Evropske norme ne poznaju konstitutivnost, tu nisu svi jednaki pred zakonom vec imamo privilegovane, tako da ako hocemo u evropu moramo teziti ravnopravnosti i jednakosti.
Molice oni nas da se izjasnjavamo kao Hrvati,inace odose u nacionalne manjinesaimidin wrote: ↑16/03/2021 14:49Za mlade koji hoce lagan posao za pocetnike, osbih, prijavis se kao hrvat, znam par koji nisu mogli proci kao bosnjaci, I eno ih sad rade
al dok to oni ukapiraju 
Barbarić: Izetbegović zagovara da FBiH bude kao RS, Dodikova pozicija s Izbornim zakonom je komotna
Povodom trenutnog izuzetno komplikovanog političkog stanja u Bosni i Hercegovini i odnosa između HDZ-a i SDA-a odnosno sukobljavanja o pitanju Izbornog zakona, razgovarali smo sa politologom i profesorom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Draženom Barbarićem.
Iako se često u medijima govori o Izbornom zakonu, a lideri stranaka redovno diskutuju o toj problematici, čini se da javnost nije dovoljno dobro upoznata o njegovom značaju. Možete li nam u tom smislu objasniti zbog čega je važan Izborni zakon?
Važan je zbog činjenice da se u ovom trenutku u prijeporima oko Izbornoga zakona sudaraju dvije koncepcije državnosti. Sudaraju se bošnjački i hrvatski politički vektor koji se u svojim početnim pozicijama međusobno isključuju. Važna razlika je u tome što bošnjački vektor Izborni zakon skrojen po svojim načelima želi kao svojevrsnu kompenzaciju u odnosu na nemoć da se bilo što promjeni na razini središnje države i u odnosu na Republiku Srpsku. Dakle, mogućnošću biranja hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i određenoga broja hrvatskih delegata u federalnom Domu naroda pokušava se ostvariti hegemonijska pozicija i time se suprotstaviti Republici Srpskoj u svojstvu jednoga nacionalnog entiteta nasuprot drugome. S druge strane, hrvatski vektor Izborni zakon u ovom trenutku smatra fundamentalnim pitanjem opstanka političkog subjektiviteta, tj. zadržavanjem mogućnosti demokratskoga izbora onih funkcija koje im na ceremonijalnoj i djelatnoj razini omogućavaju konstitutivnost i političku jednakopravnost.
Od stranaka sa sjedištem u Sarajevu, nismo čuli da su se detaljno izjasnili o ovoj problematici, niti su dali svoj prijedlog, niti su u potpunosti odbacili pregovore. S druge strane predstavnici HDZ-a detaljno i javno pristupaju ovom političkom pitanju. Šta se krije iza takvih različitih pristupa?
Upravo zbog prethodno izrečenoga imamo takvu situaciju. Bošnjačke stranke su u poziciji čekanja i reteriranja na prijedloge koji će dolaziti od strane hrvatskih stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor. Potonjima je pitanje Izbornoga zakona, kao što je rečeno krucijalno pitanje subjektiviteta, ali i pitanje legitimacije pred svojim biračkim tijelom. Ako hrvatske stranke predvođene HDZ-om odustanu od pitanja reforme Izbornoga zakona u smjeru otklanjanja mehanizama zloupotrebe pripadničke demokracije (nametanja hrvatskih predstavnika) i pretvaranja u predstavničku demokraciju u kojoj će izabrani dužnosnici (bez obzira na nacionalni identitet) imati hrvatski izborni legitimitet, onda gube birački temelj pod svojim nogama. Bošnjačke stranke s druge strane nemaju takvu vrstu pritiska od svoga biračkog tijela jer popunjavaju stopostotno sve funkcije koje zahtjevaju bošnjački izborni legitimitet, njima jedino predstoji simbolička borba da kompromis, do kojega tek treba doći, prikažu kao vlastitu pobjedu i veliki ustupak HDZ-a.
Kakva je pozicija Milorada Dodika, i uopšte srpskih stranaka po pitanju Izbornog zakona, jer ipak, potrebna je i njihova saglasnost u oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine?
Vrlo komotna. Srpski politički akteri mogu s potpuno indiferentnošću promatrati cijeli proces i u kojem god smjeru on prevagne ide im na ruku. Svaki oblik "građanskih elemenata" izbornoga zakona dodatno učvršćuje RS jer ona baštini upravo takvo uređenje, a s druge strane, svaki mehanizam "legitimnoga predstavljanja" će biti pozdravljen jer jača poziciju RS-a i srpskih predstavnika u institucijama BiH. Njihova pozicija može biti promjenjena ukoliko pristanu na "tiho savezništvo" sa bošnjačkim strankama u kome se dogovara svojevrsna "podjela plijena" kakva je primjerice odigrana prilikom izbora članova Centralne izborne komisije. U tom slučaju bi se stvorila ravnoteža snaga strukturirana kroz de facto konfederalni odnos bošnjačkoga i srpskoga eniteta koji bi bili u stalnoj političkoj napetosti.
Koliko je vidljivo iz onoga što je dosad prezentovano javnosti kao prijedlozi reforme Izbornog zakona HDZ-a, ili medija u određenoj mjeri bliskih HDZ-u, princip "legitimnog predstavljanja", kako je protumačen u spomenutim prijedlozima, ne nosi istu težinu za stanovnike oba entiteta, jer politička snaga Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a nije ista. Ima li tu prostora za održiv dogovor, jer Bakir Izetbegović insistira na ujednačavanju snage ova dva zakonodavna tijela?
Aposlutno ima, međutim, problem je postavljen s pogrešne strane. Naime, sinkronizacija bikameralizma koju zagovara Bakir Izetbeogić ide prema dezavuiranju nadležnosti Doma naroda i pretvaranja entiteta Federacije BiH u ono što u RS-u već postoji. To se u potpunosti uklapa u tezu o bošnjačkoj hegemonijskoj poziciji kao kompenzaciji za RS. Međutim, ne vidim načina kako bi se u kasnijoj fazi unitarizacije, kojoj SDA očito smjera, napadala pozicija RS-a jer bi ona već učvrstila građanski princip kojem SDA toliko slijepo teži. U želji za nacionalnom hegemonijom u Federaciji ne vidi dugoročno pogubne posljedice svoje politike – "betoniranje" Republike Srpske, bošnjačke hegemonije u Federaciji, te svođenje Hrvata na nezadovoljnu i državi nesklonu manjinsku naciju. Sve uzveši zajedno rezultat bi bio disfunkcionalna i još podjeljenija država. Konzistentna bošnjačka politika bi težila dodatnom jačanju uloge Vijeća naroda u RS-u, sumnjam da bi se hrvatski politički predstavnici opirali takvome prijedlogu. U Vijeću naroda Bošnjaci i Hrvati svedeni su na kulturološki artefakt, bez političkoga subjektiviteta. Prijedlog Bakira Izetbegovića mora objasniti dvije stvari: odriče li se time definitivno političkoga statusa Bošnjaka u RS-u i zašto bi Hrvati pristali na "političku kastraciju" i svođenje na nacionalnu manjinu u Federaciji?
Predsjednik HDZ-a insistira na tome da se reforma mora provesti do juna, i u tom smislu spominjale su se "crvene linije". U nemalom broju slučajeva Dragan Čović je pomjerao rokove, međutim, čini se da je ovaj put odlučniji jer se izbori približavaju. Po vašem sudu, kakve korake bi mogao povući HDZ u slučaju da ne dođe do dogovora?
Ne treba smetnuti s uma da smo na prethodnim Općim izborima prošli do tada neviđenu avanturu da je izborni proces izvršen bez jasnih i dogovorenih "pravila igre", stoga je u BiH sve moguće. Također, treba ozbiljno naglasiti da je supervizor i garant Mostarskoga sporazuma, čiji treći dio postavlja određene rokove i, što je izuzetno važno,osnovno načelo legitimnoga predstavljanja, upravo međunarodna zajednica u najjačem mogućem sastavu. Stoga bi neuspjeh pregovora bio i njihov direktni diplomatsko-politički neuspjeh, a u situaciji "miješanja karata" na međunarodnoj razini (nova američka administracija, novi Visoki predstavnik) nisam siguran hoće li ovaj put dopustiti još jednu eskapadu. Izrečeni stavovi u recentno vrijeme gospode Sattlera, Nelsona i Palmera potvrđuju navedenu tezu.
Sve je jasno, samo ne vidim kako ce sda ili bilo ko drugi dati hdz sto zeli, tj sta hdz nudi u zamjenu.Novak20 wrote: ↑17/03/2021 10:05 Nego, da se vratimo temi. Novi Izborni zakon.
Dobra i precizna pitanja novinara, bez navijačkih sugestija i neuvijeni, jednostavni odgovori koji i laiku objašnjavaju politički kontekst i važnost izmjena Izbornog zakona za tri glavne politike u BiH.
Jako dobar intervju i osvježenje od hiperprodukcije medijskog smeća.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/barbari ... /210316024
Naravno da se opiru, nema takvog prijedloga u izbornom zakonu jer bi to znacilo narusavanje odnosa s Dodikom i gubitak saveznistva u drzavnim institucijama. S Bakirom to nije slucaj jer u Federaciji HDZ ima na raspolaganju sve mehanizme blokade i ne postoji strah od gubitka federalnih institucija zbog saveznistva s Dodikom.Konzistentna bošnjačka politika bi težila dodatnom jačanju uloge Vijeća naroda u RS-u, sumnjam da bi se hrvatski politički predstavnici opirali takvome prijedlogu. U Vijeću naroda Bošnjaci i Hrvati svedeni su na kulturološki artefakt, bez političkoga subjektiviteta.
Evropa je mrkva koju nećemo nikad dobit.mirsek wrote: ↑16/03/2021 14:59Evropske norme ne poznaju konstitutivnost, tu nisu svi jednaki pred zakonom vec imamo privilegovane, tako da ako hocemo u evropu moramo teziti ravnopravnosti i jednakosti.
Druga stvar, Bosnjaci bi trebali imati vece zastite u ustavu jer su bili izlozeni UZP-u i genocidu.
Naravno radi mira u kuci i boljeg sutra za sve nas spremni smo da nekako pristanemo i na gradjanski koncept jer bi nas koliko toliko stitili evropski zakoni i povelje o ljudskim pravima.
živjela federacija bez kantona.
To je to. Wow, on "sumnja da bi se predstavnici opirali takvome prijedlogu". Kakva snažna uvjerenjastatixx wrote: ↑17/03/2021 12:20Naravno da se opiru, nema takvog prijedloga u izbornom zakonu jer bi to znacilo narusavanje odnosa s Dodikom i gubitak saveznistva u drzavnim institucijama. S Bakirom to nije slucaj jer u Federaciji HDZ ima na raspolaganju sve mehanizme blokade i ne postoji strah od gubitka federalnih institucija zbog saveznistva s Dodikom.Konzistentna bošnjačka politika bi težila dodatnom jačanju uloge Vijeća naroda u RS-u, sumnjam da bi se hrvatski politički predstavnici opirali takvome prijedlogu. U Vijeću naroda Bošnjaci i Hrvati svedeni su na kulturološki artefakt, bez političkoga subjektiviteta.
Niko se punu deceniju nije žalio na "Hrvate" u Vijeću naroda RS-a (naprotiv, to je "realnost na terenu" i "RS smo svakako otpisali"), ali, eto, sad bi i to da se stavi na stol 
"Proces izborne reforme mora biti transparentan i inkluzivan da bi stavovi civilnog društva, institucija BiH i političkih stranaka svi mogli biti adekvatno zastupljeni, imajući u vidu ozbiljnost reforme o kojoj se govori. Uključivanje CIK BiH kao institucije je suštinski bitno za osiguranje kredibilnog procesa izborne reforme u skladu sa standardima ODIHR", naveli su.
"Proces Međuresorne radne grupe mora biti inkluzivan i transparentan kako bi se vjerodostojno implementirala tri stuba reforme: ograničena promjena ustava da bi se riješio problem presuda ECHR (Europskog suda za ljudska prava), izmjene Izbornog zakona da bi se provele presude Ustavnog suda BiH, te tehnička reforma s ciljem poboljšanja integriteta izbora", istaknuli su iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/sattler ... /210317144SAD su posvećene, podsjećaju, principima Daytonskog mirovnog sporazuma – a to su Bosna i Hercegovina kao demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda i neupitnim teritorijalnim integritetom.
Tema njihovog sastanka bila je "važnost transparentnih i inkluzivnih procesa prilikom izbornih i ustavnih reformi" koje moraju biti i u skladu sa Mišljenjem Evropske unije.
U februaru je Sattler o izmjenama izbornog zakonodavstva razgovarao sa liderima nacionalnih stranaka Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem nakon čega je dobio i kritiku od EUobserver gdje su Toby Vogel i Bodo Weber ocijenili da ambasador popušta pred nacionalnim liderima zarad brzog rješenja.
Jučer je Sattler razgovarao i sa članom Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda prilikom čega su zaključili da je potrebno mijenjati izborni zakon, ali i Ustav BiH.
Sve jasno, eu I sad ambasadori su da se naprave minimalne izmjene, uglavnom na onom nivou koje trazi hdz I snsd ce pristati ga glasa, ali osim nekih supljih obecanja ja I dalje ne vidim sta se nudi bosnjacima, ili se ide sa prijetnjama da ce nas ostaviti opet na 10 god na standbyNovak20 wrote: ↑18/03/2021 00:56 Dvije povezane vijesti koje se odnose na izmjene IZ BiH i Ustava radi reforme izbornog zakonodavstva. Stranci traže da se u proces uključe svi politički faktori + CIK/SIP što je dobro ako to povjerenstvo ne bi imalo političku nego savjetodavno-tehničku ulogu o samoj provedbi izbora. Bojim se samo one naše, gdje je puno babica, kilava su djeca.
Ono što je bitno za hrvatsku politiku je da se ne traže, barem ne javno, ustavne promjene uloge i ovlaštenja DN BiH i DN F BiH jer iste i nisu vezane za izborno zakonodavstvo i presude sudova koje treba realizirati.
Analitičari Tony i Bodo mogu kritizirati do mile volje. Lobisti ne učestvuju u ovom procesu ali mogu malo paliti javnost i dizati temperaturu.
https://www.dnevnik.ba/vijesti/veleposl ... opterecuju"Proces izborne reforme mora biti transparentan i inkluzivan da bi stavovi civilnog društva, institucija BiH i političkih stranaka svi mogli biti adekvatno zastupljeni, imajući u vidu ozbiljnost reforme o kojoj se govori. Uključivanje CIK BiH kao institucije je suštinski bitno za osiguranje kredibilnog procesa izborne reforme u skladu sa standardima ODIHR", naveli su."Proces Međuresorne radne grupe mora biti inkluzivan i transparentan kako bi se vjerodostojno implementirala tri stuba reforme: ograničena promjena ustava da bi se riješio problem presuda ECHR (Europskog suda za ljudska prava), izmjene Izbornog zakona da bi se provele presude Ustavnog suda BiH, te tehnička reforma s ciljem poboljšanja integriteta izbora", istaknuli su iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a.https://www.klix.ba/vijesti/bih/sattler ... /210317144SAD su posvećene, podsjećaju, principima Daytonskog mirovnog sporazuma – a to su Bosna i Hercegovina kao demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda i neupitnim teritorijalnim integritetom.
Tema njihovog sastanka bila je "važnost transparentnih i inkluzivnih procesa prilikom izbornih i ustavnih reformi" koje moraju biti i u skladu sa Mišljenjem Evropske unije.
U februaru je Sattler o izmjenama izbornog zakonodavstva razgovarao sa liderima nacionalnih stranaka Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem nakon čega je dobio i kritiku od EUobserver gdje su Toby Vogel i Bodo Weber ocijenili da ambasador popušta pred nacionalnim liderima zarad brzog rješenja.
Jučer je Sattler razgovarao i sa članom Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda prilikom čega su zaključili da je potrebno mijenjati izborni zakon, ali i Ustav BiH.
A šta će to HDZ ponuditi? Jedino da i dalje štite Sebiju.studiorum_tuzlaensis wrote: ↑18/03/2021 07:27 Bošnjacima ostane da se čeka i dalje, jer je HDZ nestrpljiv i nudit će puno toga u zamjenu.
Sebija vazna kao Opcina Centar.horkesh wrote: ↑18/03/2021 09:14A šta će to HDZ ponuditi? Jedino da i dalje štite Sebiju.studiorum_tuzlaensis wrote: ↑18/03/2021 07:27 Bošnjacima ostane da se čeka i dalje, jer je HDZ nestrpljiv i nudit će puno toga u zamjenu.
Ovo ni meni nije jasno. Ko je dao mandat da samo SDA pregovara? Ostale partije moraju biti uključene u dogovor inače ovo nije validno.studiorum_tuzlaensis wrote: ↑18/03/2021 07:27 Bošnjacima ostane da se čeka i dalje, jer je HDZ nestrpljiv i nudit će puno toga u zamjenu. IZakon neće sigurno biti usvojen do iduće godine.
Izbori 2022. će ogoliti sve namjere uljudbenih uzpovaca kad sa trenutna 15 Hrvata u DN FBiH ostanu na 10 i gotovo je sa blokadama zauvijek, a u Parlamentu su ionako ispod 20%. Očekujem prijetnje tipa otcijepljenje i slično, sigurno će se zakuhat.
Evropa, a posebno Njemačka i EU, ponižavaju najmnogoljudniji i većinski narod u BiH pregovarajući o izmjeni zakona samo sa SDA koja nije 'legitimna' da to ispregovara i pravi veliku grešku. SDA griješi što pristaje biti dio pregovora bez opozicije i građanskih partija. Izborni zakon je ustavna kategorija zakona i mora ga usvojiti 2/3 većina.
Došlo se do zida. Ostaje da se čeka. Treba praviti državu gdje je moguće i nema opstrukcija, a čirilici i sattleru srednji prst.
Prvo na prethodni, ne postoji kategorija ustavnog zakona, tj izborni zakon se usvaja kao I svaki drugiPoint. wrote: ↑18/03/2021 09:23Ovo ni meni nije jasno. Ko je dao mandat da samo SDA pregovara? Ostale partije moraju biti uključene u dogovor inače ovo nije validno.studiorum_tuzlaensis wrote: ↑18/03/2021 07:27 Bošnjacima ostane da se čeka i dalje, jer je HDZ nestrpljiv i nudit će puno toga u zamjenu. IZakon neće sigurno biti usvojen do iduće godine.
Izbori 2022. će ogoliti sve namjere uljudbenih uzpovaca kad sa trenutna 15 Hrvata u DN FBiH ostanu na 10 i gotovo je sa blokadama zauvijek, a u Parlamentu su ionako ispod 20%. Očekujem prijetnje tipa otcijepljenje i slično, sigurno će se zakuhat.
Evropa, a posebno Njemačka i EU, ponižavaju najmnogoljudniji i većinski narod u BiH pregovarajući o izmjeni zakona samo sa SDA koja nije 'legitimna' da to ispregovara i pravi veliku grešku. SDA griješi što pristaje biti dio pregovora bez opozicije i građanskih partija. Izborni zakon je ustavna kategorija zakona i mora ga usvojiti 2/3 većina.
Došlo se do zida. Ostaje da se čeka. Treba praviti državu gdje je moguće i nema opstrukcija, a čirilici i sattleru srednji prst.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/barbari ... /210316024...Međutim, ne vidim načina kako bi se u kasnijoj fazi unitarizacije, kojoj SDA očito smjera, napadala pozicija RS-a jer bi ona već učvrstila građanski princip kojem SDA toliko slijepo teži. U želji za nacionalnom hegemonijom u Federaciji ne vidi dugoročno pogubne posljedice svoje politike – "betoniranje" Republike Srpske, bošnjačke hegemonije u Federaciji, te svođenje Hrvata na nezadovoljnu i državi nesklonu manjinsku naciju. Sve uzveši zajedno rezultat bi bio disfunkcionalna i još podjeljenija država.
Validno je I ono sto ohr nametne, a sve skupa kod ustavni sud ne obrise.Novak20 wrote: ↑18/03/2021 10:25 Validno je ono što se po proceduri usvoji ili ne usvoji u Parlamentu BiH. A za usvajanje bilo čega, potrebna je većina.
Da je bošnjački narod birao SDP i NS sada bi kao parlamentarna većina oni pregovarali umjesto SDA.
Propao je Travanjski paket, Prudski sporazum, propao je bilo kakav drugi pokušaj ozbiljne reforme pa ne vidim razloga da ne propadnu izmjene Izbornog zakona BiH, a ne F BiH gdje je u fokusu bošnjačke politike oduzimanje ustavnih i političkih prava Hrvatima bez razmatranja refleksija na nivou BiH i srpsku politiku kojoj savršeno odgovara svađa u Federaciji i njeno prenošenje na državni nivo.
Dosta toga je objasnio ovaj Barbarić o političkim procesima u spojenim posudama etnija samo slijepom džaba crtati. Ovima koji su vani bitno je čija je BiH ili barem F BiH. Meni koji sam ovdje bitno je koliko se i kako ovaj, za sada kontrolirani politički kaos reflektira na moj svakodnevni život.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/barbari ... /210316024...Međutim, ne vidim načina kako bi se u kasnijoj fazi unitarizacije, kojoj SDA očito smjera, napadala pozicija RS-a jer bi ona već učvrstila građanski princip kojem SDA toliko slijepo teži. U želji za nacionalnom hegemonijom u Federaciji ne vidi dugoročno pogubne posljedice svoje politike – "betoniranje" Republike Srpske, bošnjačke hegemonije u Federaciji, te svođenje Hrvata na nezadovoljnu i državi nesklonu manjinsku naciju. Sve uzveši zajedno rezultat bi bio disfunkcionalna i još podjeljenija država.
