasadora i drugih predstavnika zemalja Evropske
unije u BiH; te c) ukupan medjunarodni pristup rjesavanju problema u Bosni
i Hercegovini odredjen politikom iz Brisela.

Pojmovna nejasnoca kada je u pitanju tumacenje politike Evropske unije u Bosni
i Hercegovini nije iskljucivo stvar metodoloskih polazista analitickog rada nego i
konstitutivni element samog fenomena. To je svakako slucaj sa dihotomijom Dejton-
-Brisel, cije znacenjske odrednice – osim povijesnoga htijenja – takodjer nisu kristalno
jasne. Da li je ‘dejtonska’ Bosna i Hercegovina zemlja rata ili etnickog konsenzusa
koji je okoncao rat? Da li je ‘dejtonska’ BiH zemlja demokracije ili ne? Ukoliko
jeste, zasto je potrebna njena transformacija u ‘briselsku’ Bosnu i Hercegovinu? Da
li je ‘dejtonska’ Bosna i Hercegovina ustvari americki, a ‘briselska’ evropski politicki
projekt? Da li ustvari sintagma ‘briselska BiH’ vise govori o Evropskoj uniji nego o
Bosni i Hercegovini?

Smatram da pomenuta dihotomija nije tek slucajni opis povijesnog puta Bosne i
Hercegovine, vec da otkriva dublje, fenomenoloske strukture prirode politickog
poretka u BiH ali i odnosa Evropske unije prema ovoj zemlji. Nastojeci da ostavi
utisak dijalekticke borbe dvaju iskljucivih tendencija – od kojih jedna predstavlja
permanentnu izvjesnost etnickog rata i nestabilnosti koju uzrokuje priroda balkanske
kulture, a druga distopijsku nemogucnost konflikta uslijed centripetalne geopoliti~
ke moci evropskog sredista i prosvjetiteljske sustine ‘Evrope’ kao takve – ta
dihotomija otkriva dva strukturna nivoa politiziranja u BiH sa nejednako rasporedjenom
kolicinom moci i utjecaja koji u odredjenoj mjeri korespondiraju sa pretpostavljenom
bazicnom dihotomijom na ‘dejtonsku’ i ‘briselsku’ fazu razvoja Bosne i Hercegovine.
Prva predstavlja nivo formalnog iskazivanja politike u BiH, u okviru kojeg
egzistiraju institucije drzave i drustva uspostavljene dejtonskim politickim okvirima.
U takvom, formalnom smislu, Bosna i Hercegovina je – uz sve specificnosti – normalna
parlamentarna demokracija u kojoj demokratski politicki mehanizmi, poput
slobodnog natjecanja partija na slobodnim izborima te postojanje reprezentativnih
metoda odlucivanja predstavljaju osnovna obiljezja moderne politicke normalnosti.
Drugi nivo pak predstavlja egzistenciju neformalnih struktura odlucivanja koje ne
podlijecu procesima i metodama demokratske provjere i transparentnosti. Ovo
predstavlja postojanje kanala, politika i osoba koje, daleko od o~iju javnosti, odlu-
cuju o kljucnim drustvenim i politickim pitanjima. Bez obzira na cinjenicu da ni to
ne predstavlja specificnost ove zemlje u odnosu na neke druge drzave u svijetu koje
se takodjer suocavaju sa formalnim i neformalnim nacinima politickog odlucivanja,
ipak je iznenadjujuci nesrazmjer kolicine moci koja je instalirana u ova dva nivoa.
Za razliku od razvijenih demokracija, stepen moci i utjecaja formalnih institucija bosanskohercegova~
ke politike je minimalan. Sva politicka moc investirana je u neformalne
strukture, a isturene institucionalne pozicije u iskljucivoj su funkciji politicke
reprezentacije unaprijed formulisanih odluka. Odatle proizlazi i ukupna nemoc bosanskohercegova~
ke drzave da preuzme inicijativu u procesima reformi, te akutni
nedostatak drzavnih kapaciteta za osmisljavanje i provodjenje ikakve stratecke politike
u bilo kojem segmentu drustva.

Odmicanje od takve politicko-fenomenoloske strukture BiH, sto podrazumijeva
proces reformisanja postojecih politickih obrazaca i jacanje drzavnih institucija kao
mjesta demokratskog odlucivanja, predstavlja upravo ono sto se zeli oznaciti krilaticom
o prelasku Bosne i Hercegovine iz ‘dejtonske’ u ‘briselsku’ fazu politicke
egzistencije. Za razliku od ‘dejtonske’, koja predstavlja Bosnu i Hercegovinu odre-
djenu etnickom elitom koja daleko od bosanskohercegovacke realnosti, uz pomoc
geopolitickog diva SAD odredjuje njenu sudbinu, ‘briselska’ BiH bi trebala predstavljati
demokratski uredjeno evropsko drustvo u kojem se proces odlucivanja i sticanja
legitimiteta odvija na transparentan, otvoren i na zakonu utemeljen proces, ciji
su osnovni nosioci institucije drzave i drustva a ne politicka elita i nacionalne stranke.
Nije slucajno da sintagma ‘izgradnja kapaciteta’ (capacity building) predstavlja
jednu od najcesce upotrijebljenih rijeci u diskursu politickih reformi u BiH. Sustin-
ski, radi se o (re)konstrukciji drzavne moci kao obnovi politickog suvereniteta Bosne
i Hercegovine. Insistirajuci na politickim reformama usmjerenim ka ovom konacnom cilju
– posebno vaznim u kontekstu pristupanja BiH evropskoj zajednici
modernih i odgovornih drzava – Evropska unija, zajedno sa ostalim akterima medjunarodne
zajednice u BiH stremi izgradnji demokratskog poretka u Bosni i Hercegovini
i dekonstrukciji nedemokratskih formi vladavine uokvirenih u naslijedju onoga
sto se naziva ‘dejtonskom’ BiH. No da li je to zaista tako? Da li zaista Evropska unija
svojim djelovanjem putem zvanicnih predstavnika dekonstruise nedemokratske politic-
ke obrasce i doprinosi dugorocnim perspektivama demokracije, pluralizma i vladavine
prava u Bosni i Hercegovini?

Analiziramo li forme politickog odnosa izmedju predstavnika Evropske unije i
lokalne politicke elite u BiH, odgovor na ovo pitanje moze jedino biti odrican.
Forsirajuci metod politickog odlucivanja u kojem glavnu ulogu imaju celnici vodecih
nacionalnih stranaka kao etnonacionalni lideri a ne kao celni ljudi institucija, Evropska
unija – ponajvise putem svog specijalnog predstavnika (EUSR) i drugih zvanic-
nika medjunarodne zajednice – direktno institucionalizira antiinstitucionalizam
i doprinosi daljoj perpetuaciji sustinski nedemokratskih formi politickih odnosa u
zemlji. *
Izgovor da su te forme demokratske usljed slobodne izborne utrke koja je
date politicke lidere dovela do pozicije da odlucuju o javnim stvarima nije dovoljan,
s obzirom da demokracija u jednom drustvu ne zavrsava na pragu izbornog mjesta,
vec predstavlja kontinuiran napor na osmisljavanju i realizaciji pravednih i participatornih
mehanizama odlucivanja o stvarima od zajednickog interesa. Drugim rije-
cima, nacin na koji se u danasnjoj Bosni i Hercegovini donose politicke odluke – u
cemu zvanicnici Evropske unije imaju bitnu ulogu – nedemokratski je. Utoliko je
sintagma o ‘briselskoj’ Bosni i Hercegovini kao drustvu sa perspektivno uspostavljenim
demokratskim mehanizmima razvoja i odlucivanja puki retoricki obrazac zvanicnika
Evropske unije i medjunarodne zajednice iza kojeg se skriva perpetuirano
odrzavanje ‘dejtonske’ kao etnicke Bosne i Hercegovine. Dihotomija Dejton-Brisel,
stoga, utjelovljuje laznu dilemu, jer je struktura ‘briselskih’ odnosa zvanicnika Evropske
unije sa bosanskohercegovackom politickom elitom identicna ‘dejtonskoj’
fazi njene povijesne egzistencije. Slijedeci logiku da se iza svakog diskursa skriva
partikularan interes, postavlja se sasvim logicno pitanje: sta je uzrok tome?

* Otud ne iznenadjuje cinjenica da se kljucne reformske odluke o sudbini Bosne i Hercegovine donose u raznim ugostiteljskim lokalima – restoranima, hotelima, kafanama – a ne unutar minimalnih okvira institucija drzave.

dallton wrote:

English: "I Dodik želi da BiH bude stabilna država"
08. 11. 2009. • 22:32 A. B.
Veličina slova:
Bosna i Hercegovina / --- SPAM --- *** SPAM *** - Protekli period u Bosni i Hercegovini obilježio je takozvani Butmirski proces i početak razgovora bh. političkih lidera. Sudeći prema izjavama učesnika, nakon svakog sastanka stavovi su dalje nego ikada, samim tim i put ove zemlje ka Evropi.

Ima li nade za bolje sutra građana ove države, jesu li ponovo taoci žestoke političke predizborne kampanje? Do kada će međunarodna zajednica pomagati put Bosne i Hercegovine u evropske integracije? Ovo su neka od pitanja na koja je u Dnevniku 2 Federalne televizije odgovarao američki ambasador u BiH Charles English.

"Važna je stvar da je na dosadašnjim sastancima počet dijalog", kazao je English i istakao da pozdravlja Tihićevu inicijativu organiziranja susreta bh. političkih lidera 12. oktobra.

S obzirom na to da bh. lideri na prethodnim sastancima nisu prihvatili prijedloge međunarodne zajednice, na pitanje gube li predstavnici SAD-a i EU-a optimizam i jesu li domaći lideri nespremni za promjene, English odgovara da SAD i EU pokušavaju pronaći načine za vođenje diskusije i sa tehničkim ekspertima i političkim liderima.

"Ključni principi trebaju biti promovirani. Ponudili smo svoje prijedloge da bismo pomogli promovisanje ovih principa, otvoreni smo i za prijedloge političkih lidera. Pomažemo im da izbalansiraju različite ideje u nadi da će biti postignut konsenzus u vezi s četiri ključna područja, koji će omogućiti BiH da postane vjerodostojan kandidat za EU i NATO i da OHR bude uspješno transformiran u Ured specijalnog predstavnika EU-a. To su naši ciljevi", kaže English.

"Bh. lideri ne žele preuzimati rizike koje su vidjeli u prijedlozima koje su im iznijeli predstavnici EU-a i SAD-a. Ti su prijedlozi početak procesa, ali su dovoljno sveobuhvatni da bi omogućili BiH da počne vjerodostojan proces kandidature i vrlo smo iznenađeni zašto te inicijative nisu prihvaćene", kaže English.

Na pitanje jesu li stavovi Amerike i Evrope u Butmirskom procesu i uopće promjenama koje treba napraviti jedinstveni, English kaže da Butmirski paket sadržava minimalne elemente koji se moraju imati.

"Iznijeli smo paket prijedloga, ali proces pregovora donosi i druge prijedloge. Pokušavamo i s bh. i evropskim partnerima identificirati ona područja gdje se može postići konsenzus".

Američki ambasador tvrdi da će transformacija OHR-a u Ured specijalnog predstvanika EU-a biti moguća kad se ispune uslovi 5+2.

"Drugi je uslov da BiH bude stabilna država na putu prema Evropi. I Dodik želi da BiH bude stabilna država, što se poklapa sa našim ciljevima", kazao je English.

Američka ambasada u BiH, ponovio je English, čvrsto stoji iza Raffi Gregoriana.

"Njegova historija služenja građanima BiH je duga i istaknuta i on je posvećen tome da BiH u potpunosti ide evropskim i evroatlantskim strukturama. Posvećen je miru, stabilnosti i pravdi u BiH. Zbog svih ovih razloga duboko smo uvrijeđeni vrstom napada na Gregoriana, odbijamo ih i pružamo mu apsolutnu podršku", poručio je američki ambasador u BiH.

heben je posao diplomate, valja reci ono sto normalna osoba nikad ne bi rekla i pri tome ne trepnuti ocima

vee-jay wrote:

hercegovac_pravi wrote: Problem ovoga poziva je u tome sto pravi nekakvu iluziju moguceg dogovora...i onda stupa na scenu glupa floskula.."oni se dogovoraju...neka ih..bit ce nesto" a u sustini ista "suplja prica" koja ovu zemlju zavija u crno vec 10 godina. U tome ja vidim problem a ne u razgovoru kao takvom. Valjda smo do sada svi svijesni da "Tihi" nema mogucnosti da ista uradi sam. Kad bi imao...davno bi on "to" uradio.

A kome je ta iluzija moguceg dogovora potrebna? Dodiku, Tihicu ili OHRu?
Sta se gubi a sta dobija tom iluzijom?
Da li se neki medju nama mozda nadaju da ce bez te iluzije doci do nekih pozitivnih pomaka?

Da ne filozofiram previse -> Dodika niko nece smjenjivati.

hercegovac_pravi wrote:

vee-jay wrote:

hercegovac_pravi wrote: Problem ovoga poziva je u tome sto pravi nekakvu iluziju moguceg dogovora...i onda stupa na scenu glupa floskula.."oni se dogovoraju...neka ih..bit ce nesto" a u sustini ista "suplja prica" koja ovu zemlju zavija u crno vec 10 godina. U tome ja vidim problem a ne u razgovoru kao takvom. Valjda smo do sada svi svijesni da "Tihi" nema mogucnosti da ista uradi sam. Kad bi imao...davno bi on "to" uradio.

A kome je ta iluzija moguceg dogovora potrebna? Dodiku, Tihicu ili OHRu?
Sta se gubi a sta dobija tom iluzijom?
Da li se neki medju nama mozda nadaju da ce bez te iluzije doci do nekih pozitivnih pomaka?

Da ne filozofiram previse -> Dodika niko nece smjenjivati.

Evo da ti odgovorim po redoslijedu tvojih pitanja:
1) Potrebna je ovima sto sazivaju ovaj nepotrebni sastanak i ovima sto se uredno odazivaju bezsmislenom pozivu
2) Dobiva se vrijeme a gubi se pragmaticnost
3) Iluzija je uporavo to - ILUZIJA- a ne stvarnost

Za ovo zadnje ne znam, da li ce Dodu smijeniti ili ne, ali znam da se nepotrebnim razglabanjem njemu daje kredibilitet da odlucuje o mome zivotu.

kamen spoticanja wrote: jasta je
ko sto je i u prudu pokazao svu raskos pameti i terveznosti
pa bolan sav ovaj cirkus u butmiru direktna je posljedica prudske kataklizme,jer su se ovi iz europe,zeljni bilo kakvog dogovora,uhvatili pruda ko pijani plota
a nadam se da nisi zaboravio da je tih malo prije pruda isao tadicu na konsultacije...licno sam slusao bakira koji javno kaze da drzavnu imovinu treba podjelit jer od one u laktasima i zepcu svakako nemamo nista i ne zaboravi da je i prud propao kad je inzko otisao u ankaru,odmah po povratku isti dan na teleringu je izjavio da je prud mrtav
e sad klempo ocito pokusava reanimirati mrtvaca,jer je to samo njegov interes
americki nije sigurno haris je americki covjek

vee-jay wrote:

hercegovac_pravi wrote:

vee-jay wrote: A kome je ta iluzija moguceg dogovora potrebna? Dodiku, Tihicu ili OHRu?
Sta se gubi a sta dobija tom iluzijom?
Da li se neki medju nama mozda nadaju da ce bez te iluzije doci do nekih pozitivnih pomaka?

Da ne filozofiram previse -> Dodika niko nece smjenjivati.

Evo da ti odgovorim po redoslijedu tvojih pitanja:
1) Potrebna je ovima sto sazivaju ovaj nepotrebni sastanak i ovima sto se uredno odazivaju bezsmislenom pozivu
2) Dobiva se vrijeme a gubi se pragmaticnost
3) Iluzija je uporavo to - ILUZIJA- a ne stvarnost

Za ovo zadnje ne znam, da li ce Dodu smijeniti ili ne, ali znam da se nepotrebnim razglabanjem njemu daje kredibilitet da odlucuje o mome zivotu.

dobro. dakle -> ljudi se sastaju da bi dobili na vremenu.
ako se zna da i onako imaju vremena najmanje do narednih izbora, koji je dodatni ekskluzivitet tih sastanaka?
dakle, ne moze biti samo radi vremena.

dakle, sta hocu reci -> nije u pitanju iluzija. ONI SE DOGOVARAJU. pitanje je samo: OKO CEGA?

za ovo zadnje -> nema tu sta da se zna ili ne zna. ili ce biti SIPA ili nece niko.

Revizija u Republici Srpskoj: Uvođenje reda ili predstava za MMF

Piše: Gordana Katana
09/11/09 08:48
http://oslobodjenje.ba/index.php?id=3644

Pred nastavak razgovora entitetskih vlasti s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, od kojih zavisi druga tranša kredita, u Republici Srpskoj traje užurban postupak revizije u oblasti invalidsko-boračke zaštite.

MMF je kao jedan od uvjeta za dodjelu kredita tražio smanjivanje javne potrošnje u oblasti invalidsko-boračkih i socijalnih davanja, pa stoga Vlada RS-a pokušava navrat-nanos uvesti red u ovu oblast, u kojoj, prema zvaničnim podacima, pravo na ličnu i porodičnu invalidninu ostvaruje 71.000 korisnika.

Ogromna izdvajanja

Republika Srpska, tvrdi Stanislav Brkić, predsjednik banjalučke Organizacije porodica poginulih i nestalih boraca, godišnje gubi 70 miliona maraka isplatom 24.000 invalidnina korisnicima boračkih primanja koji su to pravo ostvarili pomoću lažnih uvjerenja o uzroku pogibije člana porodice i o ranjavanju u proteklom ratu.
- Istovremeno, nakon što postupak rješenja o ovim naknadama bude okončan, oko 70 posto korisnika trebalo bi pasti na manju kategoriju, kazao je ministra rada i invalidsko-boračke zaštite RS-a Rade Ristović.
On je istakao da će se poslije oduzimanja sadašnjih prava onima koji ih uživaju, a po zakonu im ne pripadaju, rasteretiti entitetski budžet, jer se za ove kategorije izdvaja mnogo novca.

seln wrote:Da ne otvaram temu: jest eli culi poj Slavuja u "posteno"?
"Jaaa sam vlaaast...i bicu uvijek vlast. A vi ako hocete da pricate sa mnom, motaju vas izabrati".
Dodo je dobio perfektnu dvorsku budalu.