Forum Klix.ba

Završni udar na Tita ili kako braniti neobranjivo

Odmah da kažemo, Nino Raspudić iznimno je pametan i analitičan lik, čega je dakako savršeno svjestan. I sav taj cinizam, tendencioznost u pristupima, nekovrsna prčevitost u zauzimanju docirajućeg i nadmoćnog stava spram retorički nevještije i mentalitetno povučenije zagrebačke intelektualne elite, lijeve i liberalne provenijencije mogli su neko vrijeme biti čak i simpatični. Posebno iz kuta lokalpatriotskog gledanja na miks tipičnog mostarskog liska-uličara i vrhunskog filozofa koji ti uvijek izmami osmijeh na lice, koliko god se ni u čemu s njim ne slagao. No gostujući neki dan u htv-ovoj emisiji Peti dan, Nino je doista pretjerao, toliko se zanijevši u branjenje neobranjivog da su mu konačno morale popustiti analitičke kočnice, zahvaljujući čemu je uspio izvaliti totalnu glupost.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

Ovaj mali Titov pionir je moj jaran A.M.
Kasnije, ovaj general ađutant što ga podiže do prozora voza ga je strpao u Mali logor u Banja Luci.
Nisam siguran da je to uradio baš on, ali je barem omogućio ta dešavanja i ništa nije nije uradio protiv MEMORANDUMA, RAM-1 i RAM-2 za koje je znao još od 1986., odnosno 1991.g.

"Titovo doba nikada neće biti prošlost na ovim prostorima"

U kinu Meeting Point u Sarajevu u okviru kongresa Bh. medicinske inicijative prikazana je prva epizoda dokumentarnog serijala "Tito: Posljednji svjedoci testamenta", slavnog hrvatskog reditelja Lordana Zafranovića. Do 29. novembra publika u Meeting Pointu moći će vidjeti i Zafranovićevu igranu trilogiju koja predstavlja kapitalna djela jugoslovenske kinematografije: "Okupacija u 26 slika", "Pad Italije" i "Večernja zvona". Zafranović je dijelove posljednjeg dokumentarca na kojem je mukotrpno radio više od pet godina i koji će se na HTV-u u 13 epizoda najvjerovatnije emitirati u januaru sljedeće godine već imao priliku prikazati na nekim projekcijama u Hrvatskoj, ali ga je posebno zanimala reakcija publike u Sarajevu.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

Ulica Maršala Tita: Burna prošlost ostavila traga

Definitivno jedna od najpoznatijih u Sarajevu, pa i u cijeloj BiH, je ulica Maršala Tita. Odlikuje je burna prošlost, a prvi put se spominje dolaskom Osmanlija na naše prostore.
Naime, u prodoru sultana Mehmeda Fatiha kod Ali-pašine džamije odigrana je jedna od presudnih bitaka za Sarajevo. Među prvim događajima koji su se desili u ovoj ulici, bila je čuvena bitka kod Ali-pašine džamije 1462. godine. Tada su poginula dvojica velikih osmanskih vojskovođa Ajnided i Šemsided, a u blizini džamije sagrađeno im je bilo i turbe pa je taj dio u narodu prozvan kao gazijski, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 5&Itemid=1

kasno i nemam vremena za montirati sliku (sajt tamo, sajt vamo itd.), ali ovo je poprilično dobra fotografija državničke tribine na Titovoj sahrani ..........

http://de.wikipedia.org/w/index.php?tit ... 0504161440

Sahrani su, između ostalih, prisutvovala 4 kralja, 31 predsjednik država, 6 princeza, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova iz 128 zemalja

eluna wrote:kasno i nemam vremena za montirati sliku (sajt tamo, sajt vamo itd.), ali ovo je poprilično dobra fotografija državničke tribine na Titovoj sahrani ..........

http://de.wikipedia.org/w/index.php?tit ... 0504161440

Sahrani su, između ostalih, prisutvovala 4 kralja, 31 predsjednik država, 6 princeza, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova iz 128 zemalja

hvala maus

Druže Tito - svašta bi te pito!

Iako je već više od tri desetljeća pokojan, bivši predsjednik i Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito i dalje je najspominjanija povijesna ličnost u domaćim medijima i javnosti. A bogme i - šire. Evo, tako ovih dana u velikoj anketi poprtala Index.hr doznajemo da je Tito najveća povijesna ličnost u Hrvata. Potom čitamo da se u Sloveniji vode javne rasprave o uklanjanju imena nekih ulica s njegovim nazivom. Pa onda doznajemo da je 83 posto Slovenaca protiv takve odluke. Ne bi puno manji postotak bio, vjerujem ni u Hrvatskoj. No, u Istri od Ankarana do Rijeke Titovo ime nije bilo uklanjano s naziva trgova, ulica ili parkova. Kao ni u 57 zemalja svijeta gdje postoje njegovi spomenici ili njegovo ime nose avenije, mostovi, ulice i kulturne institucije.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

Recimo, ne znam da li znate da je tadašnji najmoćniji čovjek svijeta, predsjednik Amerike John Kennedy molio Tita da li bi mu mogao od Castra nabaviti paket originalnih "Cohiba" kubanskih cigara. SAD i Cuba bile su na ivici rata, ali su cigare iz Havane doputovale u Beograd,a potom nastavile za Whasington. Isto tako, kada su liječnici zbog zdravlja dopustili Titu pušenje samo dvije kubanske cigare na dan, Castro se pobrinuo da svom drugu Titu pošalje paket cigara dužih čak 5 centimetara od uobičajenih..

Naravno, sve je to već sada daleka povijest, ali da je živ, ja bi Tita svašta pito...Prije svega, jesmo li nakon njega svi mi skupa dobro popušili?

samo da izdvojim ovo.

izaspem se kad vidim kakve sve gnjide uzimaju u usta Maršala...

Kontroverzan serijal otkriva: Kako je volio i ljubio Josip Broz Tito

Kako se udvarao maršal Tito, zašto su ga žene voljele i slijedile na putu partijske predanosti, zašto su mu slijepo vjerovale, što o njemu misle njegovi najbliži suradnici, o čemu je maštao kao školarac, na čemu je gradio autoritet i neodoljivu karizmu? Ovog vikenda u sarajevskom kinu "Meeting Point" prikazana je prva od trinaest epizoda kontroverzne dokumentarne serije "Tito: Posljednji svjedoci testamenta" poznatog redatelja Lordana Zafranovića. Naime, snimana pet godina, zabranjena prije nego što je prikazana ijedna njena epizoda, sudski osporavana, ova je serija uzrujala hrvatsku javnost i politički vrh, još dok se iz snimljenog materijala pretvarala u vrsno filmsko i televizijsko svjedočanstvo o jednoj fascinantnoj povijesnoj epohi i njenom neprikosnovenom vladaru, Josipu Brozu, a sada je premijerno prikazana u Sarajevu.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

Sudbina Trga maršala Tita znat će se u četvrtak

Skupštinski Odbor za imenovanje ulica, naselja i trgova ovog četvrtka raspravljat će o zahtjevu da se preimenuje Trg maršala Tita. Marin Knezović (SDP), predsjednik tog Odbora, nekoliko puta je najavio kako će se o ovoj temi raspravljati nakon izbora, a sad je očito odlučio ovaj problem 'skinuti s grbače što prije'. Knezović je posljednji put kada je u Gradsku skupštinu stigao zahtjev za preimenovanjem tog trga kazao kako ne bježe od rasprave, no ne žele otvarati tu temu prije izbora kako bi se izbjeglo skupljanje jeftinih političkih poena na toj temi.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

Kako su hrvatske pop-zvijezde pjevale Titu, armiji i "krivoj" domovini

Tisuće pjesama napisane su, skladane i otpjevane Jugoslaviji i Titu u čast. Među njima bilo je pregršt onih koje su ispjevala još i danas najčuvenija hrvatska estradna grla - Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Dado Topić, Doris Dragović, Novi fosili i drugi. Na današnji dan, 29. studenoga, slavio se rođendan bivše države, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. A slavlje k'o slavlje – nije moglo bez pjesme. Stoga su najbolja estradna grla pustila glas njoj u čast i u slavu njezinog tvorca – Josipa Broza Tita. Tisuće pjesama napisane su, skladane i otpjevane Jugoslaviji i Titu u čast. Među njima bilo je pregršt onih koje su ispjevala najčuvenija hrvatska estradna grla. Uostalom, Hrvatska je tih desetljeća imala nesumnjivo najjaču zabavnoglazbenu i lakontonu scenu, a ponajbolji njeni predstavnici nisu se krzmali zapjevati tople balade i svečane ode ondašnjoj domovini i njenom vođi.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 3&Itemid=1

Odbijeno preimenovanje Trga maršala Tita

Odbor za imenovanja naselja, ulica i trgova jednoglasno je odbacio inicijativu za preimenovanje Trga maršala Tita, koju je dobio od Hrvatskog helsinškog odbora, Rektorata Sveučilišta Zagreb i udruge Krug za trg. Postojalo je nekoliko varijanti koje smo dobili i svi su prijedlozi bili prihvatljivi. Međutim, postoji niz konkretnih razloga zašto ime trga ne treba mijenjati – kazao je predsjednik odbora Marin Knezović.Jedan od tih razloga je i duga tradicija imena trga koja traje već 61 godinu. U slučaju maršala Tita riječ je o njegovoj ulozi u antifašističkoj borbi, a na tim je temeljima stvorena i Hrvatska – dodao je Knezović.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 5&Itemid=1



Džaba ste krečili !

Crnogorski komunisti traže spomenik Titu

Crnogorski komunisti zatražili su u otvorenom pismu Vladi Crne Gore da bude podignut spomenik doživotnom predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu."Ako možemo manje zaslužnim ili poznatim likovima naše prošlosti i istorije podizati obilježja i spomenike, možemo valjda to sa pravom uraditi i za Tita. To bi bila ljudska i moralna obaveza naše lijepe Crne Gore", rekao je Ratko Ðukić iz Saveza komunista Crne Gore. Podsjećajući na to da je riječ o čovjeku kojem je u najtežem vremenu NOB-a i poslijeratnoj izgradnji pošlo za rukom da svom narodu obezbijedi 50 godina mira i srećnijeg života, Ðukić je rekao da bi izgradnja spomenika bila opomena za sve one koji su se drznuli da sruše slogu i mir, bratstvo i jedinstvo.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 4&Itemid=1

The City Council refused the initiative for changing the square’s name

The special committee which decides the names of areas, streets and squares refused the initiative for changing the name of Trg marsala Tita. All the members voted against the idea. The initiative came from the Croatian Helsinki Committee, the rectors of the University of Zagreb and from the Association called Circle for the square. There were several options we got and all the proposals were acceptable. However, there are many particular reasons why the name of the square shouldn’t be changed – the president of the committee Marin Knezovic reported. The tradition of its name has been 61 years long and that’s also one of the reasons.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 6&Itemid=1

Bulkes - zaboravljeni eksperiment

Mnogi Srbi i danas se hvale činjenicom da je Dušanovo carstvo obuhvatalo teritorije severne Grčke, ali je izuzetno malo onih koji znaju da se u srcu vojvođanske ravnice, na teritoriji današnjeg Bačkog Maglića, ne tako davno prostirala autonomna grčka republika Basnoslovni krediti kojima evropske države pokušavaju da spasu posrnulu grčku privredu ni izbliza se ne mogu porediti sa velikodušnošću koju je prema ovom narodu pre nešto više od 60 godina iskazao Josip Broz Tito. Lukavi lider, i sam sklon nesvakidašnjim eksperimentima, dozvolio je krajem Drugog svetskog rata svojim grčkim saborcima da na teritoriji današnjeg Bačkog Maglića uspostave potpuno autonomnu republiku - Bulkes.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 9&Itemid=1

Čajanka kod maršala Tita na Petoj aveniji

Susreti lidera nesvrstanih iz 1960. godine u zgradi Stalne misije SFRJ pri UN na Petoj aveniji, predstavljaju istorijske događaje. Okupljanje lidera nesvrstanih u jugoslovenskoj misiji, tog septembra 1960. godine tokom zasedanja Generalne skupštine UN, prethodilo je dogovoru oko održavanja prve konferencije nesvrstanih u Beogradu, godinu dana kasnije (1961). Učešće predsednika Jugoslavije maršala Josipa Broza Tita i njegov boravak u Njujorku za vreme redovnog godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru 1960. izazvao je veliku pažnju američke štampe.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 4&Itemid=1

Dan rudara

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... &Itemid=28

Sveučilište nije za promjenu imena Trga maršala Tita

Sveučilište u Zagrebu tvrdi da nisu ni na koji način uključeni u inicijativu za promjenu imena Trga maršala Tita. »Potaknuti pogrešnim informacijama koje su tijekom posljednja dva tjedna objavljivane u različitim medijima, u svrhu istinitog i objektivnog informiranja javnosti, Uprava Sveučilišta u Zagrebu demantira podatak da je Sveučilište u Zagrebu dalo potporu inicijativi za preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu i njegovi čelnici nisu ni na koji način uključeni u inicijativu kojom su Hrvatski helsinški odbor i udruga Krug za trg od Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Skupštine Grada Zagreba tražili preimenovanje Trga maršala Tita u Sveučilišni trg«, stoji u priopćenju Sveučilišta.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

Tito - fenomen 20. vijeka

Josip Broz Tito je "izvukao" od Amerike više novca nego ijedan svjetski državnik, dobivši 102 milijarde dolara prema paritetu dolara iz 1988. godine, izjavio je sinoć na promociji knjige "Tito - Fenomen 20. vijeka" njen autor, novinar i publicista Pero Simić."Tito je u vreme hladnog rata dobio više novca od Amerikanaca nego jedna Nemačka i Italija", rekao je Simić, koji se bavi izučavanjem života i rada Josipa Broza već 40 godina. Za Simića je Tito fenomen zbog toga što je u sebi spajao niz protivrječnosti, prije svega bio je planetarni lider a istovremeno na čelu jedne ekonomski srednje razvijene zemlje. "Imao je svetske manire, a skromno poreklo.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 9&Itemid=1.

Ne znam da li je ovo već bilo, ako jeste - izvinjavam se.
Naiđoh na interesantan filmić iz 1953. godine povodom Titove posete Londonu.

"Tito arrives" (aka Tito on state visit to London)

http://www.britishpathe.com/record.php?id=30807

Čitalac wrote:Ne znam da li je ovo već bilo, ako jeste - izvinjavam se.
Naiđoh na interesantan filmić iz 1953. godine povodom Titove posete Londonu.

"Tito arrives" (aka Tito on state visit to London)

http://www.britishpathe.com/record.php?id=30807

Očisti drug Stari prhutninu sa revera Čerčilovog. Biva, baš ste upeksinili ovaj svijet...do zla boga.

Tito - posljednji svjedoci testamenta

Od 2. siječnja ponedjeljkom na HTV-u 1 oko 20.25, dokumentarna serija. Dokumentarna serija Tito - posljednji svjedoci testamenta Lordana Zafranovića intimna je priča o Titovom životu u 13 epizoda. Posljednji svjedoci Titove epohe i Titovog testamenta - najbliži članovi obitelji, žene, prijatelji i suradnici, ispričali su svoje priče o Titu kao jednom "običnom neobičnom čovjeku", iskreno i otvoreno, s vremenskom distancom, bez vela tajni, ideologije i mita, posredno - kroz njihove osobne životne priče, doživljaje, događaje i iskustva iz života i rada s Titom. Oživljena sjećanja bude vrlo različite emocije iz njihovog i Titovog burnog privatnog i profesionalnog života. Otkrivaju se i neki novi, zanimljivi detalji s pozornice Titovog života u turbulentnom vremenu 20. stoljeća, čije su svjetske i domaće povijesne okolnosti nesumnjivo pridonijele formiranju originalne, osebujne i ponekad kontroverzne Titove ličnosti, ali i na koje je okolnosti on povratno izvršio snažan i vrlo često presudan utjecaj.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

"Tita" pratilo 428.476 gledatelja

Prvu epizodu dokumentarne serije Tito - posljednji svjedoci testamenta Lordana Zafranovića pratilo je 428.476 gledatelja odnosno 10,3 posto opće populacije (AMR) ili 20,4 posto onih koji su u tom trenutku bili pred malim ekranima (SHR). Epizoda je emitirana u ponedjeljak, 2. siječnja na HTV-u 1 u 20.25 sati.U intimnoj priči o životu Josipa Broza Tita u 13 epizoda, posljednji svjedoci njegove epohe i testamenta - najbliži članovi obitelji, žene, prijatelji i suradnici, ispričali su svoje priče o Titu kao jednom običnom neobičnom čovjeku. Ispričali su ih iskreno i otvoreno, s vremenskom distancom, bez vela tajni, ideologije i mita, posredno - kroz njihova osobna iskustva, doživljaje i događaje iz života i rada s Titom. Oživljena sjećanja bude vrlo različite emocije iz njihovog i Titovog burnog privatnog i profesionalnog života.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 6&Itemid=1