zeina wrote:Vidim vecina okrece temu u drugom smjeru i pricaju o necemu sto nije politicko nego vjersko pitanje, ovdje pricamomo o zabrani i narusavanju ljudskih prava, dakle tema je politickog karaktera i nalazi se na podforuju politika , svi koji se pitaju da li je zeni muslimanki uopste mjesto na plazi medju golim muskarcima, da li je burkini u skladu sa vjerskim propisima i sl., otvorite temu na podforumu religija pa raspravljajte o fetvama, hadisima i sl.
Ti misliš da je korištenje burkinija političko pitanje. Možda za tebe i jeste ali se ono u većini demokratskih država i uz odobrenje večine (emancipovanog) stanovništva tretira kao pitanje javnog reda i mira u nekoj sredini. Razne su definicije tog javnog reda i mira koji se može i treba primjenjivati na mjestima i površinama javnog karaktera. Sve te definicije proistekle su iz skupa nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Ukratko morala koji se bitno razlikuje od morala manjine u nekom društvu.
Sve ove stvari se definišu i regulišu, sasvim demokratski, zakonom i trebali bi obavezivati sve kada se zakon usvoji. Iz zakona mogu proisteći odluke kojim se pitanja iz zakona preciziraju ili prilagođavaju uvjetima neke mikrosredine ili grupe. (Dubrovnik propiše kako se mora odijevati u starom gradu) U suprotnom, kršenje se sankcioniše prekršajnim nalogom.
Evo jedne od mnogobrojnih definicija prekršaja protiv javnog reda i mira:
Prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se
na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom
Napominjem, sve se odnosi na javne površine i sadržaje i svaka sredina može donijeti svoju definiciju i propis zavisno od moralnog identiteta većine.
Dakle, narod sastavljen od ovih-onih, vakih-nakih bira zakonodavnu i izvršnu vlast koja provodi ili misli da na najbolji način poštuje volju većine. Vlast donosi i mijenja pa onda i provodi zakone poput ovog o javnom redu i miru.
Ako nekoga vrijeđa ili mu stvara nelagodu kada ja dođem go na javnu plažu gdje su svi u kupaćim kostimima, sasvim je u redu da me neko zbog uznemiravanja svih ostalih prijavi i kazni. Demokratski i po džepu.
Ako i kad u Francuskoj recimo prevlada drugačiji moralni stav i pojavi se politička večina koja želi da mu ugodi, moguće je donijeti zakon o javnom redu i miru po kojem se na plaži ljudi kupaju u skafanderima ili potpuno goli. Svi ostali su uljezi.
Prema tome, bespotrebno je potenciranje ovih pitanja u političke ili vjerske svrhe jer stvara animozitete prema grupama i podvajanje u društvu. Na javnim mjestima pojedinac i njegova tobož prava i uvjerenja su nula ili tek nešto više od toga. Prilagodi se većini a u suprotnom šuti ili pričaj i trpi.
) kako u (ako se dobro sjecam) Novom Pazaru sjede u kafani u kojoj se toci alkohol. Ali ce tebi objasniti da je to apsolutni haram, koji, haman, izvodi iz vjere.
Francuska je, deklarativno, demokratski uredjena zemlja, potpisnica svih konvencija o ljudskim pravima. Saudija je kraljevina i nije potpisnica nikakvih konvencija o ljudskim pravima.
