Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
postoji nesto sto je kulturoloski muslimansko,postoji islamska kultura..recimo svi muslimani znaju za baklavu,halvu(halawa),serbe,dimije,ovo ono..pa tako i imena muslimanska postoje.Bosnjaci su dio te islamske kulture
theTruePath wrote:postoji nesto sto je kulturoloski muslimansko,postoji islamska kultura..recimo svi muslimani znaju za baklavu,halvu(halawa),serbe,dimije,ovo ono..pa tako i imena muslimanska postoje.Bosnjaci su dio te islamske kulture
1. Sve pobrojano je više dio turske nego islamske kulture i nasljeđa.
2. Muslimanska imena ne postoje niti se igdje pominju, a to neki ovdje uporno proturaju. Postoje imena koja su česta kod muslimana što nije isto. Ova imena su obićno turskog, arapskog ili perzijskog porijekla.
3. Islamska kultura postoji, ali je to neka druga tema na koju bi se moglo mnogo šta reći. Bošnjaci i jesu i nisu dio iste, naravno u zavisnosti šta se pod istom podrazumjeva
1.Nisi dobro obavjesten,citaj i uci..sve pobrojano dolazi iz arapske kulture,pa je doslo do turaka,a onda i do nas,pa dalje.To sve to cini islamskim i ne samo arapskim
2.Ne postoje u teologiji,ali kulturoloski postoje,i ovdje govorimo dakle o obicaju i tradiciji a ne cistoj teologiji-religijiskim zakonu
3.Svi Bosnjaci,pa cak i ateisti su dio muslimanskog miljea(sto je jako sirok pojam,jer je islamski svijet multikulturalan sa velikim razlikama,mi pripadamo osmanskom dijelu),i da,jako zanimljiva tema,ali necemo o tome.
theTruePath wrote:1.Nisi dobro obavjesten,citaj i uci..sve pobrojano dolazi iz arapske kulture,pa je doslo do turaka,a onda i do nas,pa dalje.To sve to cini islamskim i ne samo arapskim
2.Ne postoje u teologiji,ali kulturoloski postoje,i ovdje govorimo dakle o obicaju i tradiciji a ne cistoj teologiji-religijiskim zakonu
3.Svi Bosnjaci,pa cak i ateisti su dio muslimanskog miljea(sto je jako sirok pojam,jer je islamski svijet multikulturalan sa velikim razlikama,mi pripadamo osmanskom dijelu),i da,jako zanimljiva tema,ali necemo o tome.
1. Za ostalo si vjerovatno upravu, jer stvarno ne baratam sa tim informacijama, ali sarma i baklava su sigurno dio turske kulture jer im imena potiću iz turskog jezika. No nebitno
2. Upravo tako "ne postoje u teologiji", a post iznad tebe se tvrdi da u Kur'anu piše kako se trebaju davati muslimanska imena koja su ustvari arapska, turska i perzijska imena.
3. Bošnjaci pripadaju samo dijelu islamske kulture jer je to jako opširan pojam, ali takođe imaju i neke svoje običaje i tradiciju koja ne postoji nigdje na svijetu i koja se zadržala iz nekih vremena prije dolaska islama na ove prostore. Neki dan sam saznao da saljevanje strave, koje je kod nas ovdje normalno, najvjerovatnije stari običaj sa ovih prostora koji nema nikakve veze sa islamom. Čak kad bi se kroz islam gledalo bilo bi i zabranjeno. Ateisti nikako ne mogu pripadati muslimanskom miljeu i miješaš pojmove. Bošnjaci imaju svoju kulturu i tradiciju što je sasvim normalno za svaki narod na svijetu. Čak šta više dijelovi tog naslijeđa su mnogo bliži naslijeđu kod Srba ili Hrvata, nego kod npr. Turaka što je sasvim normalno s obzirom na prostor na kojem se nalazimo.
1.Ok moze biti ali i arapi baklavu danas smatraju nacionalnom i jedu je uz bajram i sl,kao i muslimani Indonezije,veceg dijela Afrike itd
2.Ta arapska,turska i perzijska imena su kulturoloski muslimanska,a pored toga da se moraju davati lijepa imena,imena moraju biti razlicita od nevjernickih imena,,to je takodjer hadis
3.Sve sto si nabrojao postoji i kod turaka,arapa itd,,svaki narod koji je primio islam je sadrzao neke stvari iz predislamskog perijoda,kod nas toga ima malo u poredjenju s recimo indonezanima ili afrikancima,ateista ima svugdje takodjer,jedan ateista iz Njemacke se i dalje smatra dijelom krscansko zapadne kulture,tako i ateista iz muslimanske tradicije pripada islamskoj kulturi
Od tradicionalnih imena bosanskih muslimana Ibrica i Rejhan mi se svidjaju.....od ovih "nevjernickih" Valentin,Dante,Borna,Sergej,Maša,Sith
zenska-moje ,Esmer,Aiša......Sofija,Marlen,Alina,Zvjezdana,Afrika (kao ime)
Interesantno kako turska i perzijska imena postadose "muslimanska", iako sumnjam da su Perzijci i Turci u 7. stoljecu bili muslimani. Po logici pojedinih bi Bosnjaci djeci trebali davati i indonezijska, bengalska, cecenska i mozda dagestanska imena, jer vecinu stanovnistva u tim zemljama cine muslimani. Vazda se tvrdi kako su srpski i hrvatski nacionalisti odgovorni sa opresiju bosnjackog nacionalnog identiteta (sto i jesu), ali se nigdje ne spominje da su njihovu nacionalnu emancipaciju posebno sprjecavali islamski konzervativni krugovi koji od njih danas dan nastoje stvoriti cisto vjersku skupinu. Gospon "truepath", kad vec inzistirate na zatiranju slavenskih imena, koja su ujedno i bosnjacka, zasto ne ucinite jos jedan korak pa i bosanski jezik proglasite nebosnjackim?
Po logici pojedinih bi Bosnjaci djeci trebali davati i indonezijska, bengalska, cecenska i mozda dagestanska imena, jer vecinu stanovnistva u tim zemljama cine muslimani
zato sto su islamsku kulturu krojile te 3 civilizacije,pa i bengalci,indonezani,dagestanci i cecenci takodjer daju njihova(arapska,turska,perzijska) imena!
poznati bengalci:
Amal Kumar Raychaudhuri
Imran Khan
Saif Ali Khan'
poznati indonezani:
Wahid Hasyim
Hasyim Asyari
Abdul Haris Nasution
poznati ceceni:
Ahmed Kadyrov
Shamil Basayev
Musa Geshaev
koliko vidim sve neke razne verzije arapskih/turskih/perzijskih imena
Kad smo već kod Lejle, negdje sam čitao da određeni konzervativni islamski krugovi ne preporučuju davanje ovoga imena djeci. Kao bilo je u upotrebi i prije pojave islama. Sve bi to bilo dobro da npr. i ime Muhamed nije bilo u upotrebi prije objave.
Neko je pomenuo nevjernička imena. Svako ima svoj pogled na određene stvari, ali po meni nevjernička imena su ona koja su na bilo koji način povezana sa drugim vjerama kao npr. neka biblijska imena Luka ili Pavle. Ako bi išli tom logikom da se ne daju imena koja daju nevjernici onda bi muslimani trebali da prestanu davati imena kao što su Fatima, Alma, Halil, Armin, Amir, Damir jer ta imena daju i pripadnici drugih vijera. U arapskim zemljama ćete naći mnogo ljudi drugih vijera koji daju ista imena kao i muslimani. S tim da naravno oni ne daju imena koja se pojavljaju u Kur'anu što je sasvnim normalno. Čak i u našoj bližoj okolini možete naći katolika sa imenom Amir, koje je opet zastupljenije kod pripadnika islamske vjere.
Konfuzija koja se javlja sa imenima je upravo posljedica gledanja na određene stvari bez pokušaja razmišljanja o tim stvarima.
Kad smo već kod Lejle, negdje sam čitao da određeni konzervativni islamski krugovi ne preporučuju davanje ovoga imena djeci
Koji krugovi,moze li izvor?
Negdje sam pročitao neki članak onako usput i da me ubiješ ne znam sad tačno gdje. Sad kad sam vidio ime Lejla sjetio sam se, jer i meni je to lijepo ime, pa mi bilo čudno kad sam to pročitao.
Lična imena Muslimana na području Bosne i Hercegovine sačinjavaju specifičan segment antroponimije bosanskoga jezika. Taj segment u sebi nosi mnogobrojne provinijencije antroponima koji se mogu uočiti u formi pojedini lični imena.
Jedan od slojeva ovih imena, koji po svom broju prevazilazi ostale slojeve, sačinjavaju lična imena Muslimana koja su preuzeta iz orijentalnih jezika, prije svega arapskog, a zatim i turskog i perzijskog jezika. Njihova pojava historijski je povezana za cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu i imala je čvrstu podlogu vezanu za islamizaciju naših krajeva. Ova imena preuzeta iz orijentalnih jezika svoju adaptaciju i asimilaciju, a zatim i svoju integriranost našla su u antroponimijskom fondu bosanskoga jezika. Tako su ova imena kod naših muslimana dobijala sva fonetsko – morfološka obilježja naših imena; jednačio se glasovni sistem, uklapala su se u postojeći prozodijski sistem i dobijala su sva morfološka i tvorbena obilježja za koja su već znala naša izvorna imena. Tako se već stoljećima na našem području javljaju imena tipa: Ahmed, Sulejman, Ibrahim, Muhamed, Fatima, Lejla, Asim, Sadik, Kasim, Hatidža, Azra, Abdulah, Salih, Aiša, Mehmed , Haris, Nihad, Osman, Alija, Dževad, Emir, itd. Iscrpan popis s odgovarajućom obradom svih ovih antroponima, čiji broj prevazilazi 3 000 jedinica(!), daje Ismet Smailović u svojoj knjizi "Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini" (SMAILOVIĆ, 1977).
Po svome značenju ova imena su vrlo raznovrsna i veoma zanimljiva. Najviše ovih imena označavaju lijepe ljudske, moralne i fizičke osobine, npr.: Adil – pravedan, pošten, čestit; Hasan – lijep, divan; Mufid – koristan; Sadik – iskren, pošten; Salih – dobar; i sl.
Neka imena sadrže u sebi karakter vojne, administrativne ili državničke funkcije, odnosno titula, npr.: Emir – vođa, vladar; Mirza – princ, kraljević, itd., a neka u prijevodu znače ime životinje, biljke ili lijepog cvijeta, npr.: Esed – lav; Kurt – vuk; Šahbaz – soko; Alma – jabuka; Đula – ruža; Rejhan – bosiljak.
Jedan dio muslimanskih imena, preuzet iz arapskog jezika, u daljoj etimologiji su starohebrejskog porijekla, npr.: Adem – čovjek; Benjamin – sin sreće, sin miljenik; Davud – dragi, voljeni; Ibrahim – otac mnoštva, mase, itd.
Ženska se imena u arapskom, turskom i perzijskom jeziku završavaju na suglasnik ili na –e (ä) . Kod nas se ženska imena završavaju na –a, tako da su i imena orijentalnog porijekla prilagođavana našem jeziku.
Drugi karakterističan sloj tvore imena kod bosanskohercegovački Muslimana koja nisu orijentalnog porijekla. Njihov broj je suženiji od orijentalnih imena, ali su svakako vrijedna pomena. Po svojoj provinijenciji ona su dvojakog karaktera: ili su tzv. «narodna imena» ili pak stranog, ali ne orijentalnog porijekla. U tzv. «narodna imena» spadaju imena kao što su Zlatan, Zlatko, Zlata, Zlatka, Damir, Vedran, Vesna, Jadranka i sl. Ponekad se i ovdje osjeća uticaj paradigmatike onog prvog sloja, što možemo uočiti kod imena, poput Zlatija, gdje je karakterističan sufiks –ija dovoljno indikativan (npr. Zekija, Hajrija, Rabija i sl.).
Ovdje jasno dolaze do izražaja i imena stranog porijekla kao što su: Mia, Elvira, Alen, Mirela, Denis, itd. Također, ovdje dolazi i do inovativne popune u obliku drugog člana parnih skupina poput Mirela, Alena, Denisa, i sl.
Imena drugog sloja manje su se proučavala, i teže se proučavaju, jer svakog dana nastaju nova imena ovog oblika, nekada po nekakvim pravilima, a nekad bez ikakvih pravila. Ova strana imena najčešće se daju pod uticajem nekakvog modnog trenda. To su, najčešće, imena popularnih ličnosti iz raznih sfera ljudskoga društva. Imena Alen i Elvis (po glumcu Alenu Delonu i muzičkoj zvijezdi Elvisu Prisliju) veoma su raširena na području Bosne i Hercegovine, tako da su poprimila i oblik ženskog roda: Alena i Elvisa.
Treći sloj novih ličnih imena u Muslimana na tlu Bosne i Hercegovine čine imena sa potpuno novim antroponimijskim formacijama čiji je nastanak bio iza rata.
Na ovaj posljednji sloj ukazao je Ismet Smailović kao na «imena koja su prividno orijentalnog porijekla i nemaju nikakvog značenja», koja su nastala "slobodnim premještanjem glasova nekog pravog orijentalnog imena, ili su potpuno samovoljno tako konstruisana da po formi liče na neko arapsko, perzijsko ili tursko ime, ali po sadržaju i značenju nemaju nikakve veze s tim jezicima, ili je imaju samo djelimično". Uz to Smailović ovim imenima priključuje abrevijaturne forme kao Ismar (od ISmet i MARija) i sl. Odnosno, u ovim imenima do izražaja dolazi akcenatsko – fonetska struktura koja zvuči kao bosanska i bošnjačka, ali semantičko određenje je prilično zamagljeno i upitno. Tako jednu vrstu čine i ona imena koja su nastala kombinacijom početnih slova kod roditelja (Ademir – Adem i Mirsada), dok u drugoj vrsti imamo kombinaciju glasova i slogova bez određenog, konkretnog značenja (Edna, Lorena).
Neka od ovih imena stvorena su kao imitacija imena drugih naroda, a neka su preuzeta iz raznih pripovjedaka, romana, TV- sapunica, a najveći dio ih je nastao vlastitom i slobodnom kombinacijom različitih glasova, s težnjom i željom da ime bude što orginalnije, novije i interesantnije.
Jezik nije samo sredstvo komunikacije, kako kaže prof. Lisičić, jezik je i sredstvo nacionalne identifikacije. Upravo se po imenu najlakše i najefikasnije određuje kojem narodu i kojem civilizacijskom podneblju i sredini čovjek pripada. Ovakva imena jasan su pokazatelj da je teško pronaći odgovor na pitanje zašto se napuštaju tradicionalna bošnjačka imena i izmišljaju nova.
Jedan od razloga mogao bi biti težnja ljudi da ime učine modernim i zanimljivijim a u isto vrijeme i unikatnim. Međutim, glavni je razlog neznanje većine ljudi, ne znaju šta je ime, ne znaju da imena imaju svoje značenje, niti znaju da svaka riječ ne može biti ime.
LITERATURA:
Ismet Smailović, Problem utvrđivanja porijekla i značenja imena u Bosni i Hercegovini, «Prilozi terminologiji i onomastici u Bosni i Hercegovini», Institut za jezik i književnost u Sarajevu, Radovi II, Sarajevo, 1976.
Ismet Smailović, Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, Monografije I, Sarajevo, 1977.
Sulejman Lisičić, Savremena imena i prezimena Bošnjaka, Hrvata i Srba, JU Opča biblioteka, Maglaj, 2006. godine.