Vladimir RUS wrote:
Jedina zemlja u regionu, koja je konkurencija BiH po izvozu struje je Albanija. Ko izvozi puno struje, znaj da ima najgoru ekonomiju. I po tome se moze vidjeti da je BiH propala zemlja, s obzirom da joj je to jedan od glavnih izvoznih aduta. Energoinvest je bio odrziv samo u onom sistemu i par godina poslije pada komunizma, dok nije zazivjela privatna svojina u punom kapacitetu.
Zastava ugasena, pa dosao FIAT i njegovi proizvodjaci auto-dijelova, kao i proizvodjaci auto-dijelova za Volkswagen i druge automobile i druga vozila,, IMT ugasen pa ozivio, kupili ga Indijci, Petoljetka ugasena, pa osnovana Prva Petoljetka, dok FAP i dalje radi, pravi sasije za kamione, kao i Ikarbus (autobuse), kog su kupili Kinezi, koji pripremaju i elektricne autobuse, pored "klasicnih" autobusa i dio Zastave radi, onaj koji nije privatizovan, niti ugasen, radi vojne kamione. Sve sto je ugaseno ili privatizovano i dalje radi, za razliku od BiH, koja je nakon propasti TAS-a i drugih giganata, propala i dan danas, jer nema fabriku automobila, kao i mnogo sto sta.
Da ne zaboravim i Zeljezaru Smederevo. Otkako su je kupili Kinezi, sad i bolje posluje nego ikad dosad, dok Mital u Zenici bice u BiH sve dok ima rude u Ljubiji, a to je jos nekoliko godina, a poslije toga zna se, Zenica ce proci kao mostarski Aluminij.
Srbija je radnicka zemlja. Nije kao BiH, gdje plata u jednom metalnom kombinatu zna biti i 2000-3000 KM pa poslije se cudimo zasto je zlatna koka propala, dok sa druge strane (Federacije) BiH ljudi idu pod zemlju i rizukuju zivot za male plate, u rudniku koji je za gasenje usljed nerentabilnosti proizvodnje, ako vec nije ugasen taj rudnik. Srbija je izbjegla oba scenarija, koji vode u propast. Zato u Srbiji mnogi veliki kombinati rade i dan danas, dok u BiH mnogi ne rade, osim naravno zeljezare u Zenici, koja i dan danas predstavlja ekolosku katastrofu po Zenicu i BiH.
Hajde polako...
Bratstvo proizvodi gigantske hidraulicne dizalice za Njemacku vojsku, velike bagere za kompletno trziste EU. Fabrika ADK koju su kupili Slovenci. Na prostoru bivse Jugoslavije niko ne proizvode po gabaritima vece masine. Kovacnicu je privatizovao CIMOS, proizvode topovske cijevi, radilice za kamione i teska vozila . Tvronica masina proizvodi luksuzna elektricna bicikla za njemacko trziste. Unis Pretis proizvodi granate od 155mm, Unis-Pretisova alatnica instalirala je najsavremeniju termicku obradu za kaljenje celika, i sto je vazno napomenuti da je izgradnju peci za termicku obradu uradila domaca fabrika iz Zenice Bosio/TPS, fabrika cije peci se koriste za proizvodnju i termicku obradu najkriticnijih dijelova u automobilskoj i vojnoj industriji. Unis valjcice u Konjicu kupili su Japanci
LINK i jos trebaju da izgrade duplo vecu fabriku. U Unis Konjic dosla je i Njemacka firma za povrsinsku zastitu metala Surtec. Takodjer potrebno je spomenuti da je izgradjen pogon za kataforezu koja se koristi za povrsinsku zastitu skoljke vozila i dijelova. U Famosu Hrasnici(alternativi) izgradjena je nova industrijska zona obzirom da je sve bilo pokradeno i unisteno, danas proizvode termo-panele za evropsko i azijsko trziste..Unis-Tok iz Kalesije proizvodi milione komada celicnih prstenova/lezajeva za automobilsku i zeljeznicku industriju. I ovdje cemo spomenuti da su kupili i obnovili Energoinvestovu kovnicu u BIleci, i da je u planu izgradnja vlastite zeljezare kao sto je uradio Prevent, tako da imaju zaokruzenu i samostalnu proizvodnju od proiuzvodnje materijala do finalizovanog proizvoda.
Fabrika ElektroBosna/Steelmin iz Jajca unistena tokom rata, modernizovana je i proizvodi metalni silicij, ferosilicij, feromangansilicij za evropske celicane i fabrike elektronike. U Buzimu je otvoren rudnik i fabrika mangana i briketiranog mangana/feromangana koje koriste za rafiniranje i legiranje celika u zeljezarama. TMD iz Gradacca kupio je fabriku lezajeva u Vogosci, izgradili su pogone za masinsku obradu u Brckom i povecali kapacitete kovacnice u Gradaccu, tako da imaju kapacitete za godisnju proizvodnju od 20 miliona komada lezajeva za automobilsku industriju.
Energoinvest jeste propao, ali mnogi pogoni su privatizovani i rade za automobilsku industriju. Moj otac je radio u tom Energoinvestu TATu na Stupu, vec sam to spominjao na nekim temama i da su radnici/sefovi/poslovodje osnovali privatne firme i da su dobro uhodani rade na odrzavanju industrijskih/petro/hemijskih/energetskih pogona na Bliskom Istoku od Libije, Alzira, Saudijske Arabije, Iraka, Sirije, Irana, Pakistana, Indonezije...
Kad govorimo o energetici vazno da spomenuti da je izgradjena u Bihacu fabrika malih hidro/solarnih/vjetro elektrana CJ...I da ih vecina posluje na medjunarodnom trzistu. Mislim da i Bicakcic ima svoje fabrike u Sarajevu i Zenici...
Sad idemo na zeljezare
Zeljezara Zenica najveci je metalurski kombinat na prostoru bivse Jugoslavije. Velike peci u Zeljezari Zenica pred sami pocetak agresije izgradila je Britanska firma. Treba spomenuti da je dva puta bombardovana i da velike peci nisu radile +- 15 godina. 15 godina zeljezara Zenica nije koristila rudu iz Ljubije, jos nije bio ni uvezan zeljeznicki saobracaj izmedju FBiH i RŠ. Kao alternativa proizvodnja kupljena je i izgradjena velika elektrolucna pec od 100-120 tona, jedna od najvecih elektrocelicana na prostu bivse Jugoslavije. Samo zeljezara Jesenice u Sloveniji ima slicnu elektrolucnu pec. Elektrolucna pec koristi otpadno zeljezo kao ulazne sirovine, tako da i bez Ljubije zeljezara moze da proizvodi. Bio je pokusaj da Rusi i Dodik ucjenjuju i reketiraju Mittal, pa su ovi fino odgovorili da imaju alternativu

...Drugi pokusaj je bio sa tzv, Izraelskom kupovinom koksare u Lukavcu, a zeljezara u Zenici ima vlastitu koksaru koju su nedavno modernizovali.
Koks se u metalurgiji koristi kao dopunski energent vece kaloricnosti u kombinaciji sa ugljem u procesu topljenja rude. Takodjer se koristi za naugljenje taline, za legiranje, u proizvodnji grafitnih elektroda koje se koriste za topljenje u elektrolucnim pecima, za proizvodnju anoda/katoda u procesu proizvodnje metalnog aluminija iz rude boksita. Treba li spomenuti koliko ima/radi rudnika boksita u BiH.
Zeljezara u Zenici primarno proizvodi konstrukcione i automobilske celike siroke namjene tako da uvijek mogu plasirati proizvode za gradjevinsku, automobilsku, brodsku, zeljeznicku, alatnu i vojnu industriju. Da znas kao sto ne znas zeljezaru u Smederevu nikad ne bih poredio sa Zeljezarom Zenica. Smijesno je porediti proizvodnju celicnih limova koji se koriste u automobilskoj industriji sa gredicama, armaturama, celiak u koturu, sipkama, blumovima, sinskim prugama, ingotima za vojnu industriju...Pored proizvodnje primarnih konstrukcionih celika, uvijek i tu postoji alternativa sa proizvodnjom specijalnih celika jer su izgradjeni veliki industrijski kapaciteti za rafiniranje i degazaciju specijalnih celika...Covjece u Zenici proizvode ingote od 40-50 tona. To je tezina tenka
