#676
Posted: 01/06/2006 19:10
RTV Visoko wrote: Komisija konstatovala stanje na Srednjovjekovnom gradu Visoki!
Veliku pažnju Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida sunca“ i lokalnih novinara je izazvala posjeta Komisije za konstataciju stanja na lokalitetu visočkog srednjevjekovnog grada, koju su sačinjavali bh. naučnici iz nekoliko oblasti, a formiralo ih je Federalno ministarstvo kultute, Komisija za Zaštitu kulurno-historijskog blaga BiH i Zemaljski muzej BiH. Među njima je bila i dr. Zilka Kujundžić-Vejzagić, najveći profanisani oponent tezama gosp. Semira Osmanagića. Sa kolegama je obišla riune nekadašnjeg grada Visoki, zagledala, razgovarala, fotografisala. Nakon silaska na plato je kratko kazala:
- Od Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida sunca niko ništa nije radio na srednjevjekovnom gradu. Naravno da nije niti smije. To mi je zabranjeno.
Njen stav svi već znaju i u neformalnom razgovoru sa domaćinima iz Fondacije je razgovarala na tom fonu, a izjave za medije nije htjela davati, jer se ne želi uplitati u posao ostalih stručnjaka koji imaju svoja mišljenja ali i obaveze po ovom dolasku. Nisu željeli obilaziti ni nalaze, ni otvorene sonde na platou i ispod puta, a o sondama na stranama Visočice – Piramide da i ne govorimo. Dr. Kujundžić – Vejzagić nije htjela uzeti ni, ponuđenu joj knjigu gosp. Osmanagića. Ali predstavnici ministarstva jesu. Novinari RTV Visoko su sačekali dr. Muhameda Hamidovića, predsjednika pomenute Komisije i bez njegovih konsultacija sa ostalim članovima Komisije porazgovarali.
- Moja prva impresija, bez razgovora sa Komisijom je da je srednjevjekovni grad sada manje ugrožen nego tokom rata. Dobro je što je malo onog rastinja uklonjeno, da se sada vidi dio zidova. Konstatovali smo da su određeni fragmenti prebačeni u muzej. Vidjeli smo ih i dobro je da su oni tamo. Lično smatram da ovi arheološki radovi koji se sada izvode nisu uopšte ugrozili stari grad, međutim, zvaničnu izjavu ću dati nakon konsultacija sa svih 8 članova Komisije koji su danas ovdje, a među njima su arheolozi, arhitekti, geolozi.
Šta će biti Vaš daljnji korak?
- Prema onome što bih ja preporučio Komisiji je pravljenje programa zaštite cijele zone, historijske zone, da Dejtonska komisija možda proširi granicu na pristupni plato, jer ja koji se bavim urbanim razvojem osjećam da tu može biti nešto što bi prvo trebalo potvrditi, pa dalje istraživati. Znači, trebalo bi se proširiti područje zaštite, ali male probleme će predstavljati privatni posjedi.
Smatrate li da je trebalo doći do iskopavanja od strane Fondacije, pa da se određene državne institucije i pojedinci sjete srednjevjekovnog grada Visoki?
- Pa, ne bih takvu paralelu postavljao. Jeste možda postidjelo mnoge, ali to nije razlog. Izazov je sada veći. Tokom rata sam pratio mnoge stare gradove i preko 60 njih ovakvih je uništeno. 2500 spomenika sakralnog karaktera ima ova zemlja. Prema tome, logično je da se ne može sve. Meni je malo krivo da se Visočani nisu nikada sjetili skupiti po 1 KM pa da se gore nešto radi. Drugi to rade. Ovo sada je dobra prilika da se skrene pažnja na nešto što je utemeljena historiji.
Kako je moguće da neko za pola godine stekne takve simpatije, animira vlast i institucije, privredu i građanstvo, a da s druge strane, Zemaljski muzej nema struje, grijanja, novaca za golu egzistenciju? Do koga je tu?
- To je do menadžmenta, do naših ljudi. Sve su to naši ljudi, i ovi prvi i ovi drugi.
Je li to sramota za neke?
- To vi, novinari, vidite. Sramota i jeste i nije. Imate ljudi koji još nemaju krova nad glavom, a šta govoriti o spomeniku kulture. Teško je to reči, ali mi moramo čuvati nacionalne spomenike.
Ova posjeta je protekla u veoma srdačnoj atmosteri. U srdačnosti su, naravno, prednjačili članovi Fondacije. Gosti su ponuđeni svime, a iskoristili su samo sklanjanje od kiše u kućici na platou. Nakon Visočice su posjetili i Zavičajni muzej Visoko, jer im je domaćin u našem gradu bio Senad Hodović, direktor ove institucije.
ali može li komentar one slike što postavih a u kontekstu puta koji vodi na vrh Visočice.
