Gosp. Sead Jahić je predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika Gračanice koju mnogi s pravom nazivaju čudom bosanskohercegovačkog biznisa
tete znaju sta valja
Prof. Hadžikadić u intervjuu za Fokus
02.06.2018 01:55
Hadžikadić o Džaferoviću i Bećiroviću: To su relikti prošlosti, želim biti iskra promjene
Mene ne interesuje ko su mi protukandidati. Svi su oni relikti prošlosti. Ja sam okrenut ka budućnosti, idejama i rješenjima.
Za sada su poznata tri kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda na izborima u oktobru: Denis Bećirović (SDP), Šefik Džaferović (SDA) i nezavisni kandidat Mirsad Hadžikadić, doktor sa Harvarda i dekan koledža informacijskih tehnologija u Charlotteu. Upravo smo sa Hadžikadićem razgovarali o predstojećoj utrci za ovu funkciju.
U intervjuu za Fokus.ba Hadžikadić je izjavio da su na političkoj sceni BiH prisutni istrošeni kandidati i stranke te da će lako dobiti 200.000 glasova ukoliko građani budu željeli promjene.
„Mene ne interesuje ko su mi protukandidati. Svi su oni relikti prošlosti. Ja sam okrenut ka budućnosti, idejama i rješenjima“, kazao je, između ostalog, Hadžikadić.
On se osvrnuo i na svoju odluku da se iz SAD-a vrati u BiH kako bi se kandidovao, najavio je da bi ga mogle podržati određene stranke, a govorio je i o promjenama koje su potrebne Bosni i Hercegovini.
Zašto ste se odlučili kandidirati za Predsjedništvo BiH?
Želim da pomognem svojoj domovini, da dam svoj doprinos. Predsjedništvo je najvidljivija funkcija na kojoj mogu ličnim primjerom pokrenuti promjenu svijesti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili vjersko opredjeljenje. Promjena svijesti je neophodna da bi došlo do suštinskih promjena u državi. Svi moramo biti dio te promjene. Želim da budem iskra promjene. To tražim i od svih stanovnika: budite iskre promjene.
Očekujete li podršku pojedinih stranaka ili koalicija i kojih? Je li bilo razgovora na tu temu u proteklom periodu?
Sve stranke mogu doprinijeti potrebnim promjenama ukoliko se okrenu dobrobiti države umjesto stranačkim interesima. Značajan broj stranaka je izrazilo interes za podršku moje kandidature. Razgovori su u toku. Mislim da mogu biti kohezivna snaga koja će voditi ka širokoj probosanskoj koaliciji.
U trci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda na prošlim izborima je trebalo preko 200.000 glasova za pobjedu? Kako do tog broja glasača?
Vrijeme kalkulisanja pri glasanju je prošlo. To samo dovodi na vlast stranke koje su već uzrokovale stanje beznađa, razmirica, nesigurnosti i korupcije. Ljudi moraju glasati za osobu kojoj vjeruju da može promijeniti stanje u državi. Glas za mene je mnogo vredniji nego glas za istrošene kandidate i stranke. Ukoliko se to desi ja ću lako preći granicu od 200.000 glasova.
Već su ozvaničeni kandidati SDA i SDP-a za Predsjedništvo BiH, odnosno vaši protukandidati, a to su Šefik Džaferović i Denis Bećirović? Šta mislite o njima?
Mene ne interesuje ko su mi protukandidati. Svi su oni relikti prošlosti. Ja sam okrenut ka budućnosti, idejama i rješenjima. Moja karijera, moje obrazovanje i moj integritet pokazuju put ka boljoj, prosperitetnoj Bosni i Hercegovini, boljem standardu života stanovnika i boljoj budućnosti za mlade.
Mislite li da će BiH u doglednoj budućnosti birati samo jednog predsjednika? Je li to realno?
To je ne samo realno nego i neophodno. Sudovi su to već naznačili. Mi se moramo konačno opredijeliti za demokratsku, građansku državu. Institucija Predsjednika je jedan osnovnih elemenata takve države. Mislim da ćemo mi već na narednim izborima imati priliku da biramo jednog Predsjednika.
Jesu li moguće značajnije promjene u BiH bez promjene državnog uređenja nastalog u Dejtonu?
Tačno je da je neophodno dograditi državno uređenje nastalo u Dejtonu. To će se desiti kad stanovnici shvate da je ta promjena u njihovom interesu. Međutim moguće je napraviti značajne pomake u državi čak i u okviru postojećeg državnog uređenja. Za to je samo potrebna dobra volja političara. Zato je važno da u oktobru glasači glasaju za one političare koji će biti okrenuti ka stvaranju funkcionalne Bosne i Hercegovine.
Politički analitičari su u proteklom periodu kritizirali Dodika koji se susreo sa Putinom, Čovića koji je na Saboru HDZ-a u Zagrebu govorio o zaštiti hrvatskih granica, te Izetbegovića koji se pridružio Erdoganu na mitingu u sarajevskoj Zetri. Ukupno gledano, da li je BiH imala više štete ili koristi od ovih susreta?
Sasvim je jasno da se naši političari moraju okrenuti ka svojoj državi, Bosni i Hercegovini, a ne zadovoljavati interese susjeda ili međunarodnih aktera. Imati dobre odnose sa međunarodnim partnerima je važno, ali ti odnosi ne mogu biti na uštrb Bosne i Hercegovine. Što je dobro za Bosnu i Hercegovinu dobro je i za svijet. Zato, okrenimo se ka interesima Bosne i Hercegovine prije svega ostalog.
Koje hitne korake BiH treba napraviti da poboljša ekonomiju i riješi problem pola miliona nezaposlenih?
Mi smo već objavili naš program koji se zove Bosna i Hercegovina 2030. On sadržava osnovne smjernice razvoja države. Mi smo sada u procesu razrade konkretnih koraka na osnovu tih smjernica. Na njoj već rade timovi eksperata. Detalji će biti objavljeni čim ih finaliziramo.
Volio bih da ljudi detaljnije procitaju jer je ovo sustina.
