Kolika je cijena Dragane Čoviću hrvatskih legitimnih prestavnika?

[tandmand]

""Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba,kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH -kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.""

[Lincoln-Burrows]

""Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba,kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH -kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.""

Ok, ja sam pitao kako će Srbi biti institucionalno ravnopravni sa recimo Hrvatima?

[Travnicanin101]

""Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba,kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH -kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.""

Ok, ja sam pitao kako će Srbi biti institucionalno ravnopravni sa recimo Hrvatima?

Isto pitanje si postavio pod nickom i_jopet na hb forumu i dobio si odgovor od glavnog tamo.

[SaraFina]

" glavni" tamo nije pravnik.

I mene zanimaju pravna pojašnjenja stavki.

Pa je li ima neko raspolozen a da je baš pravnik

[Mister Yes]

" glavni" tamo nije pravnik.

I mene zanimaju pravna pojašnjenja stavki.

Pa je li ima neko raspolozen a da je baš pravnik

Kakav te pravnik spopao? Ovaj dokument ništa konkretno ne rješava već samo daje smjernice. Napravljen je da bi sve tri strane imale sa čime mahati pred svojim biračima i tvrditi da su izvojevali pobjedu

Bilo bi besmisleno da već sada dogovore konkretne stvari a vlast još nije ni formirana. Konkretne stvari će biti prezentovane javnosti tek tamo negdje krajem 2015-te godine. Znači nakon što se dobiju podaci sa popisa stanovništva biće nekoliko "teških" sastanaka pod medijatorskom palicom iz EU i onda tek krajem 2015-te imamo svečane objave sporazuma i dogovora. Tačno 20 godina od Daytona dobićemo Dayton 2. Strpljenja molio bih. Prođe godina dana časkom

[zavrzlama]

"Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba, kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH-kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.

U institucijama na svim nivoima osigurati njihovu zastupljenost u skladu sa ustavima. U prihvatljivom roku uskladiti Ustav BiH i lzborni zakon BiH sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)", stoji u dijelu sporazuma koji se odnosi na ovo.

Hoće li mi netko objasniti kako će na pr. Hrvati biti instiucionalno jednakopravni sa Srbima ako Srbi imaju svoju vladu? Hvala unaprijed.

Pa lijepo...Zajedno sa bosnjacima traze promjenu ustava gdje se brisu svi aparthejdski elementi..npr. promjena imena rs-u,izbacivanje pravoslavnog iz institucijalnog...pa kad izbacis vjersko i etnicko iz institucijalnog,TADA nije problem da u BIH imas 3 ili vise entiteta,jer ti entiteti bi bili zasnovano na vecini jednog naroda ,a ne bi bili obojeni aparthejdskim prefiksima koji bi asocirali na jedan narod i omalovazavali druge narode...problem nije sto je 90% srba u manjem entietu,nego je problem sto taj entitet boje jednonacionalnim prefiksima i samo jednom religijom..meni sutra ne bi smetao entitet u cijim granicama bi bili hrvati vecinsko stanovnistvo,ako bi institucije(policija,zdravstvo,skolstvo) bilo jednobrazno kao u u svim ostalim entitetima...

[SaraFina]

" glavni" tamo nije pravnik.

I mene zanimaju pravna pojašnjenja stavki.

Pa je li ima neko raspolozen a da je baš pravnik

Kakav te pravnik spopao? Ovaj dokument ništa konkretno ne rješava već samo daje smjernice. Napravljen je da bi sve tri strane imale sa čime mahati pred svojim biračima i tvrditi da su izvojevali pobjedu

Bilo bi besmisleno da već sada dogovore konkretne stvari a vlast još nije ni formirana. Konkretne stvari će biti prezentovane javnosti tek tamo negdje krajem 2015-te godine. Znači nakon što se dobiju podaci sa popisa stanovništva biće nekoliko "teških" sastanaka pod medijatorskom palicom iz EU i onda tek krajem 2015-te imamo svečane objave sporazuma i dogovora. Strpljenja molio bih. Prođe godina dana časkom

Hval na pojašnjenju.

Znači niJesu nam Bakija preveslali Lukavi Latini

Dobro je!

Njemu treba neko da se stara o njemu onda u budućnosti )

[Lincoln-Burrows]

" glavni" tamo nije pravnik.

I mene zanimaju pravna pojašnjenja stavki.

Pa je li ima neko raspolozen a da je baš pravnik

Kakav te pravnik spopao? Ovaj dokument ništa konkretno ne rješava već samo daje smjernice. Napravljen je da bi sve tri strane imale sa čime mahati pred svojim biračima i tvrditi da su izvojevali pobjedu

Bilo bi besmisleno da već sada dogovore konkretne stvari a vlast još nije ni formirana. Konkretne stvari će biti prezentovane javnosti tek tamo negdje krajem 2015-te godine. Znači nakon što se dobiju podaci sa popisa stanovništva biće nekoliko "teških" sastanaka pod medijatorskom palicom iz EU i onda tek krajem 2015-te imamo svečane objave sporazuma i dogovora. Tačno 20 godina od Daytona dobićemo Dayton 2. Strpljenja molio bih. Prođe godina dana časkom

Slično sam i ja shvatio potpisivanje ovog dokumenta.

[Lincoln-Burrows]

"Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba, kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH-kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.

U institucijama na svim nivoima osigurati njihovu zastupljenost u skladu sa ustavima. U prihvatljivom roku uskladiti Ustav BiH i lzborni zakon BiH sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)", stoji u dijelu sporazuma koji se odnosi na ovo.

Hoće li mi netko objasniti kako će na pr. Hrvati biti instiucionalno jednakopravni sa Srbima ako Srbi imaju svoju vladu? Hvala unaprijed.

Pa lijepo...Zajedno sa bosnjacima traze promjenu ustava gdje se brisu svi aparthejdski elementi..npr. promjena imena rs-u,izbacivanje pravoslavnog iz institucijalnog...pa kad izbacis vjersko i etnicko iz institucijalnog,TADA nije problem da u BIH imas 3 ili vise entiteta,jer ti entiteti bi bili zasnovano na vecini jednog naroda ,a ne bi bili obojeni aparthejdskim prefiksima koji bi asocirali na jedan narod i omalovazavali druge narode...problem nije sto je 90% srba u manjem entietu,nego je problem sto taj entitet boje jednonacionalnim prefiksima i samo jednom religijom..meni sutra ne bi smetao entitet u cijim granicama bi bili hrvati vecinsko stanovnistvo,ako bi institucije(policija,zdravstvo,skolstvo) bilo jednobrazno kao u u svim ostalim entitetima...

T bi bilo jedno od riješenja međutim moram ti saopćiti da će Srbi ovo tvoje odjebaus u startus a i pregolem je to zahvat.
Mislim da mene ne vrijeđa naziv RS jer su Srbi jedan od naroda u BiH i sami su izabrali naziv, ne vrijeđa me ni jedan naziv
osim tipa :čedo, balija, ujo i sl.
Policija i školstvo su već riješene stvari koje se neće dirati, to će funkcionirati i dalje.

[pici]

Nema šta, stvarno vas je pošlo ove godine. Win/win situacija.

neg ti meni konretno jel ista manja cijena u stolnom operisanje stereo...polaro....hemoroida...ubisHe jebemu

Kakva cijena?
Dobiješ suglasnost svog ZZO za liječenje u drugoj županiji/kantonu, konkretno HNŽ i tebe to apsolutno ništa ne košta.
E sad da bi dobio tu suglasnost mora ti tamošnji proktolog napisati suglasnost (za komisiju tvog ZZO-a) da se spomenuti zahvat po njegovom mišljenju..recimo ne može u vašoj nadležnoj bolnici izvršiti zbog, i onda ide opravdanje: specifičnosti slučaja, ili nepostojanja određene opreme, nedostatka kadra...ili tako neki lažnjak, ili jednostavno navede da smatra da bi se navedeni zahvat u tvom specifičnom slučaju bolje izveo u toj ustanovi. E sad, na taj način pogađaš u ''žicu'' i normalno budiš u ljudima revolt i bez dobrih leđa to ti neće poći za rukom.
Recimo ovdje su ljudi dolazili iz KS (i dr) na kardiokirurške zahvate na osobni zahtjev, budući smo mi i Tuzla BiH referentni centri za kardikirurgiju, troškove snosi Vertikalni program to jest tzv Fond solidarnosti i svaki pacijent u FBiH ima pravo odabira u kojem se centru želi podvrgnuti zahvatu na srcu. Ali ovo je ipak nešto drugo.
Jedino ako ne želiš ići preko zdravstvenog osiguranja i želiš obaviti zahvat na nekoj od ovdašnjih privatnih klinika. To ti se mogu raspitati...mislim za cijenu i općenito rade li i što je najbitnije - s kojim uspjehom.

hvalaaa

[SaraFina]

Bravo kako pao potpis pici i Hafis relaksirali odnose

[zavrzlama]

T bi bilo jedno od riješenja međutim moram ti saopćiti da će Srbi ovo tvoje odjebaus u startus a i pregolem je to zahvat.
Mislim da mene ne vrijeđa naziv RS jer su Srbi jedan od naroda u BiH i sami su izabrali naziv, ne vrijeđa me ni jedan naziv
osim tipa :čedo, balija, ujo i sl.
Policija i školstvo su već riješene stvari koje se neće dirati, to će funkcionirati i dalje.

tebe ne vrijedja jer vise volis hrvatsku od BIH,i jebe ti se sto te pola BIH su srbi etnicki ocistili od bosnjaka i hrvata i sto tu vladaju zakoni i obiljezja jednog naroda i jedne religije...cak sta vise jebe ti se za sopstvenim hrvatima u rs-u,jer su oni koleteralna steta,na ciji racun se dobila cista hrvatska bez srba,a ti i slicni kontate da ce se u buducnosti rs odvojiti a u medjuvremenu ce hrvati jedan dio BIH pripojiti hrvatskoj....kurca graha u slamnatom sesiru..valja se rahat patiti a vrijeme ne ide u prilog

[155_mm]

""Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba,kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH -kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.""

Ok, ja sam pitao kako će Srbi biti institucionalno ravnopravni sa recimo Hrvatima?

posto izgleda niko nije dao zadovoljavajuci odgvor da ja pokusam.
pa tako sto ce dobiti treci entitet. to je jedina mogucnost da se ovo zadovolji. srbi imaju entitetsku vladu a hrvati nemaju. zasto? pa zato sto nemaju entitet. to sto ovaj inferiorni dio naroda u federaciji ne zna sta je mali alijin mali potpisao sa genijalcem cirilicnim je njihov problem. jel tako? zivli mi svi!

[Lincoln-Burrows]

T bi bilo jedno od riješenja međutim moram ti saopćiti da će Srbi ovo tvoje odjebaus u startus a i pregolem je to zahvat.
Mislim da mene ne vrijeđa naziv RS jer su Srbi jedan od naroda u BiH i sami su izabrali naziv, ne vrijeđa me ni jedan naziv
osim tipa :čedo, balija, ujo i sl.
Policija i školstvo su već riješene stvari koje se neće dirati, to će funkcionirati i dalje.

tebe ne vrijedja jer vise volis hrvatsku od BIH,i jebe ti se sto te pola BIH su srbi etnicki ocistili od bosnjaka i hrvata i sto tu vladaju zakoni i obiljezja jednog naroda i jedne religije...cak sta vise jebe ti se za sopstvenim hrvatima u rs-u,jer su oni koleteralna steta,na ciji racun se dobila cista hrvatska bez srba,a ti i slicni kontate da ce se u buducnosti rs odvojiti a u medjuvremenu ce hrvati jedan dio BIH pripojiti hrvatskoj....kurca graha u slamnatom sesiru..valja se rahat patiti a vrijeme ne ide u prilog

Ne valja ti toliki sikiriki stradat će ti zdravlje, neće se nitko ni odvojiti niti može rahat patnja jer
to nikome ne odgovara. Gledaj malo sa vedrije strane.

[Breathless]

Bravo kako pao potpis pici i Hafis relaksirali odnose

Osta neko kratkih rukava, a neko bez hemoroida

[pici]

Bravo kako pao potpis pici i Hafis relaksirali odnose

Bravo kako pao potpis pici i Hafis relaksirali odnose

Osta neko kratkih rukava, a neko bez hemoroida

[155_mm]

Bravo kako pao potpis pici i Hafis relaksirali odnose

ma cirilicar je stvarno govno. sto nije jos malo odugovlacio da hafis bar veceras malo vlazi po forumu. ali izgleda da je cirilicaru zazvonio mobilni i kad je vidio ko zove odmah je trazio penkalu i papir da ista potpise. jebes formulacije i recenice.

[Breathless]

""Prilikom donšenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, i Srba,kao konstitutivnih naroda (zajedno sa Ostalima), i građana BiH -kako stoji u Ustavu BiH-Aneks lV na cijeloj teritoriji BiH.""

Ok, ja sam pitao kako će Srbi biti institucionalno ravnopravni sa recimo Hrvatima?

posto izgleda niko nije dao zadovoljavajuci odgvor da ja pokusam.
pa tako sto ce dobiti treci entitet. to je jedina mogucnost da se ovo zadovolji. srbi imaju entitetsku vladu a hrvati nemaju. zasto? pa zato sto nemaju entitet. to sto ovaj inferiorni dio naroda u federaciji ne zna sta je mali alijin mali potpisao sa genijalcem cirilicnim je njihov problem. jel tako? zivli mi svi!

Jašta

Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine
Preambula

Na osnovu poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,

opredijeljeni za mir, pravednost, snošljivost i pomirenje,

uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pošteni postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva,

u želji za promoviranjem opće dobrobiti i privrednog rasta zaštitom privatne imovine i promoviranjem tržišne privrede,

vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,

opredijeljeni za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i političku neovisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom,

odlučni da osiguraju puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava,

nadahnuti Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, međunarodnim ugovorima o građanskim i političkim te ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, te drugim instrumentima o ljudskim pravima,

pozivajući se na Temeljna načela dogovorena u Ženevi 8. septembra 1995., te u New Yorku 26. septembra 1995.

Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, ovime određuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude:

Član I: Bosna i Hercegovina
Član II: Ljudska prava i temeljne slobode
Član III: Nadležnosti i odnosi između ustanova Bosne i Hercegovine i entiteta
Član IV: Parlamentarna skupština
Član V: Predsjedništvo BiH
Član VI: Ustavni sud
Član VII: Centralna banka
Član VIII: Finansije
Član IX: Opće odredbe
Član X: Izmjene i dopune
Član XI: Prijelazni aranžmani
Član XII: Stupanje na snagu

Član I: Bosna i Hercegovina

Kontinuitet. Republika Bosna i Hercegovina, čije će službeno ime od sada biti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, uz prilagođavanje njenog unutarnjeg uređenja prema ovdje sadržanim odredbama te unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Ona ostaje članica Ujedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovina može zadržati ili zatražiti članstvo u organizacijama u sklopu sistema Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim organizacijama.
Demokratska načela. Bosna i Hercegovina demokratska je država koja funkcionira na načelima pravne države te ima slobodne i demokratske izbore.
Sastav. Bosna i Hercegovina sastoji se od dvaju entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").
Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje po cijeloj Bosni i Hercegovini slobodno je. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta neće uspostavljati kontrole na graničnim linijama između entiteta.
Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
Oznake i simboli. Bosna i Hercegovina imat će oznake i simbole kakve utvrdi njezina Parlamentarna skupština te potvrdi Predsjedništvo.
Državljanstvo. Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine koje će regulirati Parlamentarna skupština, te državljanstvo svakog od entiteta koje će regulirati svaki od entiteta, pod uvjetom:
da su svi državljani bilo kojega od entiteta time i državljani Bosne i Hercegovine.
da se nijednoj osobi ne uskrati državljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na proizvoljan način ili pak tako da ostane bez državljanstva. Ni jednoj osobi neće se uskratiti državljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na osnovu spola, rasne pripadnosti, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja ili drugog statusa.
Sve osobe koje su bile državljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava državljani su Bosne i Hercegovine. Državljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6.aprila 1992. a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat će Parlamentarna skupština.
Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati i državljanstvo druge države, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu s članom 4.(4)(d), između Bosne i Hercegovine i odnosne države. Osobe s dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalište u Bosni i Hercegovini.
Državljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki od entiteta može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdati pasoše državljanima kojima nisu izdani pasoši nekog od entiteta. Postojat će Centralna evidencija svih pasoša koje izdaju entiteti i Bosna i Hercegovina.

Član II: Ljudska prava i temeljne slobode

Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postojat će Komisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Općeg okvirnog sporazuma.

Međunarodni standardi. Prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom.

Popis prava. Sve osobe unutar područja Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2), koje uključuju:

Pravo na život.
Pravo na nepodvrgavanje mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni.
Pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili da obavlja prisilni ili obavezni rad.
Prava na slobodu i sigurnost ličnosti.
Pravo na pošteno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, te druga prava u vezi s krivičnim postupcima.
Pravo na privatni i porodični život, dom i poštu.
Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.
Slobodu izražavanja.
Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima.
Pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji.
Pravo na imovinu.
Pravo na obrazovanje.
Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.

Nediskriminacija. Uživanje prava i sloboda iz ovoga člana ili međunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili drugog statusa.

Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Općeg okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im se ne može vratiti. Svaka obaveza ili izjava u vezi s takvom imovinom preuzeta ili dana pod prinudom nevažeća je i ništavna.

Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladini organi, kao i posredni organi kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutar entiteta, primjenjuju i poštuju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2).

Međunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom međunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.

Suradnja. Svi nadležni organi u Bosni i Hercegovini surađivat će i osigurati neograničen pristup:

svim međunarodnim mehanizmima za praćenje stanja ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim organima ustanovljenim od bilo kojega od međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku I ovog Ustava; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (te će se naročito pokoravati nalozima izdanima na osnovu člana 29. Statuta toga suda); kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u vezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom dodijeli Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Član III: Nadležnosti i odnosi između ustanova Bosne i Hercegovine i entiteta

Nadležnosti ustanova Bosne i Hercegovine. Sljedeća pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine:

Vanjska politika.
Vanjskotrgovinska politika.
Carinska politika.
Monetarna politika kao što je navedeno u članu 7.
Finansiranje ustanova te međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Politika u vezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila.
Međunarodna provedba krivičnog prava te provedba krivičnog prava između entiteta, uključujući odnose s Interpolom.
Osnivanje i upravljanje zajedničkim kapacitetima/sredstvima.
Reguliranje prometa između entiteta.
Kontrola zračnog prometa.

Nadležnost entiteta.

Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
Svaki od entiteta pružit će svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo izvršavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, s time da za finansijske obaveze koje jedan od entiteta preuzme bez privole onog drugog prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet, osim ako je preuzimanje te obaveze bilo neophodno za nastavljanje članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji.
Entiteti će na područjima pod svojom nadležnošću osigurati sigurno okruženje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu zakona koje će djelovati u skladu s međunarodno priznatim standardima te poštivati međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode iz gornjeg člana 2., kao i putem drugih mjera prema potrebi.
Svaki od entiteta također može sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom precizirati da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva privola.

Zakonodavstvo i nadležnosti entiteta i ustanova.

Sve vladine funkcije i ovlasti koje se u ovome Ustavu izričito ne dodjeljuju ustanovama Bosne i Hercegovine, bit će one koje postoje u entitetima.
Entiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti će se pokoravati ovom Ustavu, koji zamjenjuje međusobno nespojive odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.

Usklađivanje. Predsjedništvo može odlučiti da olakša usklađivanje između entiteta u vezi s pitanjima koja nisu u nadležnosti Bosne i Hercegovine prema odredbama ovoga Ustava, osim kad neki od entiteta tome prigovori u bilo kojem konkretnom slučaju.

Dodatne odgovornosti.

Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se slože entiteti; koja su utvrđena u aneksima 5 do 8 Općeg okvirnog sporazuma; ili pak koja su neophodna za očuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije.
U roku od šest mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti će započeti pregovore u vezi s uključivanjem drugih pitanja, uključujući korištenje energetskih resursa i zajedničke privredne projekte, u odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine.

Član IV: Parlamentarna skupština

Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Zastupnički dom

Dom naroda. Dom naroda ima 15 poslanika, od toga dvije trećine iz Federacije (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

Hrvatske i bošnjačke poslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bošnjački zastupnici Zastupničkog doma Federacije. Poslanike iz Republike Srpske odabire Narodna skupština Republike Srpske.
Devet članova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska poslanika.

Zastupnički dom. Zastupnički dom sastoji se od 42 člana, od kojih su dvije trećine izabrane s područja Federacije, a jedna trećina s područja Republike Srpske.

Zastupnici Zastupničkog doma izravno se biraju u njihovom entitetu u skladu s izbornim zakonom kojeg usvoji Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori održat će se u skladu s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma.
Većina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnički dom tvori kvorum.

Postupci.

Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova odabira ili izbora.
Svaki od domova većinom glasova usvaja svoj poslovnik te među svojim članovima bira jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjedničkog mjesta između te tri odabrane osobe.
Za donošenje svih zakona potrebna je saglasnost oba doma.
Sve odluke u oba doma donose se većinom prisutnih koji pristupe glasanju. Poslanici i zastupnici potrudit će se da u većini bude zastupljena najmanje jedna trećina glasova poslanika ili zastupnika s područja svakog od entiteta. Ako to ne bude slučaj, predsjednik i dopredsjednici sastaju se kao komisija i pokušavaju ishoditi saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja. Ako to nastojanje ne urodi plodom, odluke se donose većinom glasova prisutnih članova koji pristupe glasanju, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više poslanika ili zastupnika iz jednog ili drugog entiteta.
Prijedlog odluke Parlamentarne skupštine može se proglasiti štetnim po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili pak srpskog naroda od strane većine bošnjačkih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a). Takvom prijedlogu odluke je za dobivanje saglasnosti u Domu naroda potrebna većina glasova prisutnih bošnjačkih, hrvatskih te srpskih poslanika koji pristupe glasanju.
Kad većina bošnjačkih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika prigovori pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva zajedničku komisiju od tri poslanika, prema odabiru bošnjačkih, hrvatskih i srpskih poslanika, radi razrješenja toga pitanja. Ako to komisija ne učini u roku od pet dana, slučaj će biti predan Ustavnom sudu koji će u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu regularnost.
Predsjedništvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod uvjetom da odluku Doma o raspuštanju odobri većina koja uključuje većinu poslanika barem dva od tri naroda: Bošnjaka, Hrvata ili pak Srba.
Odluke Parlamentarne skupštine ne stupaju na snagu prije objavljivanja.
Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, osim u iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima, raspravljaju javno.
Poslanici i zastupnici ne odgovaraju krivičnopravno ni građanskopravno za djela počinjena u sklopu njihovih dužnosti u Parlamentarnoj skupštini.

Ovlasti. Parlamentarna skupština ima sljedeće ovlasti:

Prema potrebi donosi zakone radi provedbe odluka Predsjedništva ili pak radi obavljanja nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovome Ustavu.
Odlučuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova Bosne i Hercegovine te podmirivanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Odobrava proračun za ustanove Bosne i Hercegovine.
Odlučuje o suglasnosti za ratifikaciju međunarodnih ugovora.
Odlučuje o ostalome što je potrebno za obavljanje njezinih dužnosti ili pak dužnosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti.

Član V: Predsjedništvo

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na području Federacije, te jednog Srbina direktno biranog na području Republike Srpske.

Biranje i trajanje mandata.

Članovi Predsjedništva neposredno se biraju u svakom entitetu (svaki birač glasa za popunjenje jednog mjesta u Predsjedništvu) u skladu s izbornim zakonom kojeg usvoji Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori održat će se u skladu s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma. Ispražnjeno mjesto u Predsjedništvu dotični će entitet popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skupština.
Članovi Predsjedništva na prvim se izborima biraju na dvije godine; na svim sljedećim izborima biraju se na četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom četiri godine ne mogu biti ponovo birani.

Postupci.

Predsjedništvo određuje vlastiti poslovnik, kojim se predviđa odgovarajuće obavještavanje o svim sastancima Predsjedništva.
Članovi Predsjedništva između sebe imenuju Predsjednika. U prvome mandatu Predsjednik će biti onaj član koji dobije najveći broj glasova. Potom način odabira predsjednika, rotacijom ili na neki drugi način, utvrđuje Parlamentarna skupština u skladu s članom (4)(3).
Predsjedništvo će nastojati sve svoje odluke /odnosno one koje se tiču pitanja iz članka 3.(1) (a) do (e)/ donositi konsenzusom. Te odluke pak, podložno donjem stavku (d), mogu donositi dva člana kad sva nastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata.
Član Predsjedništva koji se ne slaže s nekom odlukom Predsjedništva može je proglasiti štetnom po vitalni interes entiteta na području kojeg je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana od donošenja odluke. Takve odluke odmah se prosljeđuju Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je njezinu štetnost izjavio član s toga područja, odnosno bošnjačkim poslanicima Doma naroda Federacije, ako je štetnost izjavio bošnjački član, ili pak hrvatskim poslanicima toga organa, ako je štetnost izjavio hrvatski član. Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije trećine glasova navedenih poslanika u roku od deset dana nakon njezina proslijeđenja, osporena odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.

Ovlasti. Predsjedništvo ima ovlasti:

Voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Imenovati ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrane s područja Federacije.
Predstavljati Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim i evropskim organizacijama i ustanovama, te zatražiti članstvo u takvim organizacijama i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije članica.
Pregovarati o međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, opozivati ih te, uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratificirati.
Izvršavati odluke Parlamentarne skupštine.
Predlagati, na preporuku Vijeća ministara, godišnji proračun Parlamentarne skupštine.
Na zahtjev, a najmanje jednom godišnje, podnositi izvještaje Parlamentarnoj skupštini o izdacima Predsjedništva.
Prema potrebi usklađivati se s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
Obavljati druge zadaće koje se pokažu neophodnim za izvršavanje njegovih dužnosti, koje mu dodijeli Parlamentarna skupština ili pak o kojima se dogovore entiteti.

Vijeće ministara. Predsjedništvo predlaže predsjednika Vijeća ministara koji preuzima dužnost nakon što je to potvrdio Zastupnički dom. Predsjednik predlaže ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju dužnost nakon što je potvrdio Zastupnički dom.

Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijeće ministara nadležno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine na područjima navedenima u članu 3.(1), (4) i (5), te za podnošenje izvještaja Parlamentarnoj skupštini (koje barem jednom godišnje uključuje izdatke Bosne i Hercegovine).
S područja Federacije može biti imenovano najviše dvije trećine svih ministara. Predsjednik predlaže i zamjenike ministara (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju dužnost nakon što je potvrdio Zastupnički dom.
Vijeće ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupština u bilo koje doba izglasa nepovjerenje.

Stalni odbor.

Svaki član Predsjedništva po službenoj dužnosti ima civilnu nadležnost zapovijedanja oružanim snagama. Niti jedan od entiteta neće drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te oružane snage jednog entiteta ni pod kakvim okolnostima neće ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez suglasnosti vlade ovoga posljednjeg te Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini moraju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
Članovi Predsjedništva biraju Stalni odbor za vojna pitanja radi usklađivanja aktivnosti oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva članovi su Stalnog odbora.

Član VI: Ustavni sud

Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova.

Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom.
Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama može biti sudac Ustavnog suda. Suci koje odabere predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne smiju biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih država.
Suci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako ranije podnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Suci redom imenovani obavljaju dužnost dok ne navrše 70 godina života, ukoliko prije ne podnesu ostavku ili budu s razlogom udaljeni konsenzusom ostalih sudaca.
Za imenovanja nakon isteka više od pet godina od prvotnog imenovanja sudaca, Parlamentarna skupština može zakonom odrediti drugačiji način odabira troje sudaca koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Postupci.

Većina svih članova suda tvori kvorum.
Sud usvaja vlastiti poslovnik većinom svih članova, rasprave su javne, a odluke se obrazlažu i objavljuju.

Nadležnost.

Ustavni sud ima isključivu nadležnost za razrješavanje svih ustavnih sporova između entiteta ili pak između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili među ustanovama Bosne i Hercegovine, uključujući ali se ne ograničavajući na pitanje:
Je li odluka nekog od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom susjednom državom u skladu s Ustavom, uključujući odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekog od dvaju entiteta u skladu s Ustavom. Postupak može pokrenuti samo član Predsjedništva, predsjednik Vijeća ministara, predsjednik ili zamjenik predsjednika bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupštine, četvrtina članova bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili pak četvrtina bilo kojeg doma predstavničkog organa nekog od entiteta.
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost nad pitanjima u vezi s ovim Ustavom kad je u pitanju presuda bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud nadležan je za pitanja koja mu predoči bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u vezi s tim je li neki zakon, o čijoj valjanosti ovisi odluka toga suda, u skladu s ovim Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u vezi s postojanjem ili općim dosegom vladavine međunarodnog prava u vezi s odlukom dotičnog suda.

Odluke. Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće.
Član VII: Centralna banka BiH

Centralna banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Nadležnost Centralne banke utvrđuje Parlamentarna skupština. Međutim, tokom prvih šest godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novca, već u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju novca; nakon toga roka Parlamentarna je skupština može ovlastiti i za prvi zadatak.
Prvi Upravni odbor Centralne banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje Međunarodni monetarni fond nakon konsultacija s Predsjedništvom, i tri člana koje imenuje Predsjedništvo, od kojih dva iz Federacije (jedan Bošnjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa šestogodišnjim mandatom. Guverner, koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih država, može svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnog odbora.
Nakon prvog mandata, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat će se od pet osoba koje imenuje Predsjedništvo na šest godina. Taj Odbor će iz svojih redova izabrati guvernera na šest godina.

Član VIII: Finansije

Parlamentarna skupština svake godine na prijedlog Predsjedništva usvaja budžet koji obuhvata izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Ako se takav budžet ne usvoji u predviđenom roku, privremeno će se koristiti budžet za prethodnu godinu.
Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu potrebnih budžetskih prihoda, osim prihoda koji se prikupljaju prema odredbi Parlamentarne skupštine.

Član IX: Opće odredbe

Osoba koja izdržava kaznu po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, te osoba protiv koje je taj sud podigao optužnicu a ona se nije pokorila nalogu da izađe pred Sud, ne može se kandidirati niti biti imenovana ili birana ili na koji drugi način postavljena na bilo koju javnu dužnost na području Bosne i Hercegovine.
Naknade za dužnosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati za vrijeme trajanja njihova mandata.
Dužnosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odražavat će opći sastav naroda Bosne i Hercegovine.

Član X: Izmjene i dopune

Postupak. Ovaj Ustav može se izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skupštine donesenom najmanje dvotrećinskom većinom prisutnih u Zastupničkom domu koji pristupe glasanju.
Ljudska prava i temeljne slobode. Nikakav amandman na ovaj Ustav ne smije ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili slobodu iz člana 2. ovog Ustava, ili izmijeniti ovaj stavak.

Član XI: Prijelazni aranžmani

Prijelazni aranžmani u vezi s javnim dužnostima, zakonima i drugim pitanjima određeni su u Dodatku II ovoga Ustava.
Član XII: Stupanje na snagu

Ovaj Ustav stupa na snagu potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma kao ustavnog zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti će izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove usklađenosti s ovim Ustavom u skladu s članom 3.(3)(b)."

[Lincoln-Burrows]

Postojeći daytonski ustav podrazumjeva ovakvo postojeće stanje a u
dokumentu se govori ustavnim promjenama. Znači kako osigurati
institucionalnu ravnopravnost?

Znači imamo one koji misle da su promjene potrebne i one koji ih ne žele, uvijek je tako bilo.

[pici]

Čović: SNSD je naš partner iz Republike Srpske
N.N. - 19.11.2014 16:43
Čović: SNSD je naš partner iz Republike Srpske

"Mi smo odabrali partnera iz Republike Srpske još prije desetak dana, a to je SNSD i stranke okupljene oko njih", izjavio je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.

"Ovaj sporazum što smo danas potpisali nije u suprotnosti sa bilo čim o čemu smo razgovarali sa SNSD-om. Ovo je samo osnova, nije čak ni sporazum, već su samo osnovni pravci našeg djelovanja i ne vidim tu nikakvu razliku u odnosu na ono o čemu smo razgovarali sa SNSD-om”, istakao je Čović za RTRS.

Čović kaže da je zagovornik ideje da se vlasti prvo formiraju na nivou entiteta, pa onda na nivou BiH.

"Treba biti realan jer imamo grupaciju stranaka iz FBiH koja je napravila sporazum sa jednom grupacijom iz RS i drugu sa drugom. Ja sam zagovornik ideje da prvo formiramo vlast u entitetima, pa onda da dogovoraramo nivo BiH", rekao je Čović.

Metodije kupuj te glasove vidišH da te Ćakaju za upad u vlaK

[BHCluster]

Postojeći daytonski ustav podrazumjeva ovakvo postojeće stanje a u
dokumentu se govori ustavnim promjenama. Znači kako osigurati
institucionalnu ravnopravnost?

Znači imamo one koji misle da su promjene potrebne i one koji ih ne žele, uvijek je tako bilo.

Ja mislim da se te promjene oko Ustava odnose na Ustav Federacije.

[Breathless]

Postojeći daytonski ustav podrazumjeva ovakvo postojeće stanje a u
dokumentu se govori ustavnim promjenama. Znači kako osigurati
institucionalnu ravnopravnost?

Pod institucionalnom ravnopravnoscu se misli na ukidanje diskriminatorskih odredbi po kojima jedan hrvatski glas vrijedi kao sest bosnjackih?

Znači imamo one koji misle da su promjene potrebne i one koji ih ne žele, uvijek je tako bilo.

Bosnjaci su za promjene, prije svega kada je u pitanju ova stvar gore, ali jednako tako i kroz ukidanje entitetskog uredjenja BiH kroz stvaranje geografsko-ekonomskih regija.

[Lincoln-Burrows]

Postojeći daytonski ustav podrazumjeva ovakvo postojeće stanje a u
dokumentu se govori ustavnim promjenama. Znači kako osigurati
institucionalnu ravnopravnost?

Znači imamo one koji misle da su promjene potrebne i one koji ih ne žele, uvijek je tako bilo.

Ja mislim da se te promjene oko Ustava odnose na Ustav Federacije.

I ja sam mislio u početku ali sam vidio da piše na cijeloj teritoriji BiH,
mislim da se ovaj komad paira (zasad) misli ponuditi na potisivanje i srpskoj strani.

[Lincoln-Burrows]

Pod institucionalnom ravnopravnoscu se misli na ukidanje diskriminatorskih odredbi po kojima jedan hrvatski glas vrijedi kao sest bosnjackih?

Institucionalna ravnopravnost je jasan pojam ali je tebi najasan.

[no_mani=no_fjučr]

Breathless

Pod institucionalnom ravnopravnoscu se misli na ukidanje diskriminatorskih odredbi po kojima jedan hrvatski glas vrijedi kao sest bosnjackih?

To je i dobro kada uzmes u obzir taj odnos na relaciji Izraelac -Palestinac. Moze se reci da su Bosnjaci imali i srece, ne?