Forum Klix.ba

z

Evo dragi pčelari da pokažem kako postoji dobra suradnja između pčelara Prijedora i pčelara USK-a. Ova suradnja postoji već duže vrijeme i samo se nastavlja. U subotu je na mom pčelinjaku boravio predsjednik udruženja pčelara "Prva pčela" iz Prijedora gospodin Rajko Radivojac i predsjednik Skupštine Kečan Radovan i svakako mi iznenada uljepšali ionako lijep dan. Razgovarali smo o pčelarstvu, o naredna dva sajma pčelarstva koji bi trebali biti u Bihaću i Prijedoru. Rajko inače slovi za vrsnog ne samo pčelara praktičara već i poznavaoca proizvodnje matične mliječi, matica i jako miran, tih i nenametljiv, ali uvijek argumentovano razgovara.

Upozorenje.
Drage forumašice i forumaši ne bih da vas strašim, niti bilo kojeg pčelara reklamiram, ali smatram da mi je dužnost kako moralna tako i pčelarsko-etička da vam skrenem pažnju da je ova godina za pčele jako loša i jako malo je pravog pčelinjeg meda, pa budite oprezni jer će vjerovatno to pokušati da iskoriste razni mešetari i medari. Poseban oprez za one koji med kupuju kao lijek, a bogami i kao hranu. Možda je najbolje kad budete kupovali med da to radite kod svojih provjerenih pčelara, koji su se dokazali kako sa kvalitetom tako i odnosom prema vama, pčelama i općenito prema prirodi.

Za ovo divno vrijedno božije stvorenje, vrijedi se boriti da dobiju mjesto koje im i pripada

u subotu (15. sam s ocem obilazio pcelinjak.. nakon dugo vremena ujela me jedna pcela (fotografisuci sam haman prisao preblizu, a nisam nosio zastitu i zvocnula me na vratu, tako da se stvorio pogolem otok, iako nisam alergican).

nedavno smo kosili travu, ali opet je narasla:


prirucne pojilice (higijenske kakve pravi pcelar su 10x bolje, ali i ovo je ok za prvu pomoc):


M serija (aka brcanke):


Prosirenje leta na pisti 142:


Odradjen poso (btw, jedna losa stvar kod ove zastitne bluze je predubok sesir, tako da maska pada na oci, malo smo ga podvezali i sad je ok):


20-30-90 serija


malo poziranja:


topao dan, a pcelice su bile mirne (jos uvijek ima dovoljno hrane u prirodi):


sljive su za par dana spremne za berbu:

Pozdrav janje
Ja sam u subotu završio sa vrcanjem i prinosi su mnogo slabiji nego prijašnjih godina, pa me zanima kako je na vašem terenu gdje vi pčelarite. Inače poslije bagrema jako loši vremenski uvjeti su glavni razlog slabim prinosima i zato treba biti oprezan i već početi sa pripremama pčelinjih društava kojima treba određena prihrana da im se na vrijeme dadne iako znamo da pčele najbolje zimuju na svom vlastitom medu osim na medljikovcu.
Svakako je krajnje vrijeme da se ide sa tretiranjem pčelinjih društava protiv varoe, ja idem sa Thymovarom Švicarski lijek
pa ako neko na forumu ima u Švicarskoj zanima me da mi provjeri kolika je cijena ovog lijeka gore, jer je kod nas skup, pa savjetujem vama kad kupujete od nekog med da provjerite i sa kakvim lijekovima tretira svoje pčele jer ima lijekova koji dobro obaraju varou ali na žalost ostaju rezidue u medu i vosku pa čak med nebi smio da se koristi u ljudskoj ishrani, al eto na savjest svakom od nas pčelara. Evo kako izgleda Thymovar.

pčelar wrote:Pozdrav janje
Ja sam u subotu završio sa vrcanjem i prinosi su mnogo slabiji nego prijašnjih godina, pa me zanima kako je na vašem terenu gdje vi pčelarite. Inače poslije bagrema jako loši vremenski uvjeti su glavni razlog slabim prinosima i zato treba biti oprezan i već početi sa pripremama pčelinjih društava kojima treba određena prihrana da im se na vrijeme dadne iako znamo da pčele najbolje zimuju na svom vlastitom medu osim na medljikovcu

kod nas je slicno.. mi smo zadnje vrcanje imali prije nekih 15ak dana, ali je to bilo nako mijesano svega..
isto je bilo.. taman kad je bagrem zavrsio, a lipa trebala da medi, krenule su kise i tako je ostalo do druge polovine jula.. tu smo izvadili jos nekih 40ak kg, i to je to za ovu godinu..

otac je vec poceo s prehranom za zimu, ali sudeci po raspolozenju pcela, izgleda da u kosnicama ima dovoljno hrane, pa uglavnom daje tamo gdje sumnja da je tanko.. vidjecemo..

za tretiranju cu mu ispricati za ovaj tvoj lijek. povremeno idem u EU, a u becu kupujem dosta stvari kod jedne tete pcelarke (zadnje sto sam kupio je jenterov aparat, kako bi malo eksperimentisali sa maticama), pa cu pogledati i ovaj lijek..

z

Molim moderatore da me opomenu ako kršim pravila foruma ali samo sam htio da obavijestim pčelare da su izašla dva nova broja časopisa Matica i BH pčelar. Ako kršim propise, jer nije reklama barem ne moja lična, opomenite me ili sami izbrišite post. Smatram da u svakom od njih ima po nešto da se pročita pa i nauči.
Sve najbolje.

danas smo malo eksperimentisali, ali nismo imali kvalitetno povecalo..

za sve koji niste vidjeli varou..

varoa egejn:



da bi imali predstavu o velicini, ovo hrapavo ispod je list klasicnog papira za stampanje..

@pčelar
volio bih početi baviti se pčelama,da li znate nekog u Sarajevu,kome da se obratim da mi pokaže praktično neke stvari,gdje i šta da kupim?

janje_ wrote:varoa egejn:



da bi imali predstavu o velicini, ovo hrapavo ispod je list klasicnog papira za stampanje..

Evo malo uvećana Varroa destructor taj opaki neprijatelj naših pčela


Na žalost ovakva lutka i ako se rodi nesposobna je za život


Na kraju pčela se rađa oštećena i nesposobna, pa je zbog toga važno liječiti sa pravim lijekovima

@pčelar --imate li koga u Sarajevu da mi praktično pomogne i pokaže da započnem.

zonbirile wrote:@pčelar --imate li koga u Sarajevu da mi praktično pomogne i pokaže da započnem.

Lijep pozdrav zonbirile.
Poznajem Rašida Zorlaka i Samira Baraliju. Mislim da ću biti na sajmu pčelarstva u petak i subotu u Sarajevu akobogda i na pp vam pošaljem ostale informacije a ako i ja mogu pomoći za to kratko vrijeme tu sam. Drago mi je kad neko pokaže interesovanje za pčelarstvo jer je to veliki plus kako za vas tako za prirodu.
Neka vam je medeno.

mnogo sam probao iz literature i sa interneta,ali i tu se tvrdi da je najbolje imati mentora.Hvala na javljanju i ako može kontakt telefon nabrojanih.

z

Poštovani pčelaru,

kao i svaki put posjetio sam sajam kao mjesto za edukaciju, promociju i priliku za kupovinu izvrsnog i kvalitetnog meda iz prve ruke, a biće mi zadovoljstvo ako u petak uspijem da prepoznam i upoznam i pokretača ove teme.

Na žalost, hodajući po sajmu u masi reklama, etiketa i raznih proizvoda pokušavao sam prepoznati prepakivače od vrhunskih proizvođača kvalitetnog meda.
Interesuje me da li neko zna da li je organizator sajma i javno objavio dostupan i objavljen spisak izlagača, jer isti nije objavljen na na site-u bee-festa http://www.bee.tea-fest.ba/novosti.aspx ? Taj podatak me interesuje kao konzumenta a u okviru zaštite kvalitete proizvodnje domaćeg pčelara a onda tim putem i mene kao kupca od raznih preprodavača i uvoznika meda od Argrntine do ko zna kuda. Volio bih da mi Pčelar, naravno u svoje ime, da svoje mišljenje da li je moguće da se na sajmu pojavljuju nekvalitetni i prepakirani proizvodi pod etiketom "domaćeg proizvođača" ili čak oznakom "organski med", a bez validnih certifikata, kao i koji su to certifikati? Mislim da natpis "organic" na etiketi treba da znači da pčele nisu prehranjivane ničim drugim osim svojim medom, te da nisu tretirani nikakvim lijekovima osim prirodnih. Sve ovo pitam jer sam na site-u organizatora vidio da je u prijavi za učešće jedino potrebno uplatiti kotizaciju od 351 KM, što otvara vrata raznim prepakivačima na veliko nekvalitetnog i jeftinog meda. Da li je organizatoru prvenstveno stalo do sitnog profita prodajom što većeg broja štandova a ne vrši selekciju onih koji mogu izlagati na sajmu? Da li je moguće da kompanije koja se reklamiraju kako plasiraju na tržište pčelinje proizvode i preparate u svim velikim tržnim centrima po BiH, a pojavljuju se na sajmu, imaju kvalitetan med, obzirom da isti otkupljuju i plasiraju u tržne centre u velikim količinama. Čini mi se da su veletrgovci spremni jedino platiti nisku otkupnu cijenu prema prepakivačima, nagađam npr. 6 KM i to u velikim i konstantnim količinama, a proizvođač meda teško da može održati kvalitetnu proizvodnju iz tako nisku otkupnu cijenu. Otkuda ove godine velike količine domaćeg meda od kadulje kako piše na etiketama kada se zna da je suša? Vi Pčelaru sigurno iz prve ruke znate da li ste ove godine uopće mogli proizvesti čak i par kila meda od kadulje. Voziti na ispašu kamion sa npr. 200 košnica 15 dana za kilo i po pravog meda od kadulje, ili? E sada, kada sve to povežem, vidim da se na sajmu pojavljuju i kompanije koje prepakuju i plasiraju med na veliko, a na proizvod stave neku domaću etiketu pa tako mene kao kupca lako dovode u zabludu o porijeklu.

Kako da se kao kupac zaštitim od takvih izlagača koji su prisutni na sajmu bee-fest, tj. da li postoji certifikat kojem se može vjerovati?

Poštovani Pčelaru, pošto ovakva jednostavna pitanja otvaraju više aspekata i kompleksnosti odgovora, nadam se da mi nećete zamjeriti što se obraćam baš vama sa ovakvim pitanjima koja ustvari treba uputiti organizatoru sajma, ali sam siguran da ću ovako ću dobiti puno pouzdanije mišljenje a ne isprazne floskule, a obraćanja organizatoru ostavljam samim proizvođačima - pčelarima i udruženjima kojih se ovo najviše i tiče.

z

Pitanje kvaliteta proizvoda i cetifikacije je veoma kompleksno. Tesko da se potrosac moze nositi sa time. Trgovci su vodjeni profitom i dok god ne budu imali jak i nezavisan sistem kontrole kvaliteta i konkurenciju: na trzistu ce se pojavljivati svega i svacega, a kupac najcesce ostaje nezasticen.
Nauka je razvila tzv trgovacke sorte. To su sorte koje moraju da izdrze transport i zadovolje prvenstveno oci, pa tek onda elemente prehrambene kvalitete i isparavnosti. Proizvodjaci su prisiljeni da udovoljavaju zahtjevima trgovaca a ne kupaca, pa sade te sorte.
Najbolji nacin zastite kvaliteta proizvoda i potrosaca je edukacija, razmjena informacija izmedju potrosaca i proizvodjaca, te direktni kontakt potrosaca i kupca. To u osnovi znaci zaobilazenje trgovaca. Ovakav oblik poslovanja i obezbjedivanja hrane garantovanog kvaliteta postaje sve popularniji u zemljama gdje su veliki trgovinski lanci unistili pijace, male piljare i povrtlare. Jedan od bitnih elemnata ovakvih novih modela je internet, mobilna telefonija te dobra organizacija distribucije.
U osnovi se radi o proizvodnji za poznatog kupca odnosno kupci mogu kupovati u basti. Model je poznat kao CSA Comuniti Suported Agriculture. (agrikultura podrzana od zajednice)

Radi se o ugovorenoj proizvodnji od 12-15 sedmica koliko traje povrtlarska sezona. Povrtlar vam jednom sedmicno dostavlja na kucnu adresu ili vi navratite i pokupite korpu povrca sa 5-10 namirnica, koji u to vrijeme prispjevaju.
http://www.greenpeople.org/webpage.cfm? ... arm.com%2F
http://www.lagunafarm.com/


Kupovina se ugovara i placa jedan mjesec ili cijelu sezonu unaprijed. Pored povrca cesto se ugovara i dostava jaja, cvijeca ili nekog voca. Takodje postoje rancevi koje isporucuju meso.

http://www.chilenobnb.com/history.html
Koristi su obostrane. Kupac ima garanciju za kvalitet namirnica, proizvodjac ugovorenu proizvodnju. Veoma cesto cijena dodje skoro ista ili je za 10-15% veca. Organik proizvodnja ima vece troskove proizvodnje, ali su izbjegnuti troskovi kredita, nakupaca, trgovaca.
Dostava prozvoda za povrtlare dodje kao dopunski posao jer u vrijeme kada povrce zrije nema vecih poljoprivrednih radova tako da im taj dio posla ne prestavlja veliku poteskocu. Troskovi distribucije su manji jer proizvodjac na ovom dijelu posla ne uzima onoliku marzu koliku uzima nakupac ili trgovac.
Povrtlari koji ovako organizuju proizvodnju i distribuciju imaju veoma cesto kao klijente poznate restorane, bolnice, hotele, privatna prenocista itd. Cak su i manje firme destinacija gdje se dostavljaju korpe sa proizvodima.
Cesto se proizvodjaci iz komsiluka udruze, pa uz distribuciju povrca ide i distribucija, voca, jaja, meda itd.

Mozda bi ovaj nacin rada mogao biti primjenjiv i kod nas?

pozdravljam sviju koji posjećuju ovaj forum i zahvaljujem se na dragocjenim
savjetima iskusnijih pčelara. prije nekih par godina odlučih da se bavim
pčelarstvom. pčele sam trebao smjestiti na prijateljevom imanju udaljenom 5-6 km
od grada. meni se to učinilo daleko i nerentabilno s obzirom da sam htio
početi sa 3 košnice i, na žalost, odustanem. sada konačno hoću da počnem
pčelariti, našao sam bližu lokaciju za pčelinjak a imam i onu iz početka priče
na raspolaganju. nadam se da nisam zakasnio da u ovoj kalendarskoj godini
počnem? ako se ne varam Pčelar je pisao da je njgov pčelinjak udaljen oko 60 km
pa pretpostavljam da ga obilazi samo vikendom. je li to dovoljno? bude li
perioda u pčelarenju kada se pčelinjak mora obilaziti i češće?
čitao sam o košnicama Rodna voja pa bih zamolio nekoga ko ima iskustva s ovim
košnicama da malo piše o njima tj. o svom iskustvu s tim košnicama. unaprijed
zahvaljujem na pomoći i odgovorima.

Macak,neznam odakle si, ako si iz Sarajeva ja cu ti biti na raspolaganju da ti pomognem onoliko koliko ja znam i umijem da pocnes da se bavis pcelarenjem kao jednim divnim hobijem.Pcelarenjem se bavi iz ljubavi prema prirodi i pcelama bez gledanja na ekonomsku rentabilnost na samom pocetku dok ne savladas ono osnovno,a ta rentabilnost dolazi vremenom kroz sticanje iskustva i povecanjem broja drustava.Kad to sve savladas i ispunis sve te uslove sav ulozeni trud se vrati sa kamatama.Dakle, ja ti stojim na raspolaganju a i svima ostalim sa ovog foruma koji zele da pocnu da se bave pcelarenjem da otklonim sve dileme oko toga dali i kako i kada poceti ili ne, se baviti pcelarenjem, naravno onoliko koliko ja znam o tome.
Svi koji su zainteresovani neka posalju broj tel. na pp a pozeljno bi bilo da dodju na predavanje naseg pcelara u subotu.

hvala, Emire, ali nisam dobio odgovore na par postavljenih pitanja pa bih opet zamolio nekoga ko zna da mi odgovori.

smatram da ne može biti dobar pčelar onaj ko ne voli ni prirodu ni pčele. po meni je ta ljubav glavni preduvjet da se počne baviti pčelarstvom. odmah iza toga dolazi ekonomska računica. elem, kako se to baviti pčelarstvom ako nemaš novca da kupiš košnice i ostali neophodan pčelarski pribor? zatim, u startu moraš ukalkulisati i ostale izdatke vezane za lijekove, prehranjivanje i ostalo.
čisto sumnjam da postoji pčelar koji se pčelarstvom bavi onako, iz hobija, bez veze, pa mu svejedno hoće li mu pčele uginuti ili neće a sav med što proizvede dadne osama i medvjedima.
uostalom, kome ne treba neka korist od pčela može komotno uzgajati i ose umjesto pčela

još u djetinjstvu sam zavolio pčele i odavno imam želju da ih uzgajam. svim pčelinim proizvodima sam oduševljen a med konzumiram svakodnevno. pčelarstvom hoću da se počnem baviti zbog ljubavi prema pčelama (i prirodi, naravno) i zbog zarade.....

Da li je normalno da svako malo nadjem pcelu na balkonu, u plafonjeri i zar pcele lete po noci. Trebam li sumnjati da neko u neboderu drzi pcele? Kazu pcele ne napadaju bez razloga....sinoc/jutros me na spavanju ubode. Posto sam alergicna na njih, poprilicno sam zabrinuta. dobro sam je vidjela jutros...bila je dlakava i imala je deblje nozice...ali vise je imala grivu oko glave nego da je cijela bila dlakava

z

Amazonka27 wrote:Da li je normalno da svako malo nadjem pcelu na balkonu, u plafonjeri i zar pcele lete po noci. Trebam li sumnjati da neko u neboderu drzi pcele? Kazu pcele ne napadaju bez razloga....sinoc/jutros me na spavanju ubode. Posto sam alergicna na njih, poprilicno sam zabrinuta. dobro sam je vidjela jutros...bila je dlakava i imala je deblje nozice...ali vise je imala grivu oko glave nego da je cijela bila dlakava

Lijep pozdrav Amazonka. Eh da si donijela tu "pčelu" na sajam odmah bi dobila odgovor da li je zaista pčela ili nije. Ako može foto pa da damo odgovor. Ako te je zaista pčela "bocnula" ona je nakon par sati umrla. Namjerno kažem umrla jer je pčela jedina životnja koja zaslužuje da joj se kaže da umire zbog svog značaja za čovječanstvo i našu planetu Zemlju. Na mjestu uboda je morala ostati pčelinja žaoka i nakon toga mala tamno-crvena pjega, al ako imaš foto ako te baš zanima jel uistinu pčela. Ako si alergična uvijek imaj kod sebe kremu Synopen.