TOČNO u 20 sati po hrvatskom vremenu u sjedištu Nase u Washingtonu počela je izvanredna konferencija za novinare s temom "velikog astrobiološkog otkrića koja će utjecati na potragu za dokazima o vanzemaljskom životu".
"Danas ćemo govoriti o životu na Zemlji, ali jako neobičnom. Drugačijem od svega ostalog što poznajemo", odmah na početku konferencije je rekla Mary Voytek, da bi Felisa Wolfe-Simon potvrdila medijske napise: pronašla je mikroba koji se "hrani" otrovnim arsenom umjesto fosforom.
"Otkrili smo organizam koji je sposoban zamijeniti jedan ključni životni element za drugi, otrovni element - umjesto fosfora za život mu je potreban arsen", kaže Wolfe-Simon koja je potvrdila da je ovaj dosad nepoznati mikrob pronašla tijekom dvogodišnjeg istraživanja na jezeru Mono u Kaliforniji.
"Postojanje ovog mikroba nije trebalo biti moguće"
"To jezero je puno života, algi i bakterija, iako su u njemu visoke količine arsena. Stoga nas je zanimalo postoje li tamo drugačiji oblici života od onih kakve mi poznajemo", kaže Wolfe-Simon. Arsen se na periodnoj tablici elemenata nalazi odmah ispod fosfora, što ju je, kako kaže, dovelo do zaključka da bi ga neki organizmi mogli koristiti kao svojevrsni izvor života.
"U laboratoriju smo stvorili okoliš u kojem je bilo sve što je potrebno za život, osim fosfora. Umjesto njega stavili smo arsen. Ne samo da je ovaj mikrob uspio to preživjeti, već je rastao i razvijao se! To nije trebalo biti moguće", kaže Wolfe-Simon i ističe kako je ovo otkriće otvorilo vrata prema shvaćanju kako se život formira. "Ovo je dokaz da se život može razviti i u 'neprijateljskom' okolišu, na planetima koji imaju drugačiji okoliš od zemlje. Postavlja se pitanje što bi još mogli pronaći, samo ako nastavimo tražiti", kaže Wolfe-Simon.
Pravila su se promijenila
Pamela Conrad istaknula je kako se radi o nevjerojatnom otkriću jer se pravila njene profesije, astrobiologije, sad mijenjaju. "Moja uloga u astrobiološkom spektru je da predvidim naseljivost okoliša izvan Zemlja, a to radim proučavajući okoliš na Zemlji. Sada ću morati proširiti vidike", kaže Conrad.
Stevena Bennera zapala je uloga dežurnog skeptika. Ovaj kemičar istaknuo je kako se može raditi o svojevrsnoj slučajnosti, kakvu eksperimentalna kemija poznaje i otprije. "Arsen zbog svoje sličnosti s fosforom može prevariti enzime da se spoji s njima i to potiče razvoj molekule. Ali taj razvoj je samo privremen jer je molekula s arsenom nema toliko čvrstu strukturu, DNK je nestabilan", kaže Benner.
Život u svemiru je idući korak
"Interesiraju me iznimke od pravila. Ovdje se ne radi o arsenu ni o jezeru Mono, već o postavljanju jednostavnih pitanja i pronalaženju odgovora", rekla je Wolfe-Simon u svojoj zaključnoj riječi. "Krenimo od malog prema apstraktnoj. Sav život na Zemlji dosad je trebao fosfor. To više nije točno. To otvara vrata potencijalu", kaže Wolfe-Simon.
"Moja nećakinja me nedavno pitala 'kako smo mi tu došli' i 'jesmo li sami u svemiru'. Možda nećemo dobiti odgovore na ta pitanja za vrijeme mog života, ali zašto ih ne bi dobili za vrijeme njenog života. Ovo otkriće dat će nam nove odgovore na pitanja o životu na našem planetu, a ja vjerujem da će nam jednog dana sigurno omogućiti da pronađemo život izvan Zemlje", kaže Wolfe-Simon.
Na Nasinoj konferenciji za novinare govorili su direktorica astrobiološkog programa Mary Voytek, astrobiologinja Felisa Wolfe-Simon, astrobiologinja Pamela Conrad, autorica članka o geologiji i životu na Marsu, Steven Benner iz Fondacije za primjenjenu molekularnu evoluciju i James Elser, profesor sa Sveučilišta u Arizoni, uključen u program koji daje naglasak na istraživanje kemijskog sastava mjesta na kojima može evoluirati život.
Live prijenos Nasine konferencije za novinare pratite na Indexu
Kakav si? Jes to bio na terenu, napad'o vjernike po putu, pijaci? 
memhambija 
