#676 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Posted: 05/05/2011 01:19
znas li sto je Bog rekao,tacnije,KAKO mu narod treba sluzit,thinkcartman wrote:...u abrahamskim religijama je primarni cilj sluzit bogu, dok tog nema u budizmu.
znas li sto je Bog rekao,tacnije,KAKO mu narod treba sluzit,thinkcartman wrote:...u abrahamskim religijama je primarni cilj sluzit bogu, dok tog nema u budizmu.
eh et' ma kako vjerovali ,prave istu gresku,stoga,ocevidno razlicitost vjera ne mijenja covjekaSati wrote:Ljudi rade razne gluposti. A preterivanje nije među najređimaljubav_aha wrote:naravno,upravo zato ne razumijem potrebu koristenja cinjenjice smrti majke kao adicionalnog vjestacog smisla , kako njenog umiranja tako,proporcionalno,vrijednosti zivota njenog sina Bude;puko nepotrebno pretjerivanjeSati wrote:A možda je žena jednostavno umrla od sepse posle porođaja?
dr.Gonzo wrote: Opet je to najvise stvar tumacenja. Imas i u abrahamskim religijama mistike cija ucenja se razlikuju od istocnih duhovnih tradicija kao sto su Budizam ili Advaita Vedanta jedino po terminologiji.
Svako vidi ono za sta je spreman. Recimo u hinduizmu imas svega, od bozanstava sa vise ruku, do apstraktne Advaite, pa zagrabi sta ti odgovara u datom trenutku. To su sve razne prizme kroz koje mozes posmatrati situaciju.
Meni se cini da je veliki dio problema u tome sto su organizovane abrahamske religije, odnosno vjerske institucije na veliko, izgubile kontakt sa duhovnim potrebama covjeka u modernom materijalisticmo drustvu. Plus sto su historijski veoma kompromitovane. Vjerske vodje se bave populistickom politikom a ne duhovnim potrebama clanova svojih zajednica. Kako onda ocekivati od takvih (a cini mi se da su takvih u vecini) da nekoga uce duhovnosti?
Ono sto je specificno za Budizam je da insistiranje na vlastitom iskustvu. Do univerzalnih istina svako treba da dodje sam, kroz direktno iskustvo. Ono sto je meni veoma zanimljivo je da postojanje tih univerzalnih, transcedentalnih istina nuzno ne implicira postojanje nadprirodnog. Barem mi se tako cini.
sad znas sto sma postavila pitanje o slicnostima forumashu cartmanfatamorgana wrote:Komplimenti, odličan (međureligijski ili sa stanovišta različitih mišljenja) dijalog,,
,
aaa,da,da,sufizam i budizam,takva kombinacija mi je takodjer "prosla" u mislimaarzuhal wrote:Ova metafora o čovjeku kao trsci je, očito, veoma istinita (ili bliska ljudima duha), obzirom da je koristi i Dželaludin Rumi u Mesneviji (kao musliman), kao i Blez Paskal u Mislima (kao kršćanin)fatamorgana wrote:.
tako da Buda poredi ljudsko biće sa stabljikom bambusa koje je prazno unutra tj. nema srži tj. atmana.![]()
Dakle
Cilj isti ali putevi su različiti.cartman wrote:
ja samo ne shvatam kako mislis da je cilj isti? sta je cilj u budizmu a sta u abrahamskim religijama?
fatamorgana wrote: Buda Šakjamuni negira postojanje atmana kao Sopstva i kaže da je ljudsko biće spoj 5 elemenata kandha (pali) ili skandha( sans.), koje Veljačić prevodi kao: tijelo, osjećaji, predodžbe, volja i svijest i koji su spojeni za vrijeme života a prilikom smrti se razdvajaju ( , ) tako da Buda poredi ljudsko biće sa stabljikom bambusa koje je prazno unutra tj. nema srži tj. atmana.
Ovdje mi par stvari nije jasnoarzuhal wrote: Ova metafora o čovjeku kao trsci je, očito, veoma istinita (ili bliska ljudima duha), obzirom da je koristi i Dželaludin Rumi u Mesneviji (kao musliman), kao i Blez Paskal u Mislima (kao kršćanin)
Ne kontam to tvoje uporno forsiranje rasprava o tome sta neki misle i dozivljavaju. Kao sto vidis ovdje niko nema potrebu da pravda tudja misljenja i tradicije, pogotovo kada o njima ne znamo dovoljno i kada djeluju "pretjerano" i besmisleno. Kao sto ti je Sati rekao, ljudi su skloni pretjerivanju, a Budina ucenja u startu upozoravaju protiv dogmi, prihvatanja stvari zdravo za gotovo i slicno. To se vidi iz opisa Kalama Sutta teksta koji sam postavio na jednoj od prethodnih strana.mnogi upravo Budu dozivlajvaju kao iscjeljitelja,sto taj termin podrzaumjeva u svijetu budizma
Mislis da su uspjeh, novac, slava i ugled garancija ispunjenog i sretnog zivota?Treba čovjeku nešto što će mu dati osjećaj važnosti, nešto pomoću čega će se izboriti sa osjećajem nevažnosti koji je nastao kao posljedica neuspjeha u društveno priznatim aktivnostima i zanimanjima, aktivnostima i zanimanjima koja mu mogu donijeti ugled, novac i slavu.
Potpuno pogresno.Ako je Sheen primjer tog nacina zivota, Romi su primjer budistickog zivota i kulturnih dostigunuca tog razmisljanja.
Kad vec nemas reci sta konkretno, sljedeci put kad budes trollovao temu bar pokusaj biti duhovit.Koje omalozavanje Romske kulture i cijelog jednog naroda koji vise od 1000 godina uspjesno odoljeva svim pokusajima utapanje u druge kulture i svjesno gaji taj nacin razmisljanja.
Ne vidim zbog cega bi to bilo tacnoNe može čovjek ugušiti u mladosti probuđene želje, može samo tražiti druge puteve njihovog zadovoljenja.
Da li se mijenjaju želje ili se mijenja način njihovog zadovoljavanja, da li se čovjek prakticiranjem budističkih rituala odrekao želje da se razlikuje od okoline, da skrene pažnju na sebe, ili je prakticiranje tih rituala novi način zadovoljavanja starih želja. Ja bih rekao da se želje ne mijenjaju, samo se na drugačiji način zadovoljavaju.dr.Gonzo wrote:
Ne vidim zbog cega bi to bilo tacnoZelje se svakodnevno mijenjaju, sa covjekom.
Slazem se da je vecina motivacija za ljudsko ponasanje nesvjesna, ali se takve stvari cesto mogu razjasniti i shvatiti. Primjer tehnika kojima se ovo moze postici su psihoanaliza i meditacija. Imperativ je da do tih zakljucaka dodjes sam.
Zašto tolika želja za individualizmom, ako prihvatimo činjenicu da svi ljudi funkcionišu po istim osnovnim principima, onda ne moramo svi biti naučnici, ne moramo svi čitav život provesti otkrivajući te principedr.Gonzo wrote:
Postoje izmjenjena stanja svijesti, dok kojih se moze doci na razne nacine(meditacijom, hipnozom, plesom, dugim postom, uskracivanjem culnih iskustava, seksom, konzumacijom psihodelichih supstanci, u skorije vrijme usmjerenim elektromagnetnim zracenjima itd.), i u kojima covjek moze ostati u stanju potpuno ogoljene svijesti, bez ega, bez zelja, bez prihvacenog kulturnog i individualnog identiteta. To je samo jedna od stvari koje se mogu dogoditi u izmjenejnim stanjima svjesti. Vecina navedenih tehnika se koristi vec hiljadama godina, i najcesce kao alati covjekovog unutrasnjeg istrazivanja, u kontekstu kultura iz kojih su ponikli. I danas ih koriste milioni ljudi, sirom svjeta, samo sto je kod nas ta praksa prilicno nepoznata.
Da nije bilo ega ne bi religije preživjele do danasljubav_aha wrote:upravo je ego "putnik" svih tradicijaarzuhal wrote:Meni nije cilj ovim postovima da govorim kako su islam, kršćanstvo, taoizam, šintoizam...slični, nego njihovi putevi, vrijednosti, ciljevi, misli, itd.
Uzmimo samo momenat ega (sa svime što predstavlja - od pojedinačne uosobljenosti kao samosvijesti do putenih strasti) pa ga promotrimo kroz te tradicije
Lijepo rečeno!MrSini wrote:Cilj isti ali putevi su različiti.cartman wrote:
ja samo ne shvatam kako mislis da je cilj isti? sta je cilj u budizmu a sta u abrahamskim religijama?
Čovjek ima utisak da ljudi koji idu ovim putevima idu ka različitim cijevima ali na određenom mjestuse ti putevi spajaju tj. ukoliko ljudi ikada dođu do tog mjesta.
Cilj niko ne može objasniti on se može samo shvatiti koz vlastito iskustvo.
Priznajem da ovo nije ni meni jasno, iako se nisam previše intelektualno trudio da to dokučim, možda je Budnicartman - "Koncept "praznine" u Budistickim ucenjima mi je iskustveno jasan, ali mi nije skroz jasno kako tumace fenomene kao sto je reinkarnacija, ako je "stabljika bambusa" prazna? Ako je svijest transcedentalna, zar to onda nije slicno hinduistickom atmanu?"
A nit bi ti sad ovdje nešta pisaoGreat Cornholio wrote:Da nije bilo ega ne bi religije preživjele do danasljubav_aha wrote:upravo je ego "putnik" svih tradicijaarzuhal wrote:Meni nije cilj ovim postovima da govorim kako su islam, kršćanstvo, taoizam, šintoizam...slični, nego njihovi putevi, vrijednosti, ciljevi, misli, itd.
Uzmimo samo momenat ega (sa svime što predstavlja - od pojedinačne uosobljenosti kao samosvijesti do putenih strasti) pa ga promotrimo kroz te tradicije
Možeš krenuti odavdefatamorgana wrote:Priznajem da ovo nije ni meni jasno, iako se nisam previše intelektualno trudio da to dokučim, možda je Budnicartman - "Koncept "praznine" u Budistickim ucenjima mi je iskustveno jasan, ali mi nije skroz jasno kako tumace fenomene kao sto je reinkarnacija, ako je "stabljika bambusa" prazna? Ako je svijest transcedentalna, zar to onda nije slicno hinduistickom atmanu?"
to negdje objasnio, ako neko zna nek objasni ili postavi.
izmejnjeno stanje svijesti je mentalni trening,razvijanje kontrole,no zaobravio si da postoji podsvijest,koja se ne moze kontroliratidr.Gonzo wrote:Ne vidim zbog cega bi to bilo tacnoNe može čovjek ugušiti u mladosti probuđene želje, može samo tražiti druge puteve njihovog zadovoljenja.Zelje se svakodnevno mijenjaju, sa covjekom.
Slazem se da je vecina motivacija za ljudsko ponasanje nesvjesna, ali se takve stvari cesto mogu razjasniti i shvatiti. Primjer tehnika kojima se ovo moze postici su psihoanaliza i meditacija. Imperativ je da do tih zakljucaka dodjes sam.
Postoje izmjenjena stanja svijesti, dok kojih se moze doci na razne nacine(meditacijom, hipnozom, plesom, dugim postom, uskracivanjem culnih iskustava, seksom, konzumacijom psihodelichih supstanci, u skorije vrijme usmjerenim elektromagnetnim zracenjima itd.), i u kojima covjek moze ostati u stanju potpuno ogoljene svijesti, bez ega, bez zelja, bez prihvacenog kulturnog i individualnog identiteta. To je samo jedna od stvari koje se mogu dogoditi u izmjenejnim stanjima svjesti. Vecina navedenih tehnika se koristi vec hiljadama godina, i najcesce kao alati covjekovog unutrasnjeg istrazivanja, u kontekstu kultura iz kojih su ponikli. I danas ih koriste milioni ljudi, sirom svjeta, samo sto je kod nas ta praksa prilicno nepoznata.
Upravo ovo pitanje je srž napredovanja prema probuđenju, od bića koje je često upravljano nesvjesnim ili maloGreat Cornholio wrote:@Dr. Gonzo, motivi koji čovjeka pokreću na neku aktivnost su uglavnom nesvjesni. Ne može čovjek ugušiti u mladosti probuđene želje, može samo tražiti druge puteve njihovog zadovoljenja.