Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Muharemovići iz Konjević Polja izdržavaju porodicu i 17 kooperanata


Šestočlana porodica Muharemović iz Konjević Polja prvi je korisnik turskog kredita. Osman i Hatidža Muharemović su se, nakon ratnog izbjeglištva u Tuzli, 2000. godine vratili u Konjević Polje i odlučili tu ostati.



Vratili su se s dvoje djece. U međuvremenu su dobili još dvoje. Najmlađem članu porodice Muharemović je tek dva mjeseca.

"Imamo tradiciju bavljenja poljoprivredom i stočarstvom. Imali smo i prije agresije krave muzare, radili smo sa sarajevskim proizvođačima mlijeka. Nakon povratka, ja sam tu tradiciju nastavio sa svojom porodicom. I supruga i ja uzeli smo jako povoljan turski kredit u BBI banci i sada je u poljoprivredi zaposlena cijela porodica. Danas imamo farmu sa 12 krava i nekoliko plastenika", kaže Osman. Tvrdi kako se od poljoprivrede može solidno živjeti.

"Volimo to što radimo i svakako nastavljamo dalje. Mlijeko prodajemo u Gradačac, a imam i 17 kooperanata koji su ovdje udruženi sa mnom, te i oni ostvaruju svoja prava preko moje otkupne stanice", izjavio je Osman Muharemović.

Poljoprivreda je težak fizički posao, ali na ovakvom vaktu, kaže Osman, ima prednosti. Od prihoda ostvarenih na farmi, troje djece Muharemovića se školuje.

"Kažu da potrošačka korpa iznosi od 800 do 1.200 KM. Mi uspijemo to da zaradimo, a sasvim dovoljno ostane i da se plate režije. Imamo platu, kao da radimo u nekoj firmi. Treba naglasiti da je klima ovdje itekako povoljna za poljoprivredne proizvođače, samo treba raditi", zaključuje na kraju Osman.

[Država]

Novo na bh. tržištu: Praškasti proizvodi iz fabrike Almy Zenica



Početkom 2014. godine na tržištu Bosne i Hercegovine se pojavila robna marka Baumy, nastala kao rezultat uspješnog poslovanja kompanije ALMY d.o.o. Zenica.

Riječ je o praškastim proizvodima, kao što su boje, fasade, ljepila, malteri, glet masa, kao i o podlogama i disperzijama.

"Svi proizvodi nastali su u novootvorenoj fabrici u Zenici, otvorenoj početkom godine i gdje je trenutno uposleno 10 radnika. Pored praškastih materijala i poludisperzija, u ponudi imamo i valjke i četke, koje smo brendirali", kaže u razgovoru za naš portal Adnan Kubat, komercijalista u kompaniji Almy Zenica.

Svoje nove proizvode predstavili su i na zeničkom sajmu ZEPS, gdje su svi zainteresovani imali priliku da bolje upoznaju marku Baumy. No iako su relativno novi na tržištu, već su našli put do kupaca zahvaljujući svojoj kvaliteti.

Kubat priča da ih vesela i šarena ambalaža, ali prije svega kvalitet izdvaja u odnosu na konkurenciju. No nerijetko im se desi da kupac dođe sa papirićem, na kojem piše ime njihovog proizvoda, tražeći ga kao njemačkog. Jednostavno, neki od njih još ne mogu vjerovati da ovako dobar proizvod može biti napravljen u BiH.

Sajam u Zenici su iskoristili kao priliku da upoznaju nove kupce, da prošire tržište... Inače, robnu marku Baumy možete naći u Almy maloprodajama (Zenica, Zavidovići, Nemila). Mada svoje proizvode imaju u Intermerkuru Sarajevo, IGM-u Visoko...

Praškasti proizvodi iz nove fabrike Almy Zenica rade se na novim mašina, koje troše manje energije, a time imaju i povoljniju cijenu. Kompletna proizvodnja je automatizovana u modernoj proizvodnoj hali površine 1500m2.

Kubat ističe da im je plan u narednom periodu da plasiraju proizvod širom BiH i da pokušaju da ga izvezu van naših granica.

[Država]

Cipele iz BiH nose i Japanci, a odjeću Norvežani i Nijemci



Cipele proizvedene u BiH nose stanovnici brojnih drugih država kao što su Japan, Amerika, Holandija i Italija, a široka je i lepeza zemalja u koje izvozimo odjeću poput Norveške, Njemačke, pa čak i Južne Koreje.

Iako su u BiH brojna preduzeća u proteklim decenijama zatvorena ili dovedena na rub propasti, ima i onih koja uspješno posluju i svojim proizvodima dobijaju tržišnu utakmicu na zahtjevnim tržištima, gdje potrošači imaju istančane ukuse.

Kompanija "Alma-Ras" Olovo, koja se bavi proizvodnjom rublja i spavaćeg programa za sve generacije, svoje proizvode izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Norvešku, Njemačku i Južnu Koreju.

I to nije sve jer je rukovodstvo ovog preduzeća, kako kažu, u završnim pregovorima za izvoz u Sloveniju, Kosovo, Albaniju, Francusku i Rusiju, a u toku su i pregovori sa zemljama Persijskog zaliva.

"Izvozi se kompletan proizvodni program. Naši ino-partneri su izuzetno zadovoljni kako izgledom naših proizvoda, tako i kvalitetom. Informacije koje dobijamo od njih, a koje dolaze od njihovih kupaca, su da su kupci u prvi momenat pozitivno iznenađeni dizajnom i kvalitetom proizvoda koji dolazi iz BiH, a nakon toga dolazi zadovoljstvo mogućnošću kupovine finog veša i spavaćeg programa koji je izrađen od prirodnih materijala i koji ima fer cijenu", naveli su iz kompanije "Alma-Ras".

Jedna od tekstilnih firmi koje izvoze na inostrana tržišta je i preduzeće "HM promet" iz Maglaja, gdje je zaposleno oko 330 radnika koji, između ostalog, kroje i radne uniforme za potrebe izvoza u Njemačku.

"Među krajnjim korisnicima naših proizvoda su 'Mercedes', BMW, 'KIA motors', 'Nissan', kao i veliki trgovinski lanci kojima šijemo radne uniforme", kazali su u tom preduzeću.

Bosiljka Dejanović, direktor preduzeća "Sana Linea" iz Kostajnice, kaže da njihove proizvode izvoze na tržište Njemačke, te u Sloveniju i Srbiju.

"Kada je riječ o njemačkom tržištu, izvozimo im proizvode od njihovih sirovina, a naš je rad. Što se tiče naše kolekcije, izvozimo u Sloveniju i Srbiju. Riječ je o ženskoj lakoj kolekciji - bluzama, kostimima, haljinama", navela je Dejanovićeva.

Pored tekstilnih preduzeća, izvozom se mogu pohvaliti i neke fabrike iz BiH koje proizvode obuću. Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće "Bema" Banjaluka, kaže da cipele proizvedene u ovoj fabrici nose stanovnici Italije, Njemačke, Austrije, Holandije, Japana, Amerike...

"Naravno da su oni zadovoljni jer su to vrhunske cipele, od kojih svaka maltene izgleda kao jedno malo umjetničko djelo. Takva je konkurencija da ne može proći nešto što nije perfektno sašiveno. Tu je utkano mnogo znanja, pameti i ljubavi", istakao je Umičević.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente, kaže da rade ženski modni program, kao i obuću za svakodnevnu upotrebu, obuću za vojsku, planinarenje, te sportski program "Adidas". Njihova obuća, ističe, odlazi u Njemačku, Austriju, Italiju i Sloveniju.

"To su zemlje iz kojih dolaze firme sa kojima mi najviše sarađujemo u sistemu unutrašnje obrade. Dakle, nama inostrani partner pošalje repromaterijal, a mi to oplemenimo, odnosno ugradimo svoj rad, i tu obuću šaljemo njima", kazao je Pazurević.

Prije mjesec je, kaže, bio u Njemačkoj, gdje se uvjerio da je obuća iz "Sanina" ocijenjena kao veoma kvalitetna.

[Država]

Otvorena nova dionica autoputa: Ovo je historijski trenutak za BiH

Piše: D. K.

JP Autoceste FBiH danas su svečano otvorile dionicu autoputa "Sarajevo zapad - Tarčin - petlja Tarčin". BiH je dobila novih 20 kilometara autoceste prema moru čija je vrijednost 300 miliona eura.












"Ovo je historijski trenutak za BiH. Od 300 miliona eura, oko 200 miliona eura otišlo je domaćim kompanijama. Ova dionica urađena je za 20 miliona KM manje nego što je bilo predviđeno. Radi se o vrlo zahtjevnoj dionici koju smo uspjeli povrh svih problema završiti za dvije godine", rekao je Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH.

Puštanjem u promet ove dionice Bosna i Hercegovina će imati ukupno 124 kilometra autoputa. Radove je izvodila turska kompanija Cengiz sa 60 domaćih kompanija kao podizvođačima. U izgradnji dionice učestvovalo je 2.000 radnika, izgrađeno je 20 kilometara autoceste, od čega je 5,5 kilometara tunela i 1,5 kilometara mostova.

Dionicom je obuhvaćeno: pet tunela - "Grab" (410 metara), "25. novembar" (2.800), "Vis" (834), "Igman" (343) i "Gaj" (865); tri vijadukta - "Šamin gaj" (348), "Gladno polje" (348) i "Vlakovo" (350); tri mosta - M1 (240), M2 (220) i M3 (100), tri petlje - Tarčin, Lepenica i Vlakovo, kao i naplatno mjesto "Vlakovo".

"Ovo je veliki dan za BiH i njene građane jer praktično povezujemo Bosnu sa Hercegovinom", rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Prema njegovim riječima, put od sjevera do juga zemlje bit će skraćen za gotovo dva sata.

"Izgradnjom ovog centralnog dijela koridora 5c stvaraju se pretpostavke da nastavimo dalje. U utorak je počeo ambiciozan plan uprave Autocesta FBiH da u naredne četiri godine izgrade još 80 km autoputa koridora 5c a to je već počelo realizacijom izgradnje zaobilaznice oko Zenice", dodao je Nikšić.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je novinarima da okončanje ove dionice predstavlja završetak prve faze izgradnje koridora Vc od Tarčina do Zenice što predstavlja najveći investiciono-tehnološki poduhvat u BiH od ZOI 84.

"Bez ovog projekta ekonomija BiH bi bila u recesiji kao što je slučaj u susjednim zemljama. Okončanje ove dionice pokazao je da možemo nastaviti dalje i da novih 80 km u narednom ciklusu može značiti novih 25.000 radnih mjesta i 100.000 ljudi koji mogu živjeti od toga. Mi gradimo autoput, autoput gradi nas", rekao je Lagumdžija.

Direktor JP Autoceste FBiH kazao je kako su osigurali 250 miliona eura za kompletnu dionicu Zenica jug - Zenica sjever i dionicu od Međugorja do Počitelja.

"Radovi će biti u punom jeku na proljeće iduće godine. Pokušat ćemo dobiti koncesionara za izgradnju dionice od Tuzle do Žepča", kazao je Karić.

Saobraćaj na dionici "Sarajevo zapad - Tarčin - petlja Tarčin" bit će pušten sutra u šest sati ujutro. Putarina se neće naplaćivati do kraja godine.

[Država]

Senzacija u glavnom gradu Italije: Juniori Sarajeva pobijedili Romu 2:0

Piše: N. J.

U-19 selekcija Akademije Fudbalskog kluba Sarajevo sjajno je počela svoj nastup na međunarodnom turniru "Karol Wojtyla Cup" u prijestolnici Italije, Rimu.



Mladi nogometaši Sarajeva u prvom kolu grupe A savladali su ekipu Rome. Rezultat je glasio 2:0 za Bordo tim, a oba gola za Sarajevo postigao je Nemanja Anđušić, u 55. i 85. minuti.

Naredni meč će mladi nogometaši Sarajeva igrati sutra sa početkom u 10 sati protiv Lazija, dok je posljednja utakmica grupne faze na rasporedu u četvrtak, kada će Sarajevo igrati protiv ekipe Lega Nazionale Dilettanti Lazio.

Finalne utakmice turnira su na rasporedu u subotu, 11. oktobra.

[Država]

Veliki uspjeh kompanije ElčyTex



Kompanija ElchyTex već 7 godina proizvodi HTZ opremu, autopresvlake i ambalaže za autosjedala za najzahtijevnije svjetske kupce.
Zapošljava 100 radnika, a nedavno je uz pomoć turske kreditne linije proširila proizvodnju i zaposlila novih 20 radnika. Kompaniju su osnovali Midhat i Mladen 2007. godine. Sa vrlo skromnim početnim kapitalom, ali jakim iskustvom u tekstilnoj industriji. ElchyTex-ovi pogoni smješteni su u nekada dobro poznatom krugu tekstilne fabrike Mahnjača, koja je prije rata zapošljavala 1.500 radnika.
Postoji jedan određen senzibilitet, ljudi koji su radili ranije, imali iskustva, sve je to doprinijelo da se krene u ovom pravcu , tekstilne industrije i da se proizvodnja zanovi, priča nam osnivač Mladen Ivešić.
Direktor Midhat Karamehmedović kaže da se su radili mnogo toga. Osnovna proizvodnja je bila radna odjeća, dakle uniforme počev od medicinskih pa do vatrogasnih.
I te narudžbe su uglavnom rađene za domaće tržište. Kasnije su počeli i izvoziti. Najprije kao kooperanti jedne njemačke kompanije s kojom su počeli izrađivati autopresvlake za Golf GTI, a onda su počeli šiti ambalaže za autopresvlake. Svojim kvalitetom uspjeli su osvojiti i najzahtijevnije svjetske proizvođače automobila.
Radimo sve vrste Audija A6, A8, Q5,Q7 i tu je još Porsche Panamera i Spider, ističe Ivešić.
A kada je riječ o izvozu, Karamehmedović kaže da je riječ o Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji i naravno Njemačkoj. Nešto smo radili za Švicarsku i dosta naravno za domaće tržište, pojašnjava Karamehmedović.
Danas dnevno mogu proizvesti 5.000 komada zaštitinih navlaka za autosjedala + 7.000 tzv. Antikvić – odnosno protivklizajućih dijelova za sjedišta. Sa rastom proizvodnje, rasla je i potreba za radnicima. Trenutno u ElchyTex-u radi 100 radnika.
Amela Šehić, radnica, kaže da joj je važno da ima posao.
Naša je firma, za omladinu. Mali je grad i većina ih je zaposlena. Kakva je situacija nama je dobro.
Kasema Ibrahimagić radi već dvije godine. Kaže da su uslovi dobri i da lijepo zarade.
Karamehmedović objašnjava da je 90 posto radnika došlo bez ikakvog predzanja, a da je Kompanija mi smo taj kadar obučila.
Neki od radnika u ElchyTex su došli sa biroa za zapošljavanje, a neki su radno mjesto dobili zahvaljujući turskom kreditu kojeg je plasirala BBI banka prije godinu dana. 23-godišnja Antonija Jakovljević je jedna od njih. Posao u ElchyTex-u je njeno prvo radno iskustvo.
Sa mnom je došlo još 20 kolega. Svi smo vrlo sretni što radimo jer u mjestu kao što je Žepče, nemate mnogo izbora da radite. Ovo gdje smo mi je vrlo dobro, plate su redovne i doprinosi plaćeni, ispričala je Jakovljević.
Kreditna linija iz Turske pomoću koje je ElchyTex proširio proizvodnju i broj radnika, do sada je omogućila otvaranje novih 5.700 radnih mjesta u fabrikama širom BiH. Na ovaj način olakšan je povratak i život u prijeratnim domovima za više od 6.500 ljudi.

[Država]

Voćar Brčko: Bosanske šljive prelivene čokoladom i u hrvatskom Kauflandu



Smoki i čips Timi, čajna peciva Tini, oblatne i praškasti proizvodi Tima, bosanske šljive prelivene čokoladom, žitne pločice Kroky.... Sve ove proizvode vjerovatno konzumirate često, a da ne znate da ih sve proizvodi jedna domaća kompanija. Riječ je o Voćaru iz Brčkog.

Voćar je fabrika koja posluje skoro 25 godina, a osnovna djelatnost joj je prije rata bila proizvodnja svježih i suhih šljiva kao i proizvodnja drvene ambalaže za voće i povrće. No nakon '95 godine počinju sa proizvodnjom oblatni pod nazivom TIMA, te tako BiH dobija prvi put svog domaćeg proizvođača oblatni.

Danas se u njihovom asortimanu nalazi 160 proizvoda, među kojima su flipsi, kikiriki, raznovrsni čipsovi, začini, a rade i proizvodnju šećer kocke, keksa, čajnih peciva, punjenog vafla.

Godišnje proizvodu preko 1000 tona raznih vrsta prehrambenih namirnica, a preko 35% svoje proizvodnje izvoze.

"Pored domaćeg tržišta imamo i izvoz za zemlje Evropske Unije, a izvozimo cjelokupni asortiman. Najviše naših proizvoda ide u Sloveniju. Radimo sa velim trgovačkim lancima, tako da svoj interes i svoju budućnost vidimo isključivo u izvozu", kaže za eKapija.ba Esed Mujić, direktor firme Voćar d.o.o. Brčko, koja je bila jedan od izlagača na nedavno završenom sajmu ZEPS u Zenici. Tako će se ovih dana njihov proizvod šljive prelivene čokoladom naći na policama Kauflanda u Hrvatskoj.

Mujić smatra da je bh. tržište prilično siromašno, a kupovna moć naših ljudi veoma niska.

"Znači sa jedne strane kupovna moć građana je niska, a sa druge strane i sami smo doprinijeli tome. Razlog je što svijest naših građana još uvijek nije razvijena da mi ne kupujemo glavom, nego očima. Tako da imamo posljedice kao što je velika nezaposlenost", smatra naš sagovornik, te dodaje da treba raditi na podizanju svijesti građana da kupuju domaće proizvode.

Direktor Voćara kaže da imaju dobar odnos sa stranim trgovačkim centrima, ponekad bolji nego sa domaćim.

Proizvodni pogoni fabrike Voćar smješteni su na površini od 16.000 m2. Proizvodni dio obuhvata 3000 m2, skladišni 5000 m2 i ostatak čini poslovni krug fabrike.

Voćar je 2004. godine izgradio sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001 i sistem kontrole proizvodnje zdravstveno sigurne hrane HACCP. Tako da ova firma zadovoljava najveće evropske standarde.

[Država]

Uskoro novi proizvodi iz AS GROUP



AS GROUP sa sjedištem u Tešnju odlučila je i ove godine tradicionalno podržati sajam ZEPS u Zenici na kojem se svake godine šire i predstavljaju sa novim proizvodima Oaze, Vispaka, Klasa i Sprinda.

Armin Hodžić, rukovodilac prodaje i marketinka u Vispaku, kazao je za naš portal da su očekivanja od sajma kao i svake godine, da se predstave i nađu nove poslovne partnere.

Budući da stalno rade na razvijanju novih i unapređenju starih proizvoda, tako se u AS Grupaciji trenutno razvijaju nekoliko novih proizvoda.

"Prvi se odnosi na novo pakovanje začina Vita, koji prelazi u brend Tajna i koji će se pakovati na novoj mašini sa zipom koja ima višestruko otvaranje", kazao je tom prilikom Hodžić, dodajući da također, rade na novom proizvodu kafe, odnosno novoj premium kafi za espresso, ali i unapređenju novih okusa čajeva, kao i novom Tajna gril začinu za piletinu.

Kada je u pitanju plan za širenje tržišta, kaže da je on već ostvaren kada je riječ o Vispaku, a od preuzimanja Klasa se već osjete pozitivni rezultati koji se vratio na prodajne police, bilježeći pozitivan poluodišnji poslovni rezultat. Klasovi brandovi poput Zlatnog pudera, Bosanskog lokuma, Sarajevskog somuna, i Klasove jufke, osim na domažem tržištu bilježe izvanredne rezultate prodaje i na tržitma Srbije, Crne Gore, Rumunije, kao i na tržištima SAD-a i EU, a u toku je i realizacija ugovora za izvoz na tržišta Ruske Federacije.

Hodžić posebno ističe izvanredan plasman Vispakove Zlatne džezve u Sloveniji, koja je nedavno na obilježavanju 10 godina postojanja džinovske džezve, privukla veliku pažnju u Ljubljani i Velenju.

"Prvi uvoznik Zlatne džezve u Sloveniji i kupac proizvoda AS GROUP je kompanija Jagros iz Rogaške Slatine. Sa uvozom Zlatne džezve na ovo tržište počeli su još 2007. godine. Inače, Jagros je četvrti maloprodajni lanac po ostvarenom prometu na tržištu u Sloveniji", navodi Hodžić.

Gledajući cjelokupnu situaciju plasmana proizvoda u BiH, kaže da bi mogao biti puno bolji.

"Zastupljeni smo u gotovo svim tržnim centrima, ali ne sa čitavim asortimanom, dakle od svakog brenda ima poneki proizvod i tu imamo još puno posla".

U narednom periodu planiraju svakako povećati prodaju, ustabiliti Zlatnu džezvu a i ostale brendove Klasa, Vispaka, AS-a , Mastera, Kenta I vode Oaza, kao i proširenje na ino tržište.

[Država]

U regiji broj zaposlenih jedino raste u FBiH, pada u Hrvatskoj i RS



Iako se posljednjih dana vode žestoke rasprave o broju zaposlenih u Hrvatskoj, usporedili smo broj zaposlenih u zemljama u regiji. Tako primjerice, prema javno dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja zadnjih godina bilježi rast broja zaposlenih. U RS i Srbiji isto kao i u Hrvatskoj, zaposlenost konstantno pada.

2006. godine zaposlenih u FBiH bilo je 392.865, a 2014. godine broj zaposlenih porastao je na 444.506, što je, s obzirom na sliku koja se stvara o FBiH, više nego dobar podatak.

Hrvatska u to razdoblju bilježi pad. Tako je, recimo, 2006. godine bilo zaposleno 1.477.876, a danas ih je zaposleno 1.361.510. U Srbiji je 2006. godine bilo zaposleno 2.025.627. Danas, ta je brojka osjetno manja. Naime, u Srbiji je 2014. godine bilo zaposleno 1.755.372 ljudi. U Republici Srpskoj, 2006. godine bilo je 248.139 zaposlenih. Prema najnovijim podacima, zaposleno je 238.000 osoba.

BiH u brojkama

Prema Zakonu o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2014. godinu budžet iznosi 1,797 milijardi KM, od čega su ukupni prihodi za financiranje institucija 950 milijuna KM, a prihodi za servisiranje vanjskog duga 846,39 milijuna KM.
Vanjski dug Bosne i Hercegovine iznosi oko 3,8 milijardi eura ili 7,6 milijardi KM (podaci Centralne banke BiH za drugi kvartal 2014.) Vanjski dug Hrvatske iznosi 46,6 milijardi eura, a vanjski dug Srbije 20,66 milijardi eura.
Najniža mirovina u Republici Srpskoj iznosi 169 KM, a u FBiH iznosi 326,17 KM.
Prosječna netto plaća u Federaciji BiH (za srpanj 2014.) iznosi 840 KM, a u RS (za kolovoz 2014.) 825 KM – pri čemu treba imati na umu da se u RS i topli obrok računa u plaću, a u FBiH ne.
PDV u BiH iznosi 17 posto i jedna je od rijetkih zemalja koja ima jedinstvenu stopu PDV-a, ali i koja nije povećavala PDV u vremenu krize (što je većina drugih zemalja uradila).
Prije poplava, bili su zemlja koja je prema podacima Svjetske banke bilježila najveći industrijski rast u Jugoistočnoj Evropi – 2,6 posto...

[Država]

U općini Orašje tri nova gradilišta poslovno-proizvodnih objekata



Općinski načelnik Đuro Topić posjetio je tri aktivna gradilišta proizvodnih i poslovnih objekata na području općine Orašje. U firmi Temax BiH u Poduzetničkoj zoni Dusine građevinski radovi na izgradnji proizvodnog objekta u završnoj su fazi.

Slijede unutrašnji radovi na hali površine 3.600 kvadratnih metara i upravnoj zgradi firme koja će se baviti proizvodnjom izolacijskih folija i drugih specijaliziranih proizvoda od plastičnih masa.

Započela je izgradnja poslovno-stambenog objekta Vinković kod Zelene tržnice. U prvoj fazi radova, izgradit će se poslovno-stambena zgrada sa 39 stanova, a u drugoj fazi i druga zgrada sa 28 stanova dok će u prizemlju biti smješteni poslovni prostori. Radovi teku po planu, a objekt bi trebao biti izgrađen do kraja ove godine.

Izvođači radova uvedeni su u posao izgradnje skladišta piva na 2.000 kvadratnih metara firme Maxi. Trenutno se nasipa i priprema teren za izgradnju objekta, a u završnoj su fazi izgradnje četiri maloprodajne trgovine ove firme u Donjoj Mahali, Boku, Kostrču i Matićima.

Sve tri firme svoje objekte grade na općinskom građevnom zemljištu koje im je na korištenje dalo Općinsko vijeće Orašje po rezultatima provedenih javnih natječaja, a na temelju prethodno donesenih odluka.

[Država]

Bihać: Izgradnja kanalizacije nastavlja se planiranom dinamikom



Delegacija njemačke razvojne banke KfW i Evropske unije (EU), jednog od najvećih financijera Projekta sistema za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, kojem je cilj dugoročno rješavanje pitanja upravljanja otpadnim vodama, posjetila je jučer Bihać i na licu mjesta se uvjerila u dinamiku radova.

Zajedno sa općinskim načelnikom Emdžadom Galijaševićem, obišli su radilišta u Mjesnoj zajednici Bakšaiš, gdje je u toku postavljanje glavnog cijevovoda, ali i pripremanje ulica za asfaltiranje, čime će se u prvobitno stanje vratiti ulice kroz koje ide kanalizacija.

"Upoznao sam delegaciju KfW-a s našom željom i nastojanjima da se do jeseni i loših vremenskih prilika završe zone, koje su započete. Ovo je projekt, koji je vrlo zahtjevan i Općina se do 2012. godine uopće nije pripremila za njega, pa smo morali iznalaziti rješenja kako bi izvršili eksproprijaciju zemljišta, dobili građevinsku dozvolu i obezbijedili sredstva za projekt", kazao je Galijašević.

Građanima je poručio da projekt neće stati i da će se sve što je iskopano vratiti u prvobitno stanje, te da će se učiniti maksimum napora da dinamika radova bude u okviru planiranih rokova.

[Država]

SSL planira gradnju nove filter stanice, rashladnih tornjeva i magacina



Kompanija Sisrecam soda Lukavac planira gradnju nove filter stanice, ćelije rashladnih tornjeva i tehnički magacin. Stoga su Federalnom ministarstvo okoliša i turizma dostavili Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za izgradnju novih postrojenja, saznaje eKapija.ba.

Svi zainteresovani mogu pogledati ovaj Zahtjev u prostorijama Ministarstvo do 23.10, do kada je otvoren Javni uvid.

Inače, SSL se odlučila za nove objekte (postrojenja) s ciljem unaprijeđenja tehnološkog procesa što direktno vodi zaštiti okoliša, odnosno smanjenom pritisku na njega i minimaliziranju utjecaja na pojedine aspekte okoliša.

Sva postrojenja će se nalaziti u krugu tvornice SSL. Prije svega planirana je gradnja nove filter stanica za obezbjeđene tehnološkog procesa potrebnim količinama vode, pri čemu će se postojeća filter stanica staviti van upotrebe.

Zbog potreba za dodatnom količinom industrijske vode u procesima, neophodno je obezbijediti nove ćelije rashladnog tornja, s ciljem smanjenja potrošnje zahvata svježe vode iz vještačke akumulacije Modrac za potreb procesa.

Obzirom da će se na lokaciji postojećeg tehničkog magacina biti izgrađen novi parni kotao, javlja se potreba za novim tehničkim magacinom koji će služiti za skladištenje rezervnih dijelova i repromaterijala.

Novi tehnički magacin će biti dimenzija 32x50 m i u njemu će svakodnevno raditi desetak uposlenih. Imaće sanitarni čvor i kupatilo. Pored objekta hale izgradit će se i čelična konstrukcija za nadstrešicu dimenzija 7-8 m x 60 m, te određen broj slivnika za skupljanje oborinskih voda.

Konstrukcija hale koja služi sa skladištenje robe je gabarita 32x50 m, visina je 7m. Ulaz u halu je predviđen za prolaz kamiona i upotrebu dizalice.

Inače, djelatnost tvornice SSL d.o.o. Lukavac je proizvodnja lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode.

[Država]

BBI banka: Novih milion KM za stipendije


Bosna Bank International (BBI) u saradnji sa prijateljima Banke i ove školske/akademske godine podijelit će milon KM za stipendiranje učenika i studenata iz BiH.



Sredstva koja je BBI banka sa svojim prijateljima osigurala bit će alocirana za stipendiranje 500 učenika i studenata, državljana BiH, na školskim i visokoškolskim ustanovama na teritoriji cijele BiH.

Stipendije su primarno namijenjene djeci bez jednog ili oba roditelja, na teritoriji cijele BiH, a potom eventualno i ostalim kategorijama, ocjenjujući uspjeh, te uzimajući u obzir, između ostalog, ukupne prihode i socijalni status domaćinstva.

Konkurs za ovu kategoriju stipendista bit će uskoro objavljen na stranici banke i u dnevnim novinama.

Osim 500 stipendija koje su namijenjene djeci bez jednog ili oba roditelja i odličnim učenicima i studentima slabijeg imovinskog stanja; BBI banka stipnedira postdiplomce islamskog bankarstva.

Za postdiplomce koji žele nastaviti obrazovanje u jednoj od najtraženijih ekonomskih disciplina u svijetu, islamskom bankarstvu, BBI banka ove godine dodijelit će 20 stipendija. Konkurs za ove stipendije otvoren je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu do 17. oktobra ove godine.

[Država]

Turski kredit: Poljorad iz Travnika izvor prihoda za 50 zaposlenih i 1.200 kooperanata


Kompanija Poljorad iz Travnika koja se bavi proizvodnjom mliječnih i proizvoda biljnog porijekla osnovana je 1990. godine kao mali porodični biznis. Danas je to kompanija koja ima 50 stalno zaposlenih i više od 1.200 kooperanata iz cijele BiH.



"Nije teško doći do ideje. Teško je pronaći incijalna sredstva za pokretanje ili širenje biznisa. U ovom našem projektu puno nam je pomogla turska linija i BBI banka jer smo dobili sredstva po veoma povoljnoj stopi. Turski kredit je šansa koju smo iskoristili na najbolji način i sada smo vodeća kompanija u ovom kraju", kaže Vahid Skrobo, direktor Poljorada.

Proizvodnju sira “Dimko” počeli su sa 50 litara mlijeka, a danas svakodnevno prerađuju 20.000 litara.

"Ponosan sam na činjenicu da svi zaposleni imaju plaće i doprinose uplaćene na vrijeme. Ali, osim stalno zaposlenih mi imamo i više od 1.200 kooperanata od kojih otkupljujemo ovčije i kravlje mlijeko i svježi kupus, od kojeg pravimo gotov proizvod, kiseli kupus. Sve sirovine su veoma kvalitetne, pa su i naši proizvodi vrhunske kvalitete", kaže Skrobo.

Bosanskohercegovački proizvodi nastali pod obroncima planine Vlašić, osim što se mogu naći u svim velikim trgovačkim centrima u BiH i regionu, Poljorad izvozi u Ameriku i Australiju.

"Ništa od svega ovoga ne bi bilo moguće da svekoliki trud i naš rad nije prepoznala i BBI banka koja nam je putem turskog kredita omogućila da proširimo biznis i nastavimo uspješno poslovati", zaključuje Skrobo.

[Država]

Olip iz Travnika uz pomoć turskog kredita zaposlio 250 radnika


Proizvođač modne obuće iz Travnika – Olip, 1991. godine imao je samo 100-tinjak zaposlenih. Danas je to proizvodni gigant koji zapošljava 1.170 radnika i više od 1.000 kooperanata.



"Nekada smo proizvodili 270 pari dnevno. Širenjem proizvodnih kapaciteta dostigli smo broj od 5.500 pari svaki dan. To je oko 1.700.000 pari godišnje i predstavlja realizaciju od oko 25 miliona eura. Modna obuća iz Travnika može se naći u cijelom svijetu, ali većinu proizvoda izvozimo u Njemačku i Englesku“, kaže Omer Kapa direktor Olipa.

U razvoju travničkog Olipa pomogla je i turska kreditna linija.

"Za izgradnju nove proizvodne hale uzeli smo veoma povoljna sredstva iz turske linije. Jedan dio sredstava implementiran je putem BBI banke. Zahvaljujući turskom kreditu zaposlili smo novih 250 radnika“, naglašava direktor Olipa.

[Država]

BNT Novi Travnik potpisao ugovor za izvoz minobacača "težak" 10 miliona KM



U BNT-Fabrici mašina i hidraulike Novi Travnik u četvrtak je održana pres-konferencija povodom potpisivanja višemilionskog Ugovora o isporuci proizvoda iz vojnog programa ove firme, koji će rezultirati i otvaranjem značajnog broja novih radnih mjesta.

Direktor BNT-a Novi Travnik Atif Rosić kazao je da se radi o isporuci dvije vrste minobacača, čija vrijednost iznosi 10 miliona KM.

Naglasio je da je poseban značaj ugovora u tome što će do kraja naredne godine uz 294 već zaposlena u ovom preduzeću biti uposleno više od 200 novih radnika, jer sa postojećom radnom snagom ne bi mogli ispoštovati taj ugovor.

Pritom je naglasio da će i preduzeću "Zrak" iz Sarajeva kao kooperantu na ovom projektu biti potrebna nova radna snaga, odnosno da će biti napravljeni uvjeti za upošljavanje novih radnika.

Rosić je govorio i o drugim projektima na kojima BNT trenutno radi, odnosno na kojima će raditi u budućnosti.

"Prošle godine smo pristupili modernizaciji i izradi novog proizvoda, pa ćemo do polovine iduće godine imati dva nova proizvoda u oblasti artiljerijskog oružja za kojima je velika potražnja u svijetu, posebno u državama koje rade na modernizaciji svojih oružanih snaga. Već iza nove godine ćemo ući u dva ili tri razvojna projekta iz oblasti vojne proizvodnje, što stvara realne šanse da preduzeće u narednim godinama može nastavi svoju tradiciju u proizvodnji, opstanak i prijem novih radnika", naveo je Rosić.

Kazao je da vjeruje da će se sve planirano, što podrazumijeva kupovinu nove opreme i edukaciju kadra, moći postići uz pomoć Vlade Federacije BiH, koja je većinski vlasnik BNT-a, a koja je u proteklom periodu dala značajan doprinos razvoju namjenske industrije u Federaciji BiH.

Ministar u Vladi Federacije BiH Zukan Helez kazao je da je većinsko vlasništvo u preduzećima namjenske industrije bilo dovoljan motiv da Vlada Federacije pomaže ovoj grani industrije.

"Dosad smo najviše pomogli Igmanu iz Konjica i tu su vidljivi rezultati, sa 900 do 1.000 radnika koji rade u tri smjene, kao i Ginexu iz Goražda. Ove dvije firme sada su potpuno konkurentne na svjetskom tržištu namjenske industrije, a na dobrom putu je i BNT Novi Travnik, posebno nakon dolaska nove uprave na čelu sa Atifom Rosićem i Besimom Belegićem", istaknuo je Helez.

Kazao je da je njegov motiv da se angažuje kada je u pitanju BNT to što je jedini ministar u Vladi FBiH iz Srednjobosanskog kantona i zbog toga što u fabrikama namjenske industrije, u ovom slučaju u BNT-u, radi veliki broj demobilisanih boraca i članova porodica šehida i poginulih boraca.

Naglasio je da će Vlada Federacije BiH i dalje stajati iza BNT-a i drugih firmi namjenske industrije.

"Sada ćemo pomoći u realizaciji jednog manjeg programa u BNT-u koji podrazumijeva regulisanje grijanja jer je to jedan od osnovnih uvjeta za rad bez teškoća tokom zime. U narednom periodu ćemo staviti Razvojnu banku u funkciju i pomoći ovim ljudima. Najveća satisfakcija je zapošljavanje, a evo ovdje će biti zaposleno oko 200 novih radnika, kazao je Helez, saopćeno je iz BNT-Tvornice mašina i hidraulike Novi Travnik.

[Država]

Završena sanacija 29 stambenih jedinica u okviru EU Programa



Okončani su radovi na sanaciji 29 prioritetnih stambenih jedinica, koji su finansirani iz EU Programa za oporavak od poplava, a u okviru prve faze sanacije stambenog fonda. Zahvaljujući sredstvima EU, tri porodice iz Maglaja, osam porodica iz Doboja i Banja Luke, te 10 porodica iz Bijeljine se sada mogu vratiti u svoje domove.

Radovi na sanaciji objekata su završeni u roku kraćem od dvije sedmice od početka samih radova, a obuhvatili su renoviranje podova i zidova, zamjena vanjske i unutrašnje stolarije i popravak krovova i fasade.

"Riječ je o domovima 29 porodica koje po evidencijama nadležnih centara za socijalni rad spadaju u posebno ugroženu kategoriju. Sretni smo što smo im omogućili povratak kući i na taj način dali doprinos normalizaciji njihovih životnih uslova, što u konačnici i jeste cilj EU Programa za oporavak od poplava", kaže Andy McGuffie, portparol Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU.

Jedna od porodica čija kuća je sanirana sredstvima EU je porodica Slaviše Lazića iz Bijeljine. "Ovo je više od onoga što sam očekivao i više nego što sam mogao i sanjati," kaže Lazić, koji svoj dom dijeli sa suprugom, sinom i starijom majkom. "Moram pohvaliti i brzinu i kvalitet građevinskih radova. Što se tiče moje porodice, mi ćemo se sada fokusirati na nabavku namještaja i nastaviti sa životom u, po onome što mogu vidjeti, potpuno novoj kući," dodaje Lazić.

Prva faza sanacije stambenih jedinica uključuje ukupno 650 prioritetnih objekata, a radovi su započeli na oko 350 jedinica. U toku je odabir dodatnih 300 prioritetnih objekata koji se vrši u tijesnoj saradnji s predstavnicima lokalnih vlasti.

U okviru EU Programa za oporavak od poplava bit će izvršen i odabir dodatnih 1.200 korisnika za obnovu stambenih jedinica koji su se do 7. oktobra prijavili za javni poziv u opštinama Bijeljina, Šamac, Doboj, Maglaj, Orašje, Odžak, Brčko distrikt BiH i Domaljevac.

"U tijesnoj saradnji sa predstavnicima UNDP-a, našeg partnera u implementaciji, i nadležnim vlastima, naša je namjera da se što prije obrade prijave kako bi započeli s radovima čim prije i pomogli što većem broju ljudi da se vrate kućama prije zime", zaključuje McGuffie.

Drugi javni poziv će biti uskoro objavljen i fokusiraće se na sanaciju stambenih jedinica u Tuzli, Sanskom Mostu, Živinicama, Zenici, Banja Luci, Prijedoru, Modriči i Laktašima. Sveukupno, EU Program za oporavak od poplava ima za cilj sanaciju ukupno 4.000 stambenih jedinica oštećenih u poplavama, odnosno direktnu pomoć u povratku oko 14.000 ljudi svojim domovima.

EU Program za oporavak od poplava je pokrenut je s ciljem da se omogući normalizacija životnih uslova u lokalnim zajednicama i osigura da pomoć stigne do najugroženijih nakon majskih poplava. Finansijska sredstva se koriste za obnavljanje javnih usluga i infrastrukture, rekonstrukciju stambenih objekata za najugroženije, te socio-ekonomski oporavak lokalnih zajednica. Vrijednost cjelokupnog Programa je 43,52 miliona eura, od čega je 42,24 miliona osigurala Evropska unija. Program implementiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

[Država]

Počela druga faza obnove kantonalne bolnice u Bihaću



Počela je druga faza obnove Kantonalne bolnice u Bihaću, ali i isporuka nove savremene opreme. Radilišta su sa direktorom Hajrudinom Havićem, tim povodom, jučer obišli premijer i ministar zdravstva Unsko-sanskog kantona (USK) Hamdija Lipovača i Amir Murić.

- Prvi kontingenti opreme su stigli. Riječ je o informatičkoj opremi, koja će uvezati bolnicu i sve domove zdravlja, a za Lječilište Gata stigao je vrijedan aparat - kazali su doktori Havić i Murić.

Direktor Nacionalnog parka (NP) Una Amarildo Mulić dodao je da je ujedno stiglo i vozilo, koje je vrijedna zajednička donacija Bolnici i tom zaštićenom području.

[Država]

Natron Hayat ponovno proizvodi nakon poplava

11 oktobar 2014 Izmijenjeno 18:43 CEST

Proizvodnja u Natron Hayatu pokrenuta je nakon 97 dana, od tada se mašine u toj tvornici papira ne gase.





Natron Hayat jedan je od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Cijela tvornica poplavljena je u svibnju, a malo tko je vjerovao da će papir proizveden u Maglaju ponovo krenuti prema kupcima.

Ipak, gotovo kompletna proizvodnja pokrenuta je tri mjeseca poslije poplava. No, nije se tako brzo oporavila cijela poplavljena privreda.

Stanovnici Maglaja još pamte katastrofalne svibanjske poplave. Cijeli grad bio je pod vodom dubine i više od 2,5 metra.

Proizvodnja u Natron Hayatu je zaustavljena 14. svibnja, a idućeg dana nabujala rijeka Bosna probila je u tvornicu i poplavila svih 500.000 kvadratnih metara.

Požrtvovni radnici ostali zarobljeni

Električni sat u upravnoj zgradi zaustavljen je u 10 sati i 11 minuta. Tada je prekinuto napajanje strujom iz tvorničkog energetskog pogona.

Sedamdeset radnika koji su pokušali spasiti što se spasiti moglo, ostalo je zarobljeno iduća dva dana.

Izvršna direktorica Azema Mulasmajić posebno ističe požrtvovanost 900 radinka, koji su došli čistiti tvornicu nakon povlačenja vode.

"Ovdje nije bilo radnika, nije bilo čovjeka u gradu Maglaju i okolini koji nije imao neku nesreću, u vezi sa poplavom. Svi su došli ovdje jer su znali, ukoliko se riješi sanacija Natron Hayata i Natron krene, ako se ovjde radi, da ima uslova i da se sanira sve ostalo", kaže Mulasmajić.

Proizvodnja u Natron Hayatu pokrenuta je nakon 97 dana. Od tada se strojevi u ovoj tvornici papira doslovce ne gase, izvještava reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.

Klijenti pokazali razumijevanje

Žele ispuniti obveze prema svim klijentima koji su pokazali razumijevanje nakon poplava i nisu otkazivali svoje narudžbe. Pomoć je stizala i od njih i od kooperanata.

"Dobavljači su slali radnu snagu, mehanizaciju, a kupci su pomogli što su bili razumni i pomogli da se što prije oporavimo. Dobra strana je da je sve sanirano i remontovano, a izvršena je i modernizacija određenih postrojenja, pogona i mašina", kaže šef nabavke Mesut Alcin.

Natron Hayat uzima se kao primjer za uspješniju privatizaciju u Bosni i Hercegovini.

Turski investitor, osim što je obnovio proizvodnju, proširio je i tržište, ali i uveo u tvornicu visoke ekološke standarde.

Tvrde da je voda koju vraćaju u rijeku Bosnu čistija od one koja se za proces proizvodnje iz te rijeke uzima.

Kreće proizvodnja 'zelene energije'

Zato je paralelno s obnovom proizvodnih postrojenja, tekla i obnova postrojenja za pročišćavanje vode i zraka. Sljedeće je proizvodnja tzv. zelene energije.

"Bićemo stopostotni proizvođač svoje električne energije koja će biti dijelom na bazi prerade kore kao nus proizvoda i piljevine od sečke koja služi za proizvodnju celuloze", objašnjava tehničko-tehnološki direktor Mirko Stanić.

Natron Hayat zapošljava 840 radnika, a od te tvornice, sa članovima obitelji, živi nešto više od 3.500 ljudi.

Stoga je ponovni početak rada važan za cijeli grad.

[Država]

FBiH u septembru povećala izvoz za 26,4 posto


Federacija Bosne i Hercegovine je u septembru ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 529.726.000 KM, što je za 26,4 posto više u odnosu na mjesec ranije.



Vrijednost uvoza u septembru je 927.833.000 KM i viša je za 10,1 posto u odnosu na august , tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u septembru 2014. iznosio 398.107.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u septembru je bio 57,1 posto i veći je za 7,3 posto u odnosu na august 2014.

U septembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 95.667.000 KM i Italiju, u vrijednosti 72.060.000. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 143.342.000 KM i Njemačke, u vrijednosti 113.905.000 KM.

[Država]

Proizvodi Medimpexa odsad i u prodavnicama dm-a


Sarajevski Medimpex, koji već godinama slovi kao jedna od najuspješnijih kompanija u BiH u veleprodaji lijekova, potpisao je ugovor s lancem drogerija dm - drogerie markt.



Medimpex je zastupnik mnogih poznatih svjetskih brendova u BiH kao što su ESI, Himalaya Herbals, Arkopharma, Strepsils, Relaxsan, kao i Cederroth, a može se pohvaliti i sopstvenom proizvodnjom čajeva i ulja.

"Od sada će kupci u prodavnicama dm-a širom BiH moći nabaviti neki od proizvoda iz našeg asortimana. Trenutno su to četiri vrste zubnih pasti Himalaya Herbals, te proizvodi za njegu lica i tijela", kažu iz Medimpexa.

Ova uspješna firma bavi se i projektiranjem, inžinjeringom, izgradnjom zdravstvenih objekata i isporukom, montažom i održavanjem medicinske opreme. Osnovna djelatnost firme Medimpex d.o.o. Sarajevo je prodaja, skladištenje te distribucija lijekova, farmaceutskih proizvoda, medicinske opreme, dijetetskih, kozmetičkih, higijenskih i drugih proizvoda namijenjenih zdravstvenom i komercijalnom tržištu. Usmjerena je prema skladnom i postupnom rastu i razvoju, pri tome vodeći računa o partnerstvu sa zdravstvom širom Bosne i Hercegovine.Više o ovoj uspješnoj firmi možete saznati na web stranici www.medimpex.ba

Himalaya Herbals je kompanija koja je od 1930. uključena u tada još pionirsko istraživanje za razvoj sigurnih i efikasnih prirodnih proizvoda za zdravlje i ljepotu. Svaki proizvod prolazi godine istraživanja i svaka biljka koja se koristi u Himalaya Herbals proizvodima, pojedinačno je istražena i testirana je njena učinkovitost.
Uz predan rad i posvećenost više od 2.000 zaposlenih, uključujući i tim od 100 naučnika, Himalaya Herbals je izrasla u pouzdanu kompaniju kojoj se vjeruje, divi i koja se voli u više od 82 zemlje svijeta.

Koristeći spoznaje Ayurvedske medicine stare 5.000 godina kombinira se drevno i bogato znanje sa savremenim istraživačkim metodama u kreiranju izvanrednih proizvoda koji u potpunosti ispunjavaju zahtjeve današnjih potrošača. Himalaya Herbals garantuje da su njihovi kozmetički preparati učinkoviti, ali i dugoročno zdravi za upotrebu, jer ne sadrže učestalo korištene sintetičke konzervanse, kao što su paraben i drugi sastojci.

[Država]

Energoinvest u Albaniji realizirao posao vrijedan 31 milion eura


Predstavnici Energoinvesta d.d. Sarajevo prisustvovali su puštanju pod napon dalekovodne linije, 110 kV Erseke – Permet u Republici Albaniji.






"Radi se o značajnom projektu za našu kompaniju, u ukupnoj vrijednosti od 31 milion eura. Osim dalekovodnih linija na jugu, Energoinvest u Albaniji realizira još jedan veliki projekat na sjeveru zemlje – dalekovod 400 kV u vrijednosti od 28,5 miliona eura", saopćili su iz Energoinvesta.

Ceremoniji puštanja u pogon dalekovoda, pored direktora Energoinvesta Enesa Čengića i pomoćnika direktora za oblast inženjeringa Mersada Ramovića te njihovih zaposlenika u Albaniji, prisustovali su ministar energije i industrije u Vladi Albanije, Damian Gjinkuri, potpredsjenik Njemačke banke za obnovu i razvoj (KfW) Christoph Tiskens, generalni direktor Elektroprenosa Abanije, Engjell Zeqo, te predstavnici Ambasade Njemačke u Albaniji.

“Naši inženjeri, projektanti, monteri, radnici pokazuju da u vrlo teškim i zahtjevnim uslovima na jugu Albanije mogu uraditi kvalitetan posao, proizvod koji je vrhunski, a to na ovom projektu potvrđuju i albanske vlasti, ali i naši njemački finansijski partneri. Dobijeni poslovi, njihova uspješna realizacija, svrstali su Energoinvest kao lidera u elektroenergetici u ovom djelu Evrope. Potvrda tome je i upravo pristigla obavijest o dobijanju još jednog velikog projekta u regionu. Naime, Crnogorski elektroprenosni sistem dodijelio je Energoinvestu posao za izgradnju dalekovoda od 400 kV Čevo – Pljevlja u ukupnoj vrijednosti cca 29 miliona eura! Ovim je potvrđena i odlična međudržavna saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a podršku su pružale aktuelne vlasti obje države", rekao je direktor Čengić.

Energoinvest zahvaljujući ugovorima koje realizira, te ovom novom u Crnoj Gori, omogućit će stabilno poslovanje kompanije, reference i otvaranje vrata za dobijanje novih poslova kako u regionu tako i na drugim tržištima. I pored ovih izuzetnih rezultata, i dalje veliki problem za kompaniju, nažalost, predstavlja rat u Iraku i Libiji, te nemogućnost naplate naših realiziranih ugovora, što otežava poslovanje, saopćili su iz Energoinvesta.

[Država]

Prevent investira 11 miliona eura u prijepoljsku Livnicu u Srbiji


https://www.youtube.com/watch?v=BTgkvKq6jLQ


Goraždanski gigant PreventBH spreman je investirati 11 miliona eura u susjednu Srbiju.

Radi se o investiciji u prijepoljsku Livnicu FAP koja je u procesu privatizacije. Investicije se odnose na segment metala i autopresvlaka. Ukoliko dobije zeleno svjetlo Agencije za privatizaciju Srbije, Prevent grupacija namjerava zadržati trenutni program proizvodnje prijepoljske livnice, preuzeti postojeće radnike, te otvoriti oko 400 novih radnih mjesta. Radi se o jednoj od najvećih bh. investicija u srbijansku privredu.

Od kraja 80-ih do danas općina Prijepolje izgubila je oko 10 hiljada radnih mjesta. Velikoj nezaposlenosti doprinijela je i neuspješna privatizacija državnih I društvenih preduzeća. U postupku privatizacije danas je I FAP Livnica Prijepolje koja preko 50 godina uspješno proizvodi autokomponente.

Željko Ružić, direktor FAP livnice sa nadogradnjom: "FAP Livnici je neophodan strateški investitor, odnosno strateši partner koji će modernizovati postojeću proizvodnju, jer nažalost oprema je dosta zastarjela, ali je proizvodni program izuzetno konkurentan.“

Za nekadašnji srbijanski gigant zainteresovan je goraždanski Prevent. Vodeći bh. izvoznik, lider u proizvodnji automobilskih presvlaka, kože i tekstila, partner renomiranih svjetskih proizvođača automobila, te proizvođač raznih automobilskih komponenti, već duže od godinu dana sa nadležnim institucijama Republike Srbije pokušava riješiti pitanje ove investicije.

Minesa Zukić, korporativne komunikacije Prevent BH: „ Proizvodnja bi bila vezana za metal sektor i automobilsku industriju, jer mi u metal sektoru vidimo određeni potencijal, a fabrika FAP livnica u Prijepolju ima dugogodišnju tradiciju, iskustvo, obučen kadar, i uz određena ulaganja perspektivnu budućnost.“

Susjedna Srbija, jednako kao i BiH već dugi niz godina bilježi povećanje nezaposlenosti. Privatizacija prijepoljske FAP livnice dugoročno bi riješila problem nezaposlenosti jer osim zadržavanja trenutnog programa proizvodnje I preuzimanja 112 postojećih radnika, Prevent će otvoriti I nova radna mjesta.

Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija: „Otvara mogućnost zapošljavanja oko 500 radnika u naredne dvije godine, također investicija od 11 miliona evra otvara mogućnost i da Vlada Srbije da odgovarajuće ili novčane poticaje ili poreske olakšice za jednu ovakvu investiciju.“
Konačan stav Agencija za privaizaciju Republike Srbije dat će početkom naredne godine. Iz prijepoljske livnice navode kako će, sve su prilike, goraždanski Prevent biti taj s kojim će se u konačnici sklopiti dogovor.

[Država]

Izgradnja stambenog kompleksa "Sarajevo Waves"



U okviru Aftercare aktivnosti predstavnici Agencije FIPA i Opštine Ilidža, kao članice Suradničke mreže za postinvesticionu podršku investitorima, su posjetili kompaniju Compact Invest doo Sarajevo i razgovarali sa g. Moussa Fattah-om, članom Savjetodavnog odbora i g. Muhamedom Prlja, zamjenikom direktora kompanije.

Na sastanku je razgovarano o njihovom iskustvu kada je u pitanju poslovno okruženje u BiH, o preprekama i problemima sa kojima se suočavaju u poslovanju sa stanovišta stranih direktnih investicija, te o planovima daljnjeg širenja poslovanja.

G. Fattah i g. Prlja su istakli činjenicu da planovi firme nisu kratkoročni nego da žele da, zajedno sa osnivačima i vlasnicima firme, doprinesu privrednom razvoju i jačanju ekonomije u Bosni i Hercegovini. Kao svrha svakog ozbiljnog poslovnog poduhvata, projekti koje budu radili moraju, obezbijediti dugoročne izvore prihoda za uposlenike i profit za vlasnike. Iskustva osnivača firme će zasigurno doprinijeti osvježavanju poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.

Firma Compact Invest d.o.o. Sarajevo je bh. kompanija koju su osnovali investitori iz Kuvajta. Do sada su pokrenuli nekoliko investicionih projekata u Bosni i Hercegovini te uložili oko 8 miliona KM.

Jedan od projekata koji počinje početkom novembra je projekat izgradnje novog stambenog kompleksa „Sarajevo Waves“ u naselju Otes na Ilidži. Projicirana vrijednost kompleksa je oko 50 miliona KM.

Pored ovog projekta u fazi pripreme su još dva projekta od kojih je jedan značajno veći od naselja u Otesu. Ovaj projekat bi zasigurno doprinio razvoju Opštine Ilidža i Kantona Sarajevo u cjelini. Ovaj projekat će osigurati nova radna mjesta i angažman većeg broja domaćih građevinskih firmi.

Pored ulaganja na području izgradnje nekretnina, firma Compact Invest d.o.o. razmatra, planira i intenzivno priprema implementaciju projekata koji su vezani za poljoprivredu, stočarstvo, ugostiteljstvo, turizam i trgovinu. Osnovna odlika ovih projekata je da su oni dugoročni projekti koji će obezbijediti nova zapošljavanja i unapređenje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je na sajtu Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH - FIPA.

[Država]

Domaći trgovci preuzimaju tržište BiH



Posljednjih nekoliko mjeseci u BiH je primjetan sve značajniji iskorak domaćih trgovačkih lanaca, koji na ovdašnjem tržištu preuzimaju maloprodajne objekte koji su do juče bili u vlasništvu velikih belgijskih, francuskih i slovenačkih grupacija.

Najznačajniji primjer novih kretanja u trgovačkim vodama u RS je povratak banjalučkog trgovačkog lanca "Tropic Group", koji je preuzeo "Maxi" i "Tempo" trgovine od belgijske grupacije "Delhaize BiH". Pored njega, ogroman posao preuzimanja pravi i tuzlanski trgovački lanac "Bingo", koji preuzima "Interexove" trgovine, koje su u vlasništvu francuske trgovačke kompanija "Intermarché", te se uključio u postupak preuzimanja objekata slovenačkog TUŠ-a u BiH.

Preciznije govoreći, "Tropic Group" je već preuzeo 39 maloprodajnih objekata "Delhaizea", dok "Bingo" sprema akviziciju 25 maloprodajnih objekata "Interexa" i dvadesetak trgovina "TUŠ-a" u BiH.

Ovakvim preuzimanjima domaći trgovački lanci postaju daleko značajniji igrači na tržištu BiH, te su se pozicionirali odmah iza dominirajućeg hrvatskog "Agrokora", koji je preuzimanjem "Mercatora" i njegovim rebrendiranjem u "Konzum" potvrdio i ojačao prvo mjesto u BiH.

Iz Asocijacije trgovine Spoljnotrgovinske komore BiH ocijenili su da je trend preuzimanja maloprodaje od strane domaćih lanaca i više nego očigledan.

Muris Pozderac, sekretar ove asocijacije, ocijenio je kako se ipak, i pored lošije pozicije domaćih proizvoda, zastupljenost pojedinih kategorija, kao što su meso i prerađevine od njega, mijenja na bolje.

On kaže da iz trgovačkih lanaca kažu da domaći proizvodi još nisu dovoljno zastupljeni na policama zbog razloga ekonomske prirode, a pritom najčešće pominju kvalitet određene robe, količinu proizvoda kao i kontinuitet u snabdijevanju tržišta.

"Ono što je još interesantno, a na šta malo ko od potrošača obraća pažnju, jeste činjenica da se sve više domaćih proizvoda nalazi pod robnim markama pojedinih trgovačkih lanaca. Primjera radi, konzervirano meso firme 'Menprom' iz Tuzle, kafa iz firme 'Vita Life', krem štapići iz prijedorske 'Mire'. Takvih primjera imate u skoro svakom centru", kaže on.

Bojan Risović, član Uprave "Tropic grupacije", rekao je da će, isto kao što je "Delhaize" veliki dio svojih polica svjesno posvećivao proizvodima iz svoje zemlje, "Tropic" na sličan način postupati s plasiranjem domaćih proizvoda.

"Dugoročno planiramo značajno širenje mreže. Namjera nam je da pokrijemo sve veće gradove u BiH", rekao je on. Ovaj trgovački lanac danas zapošljava više od 1.000 radnika.