Čuj, valjat' budalaštine?Banksy wrote:
Ne slažemo, naravno, nego, počeo si počeo valjat budalaštinepa da te skinem s vrata
izvor: voxfaminaeSpisateljica Slavenka Drakulić za Jutarnji list razgovarala je s mađarskom znanstvenicom Zsófiom Lóránd, koja je nedavno u izdavanju Palgravea objavila knjigu pod naslovom “Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji”. Fraktura će uskoro objaviti prijevod knjige, u sklopu male biblioteke domaćih autorica na temu feminizma.
Osnovno pitanje kojim se Lóránd bavi u knjizi je kako su jugoslavenske feministice “prevodile” zapadne koncepte i ideje na svoj jezik, na verziju feminizma koja je bila primijenjena društvu u kojem su živjele. Pritom je zanimljivo da je ovaj feminizam kritizirao državu zbog neispunjenja obećanja emancipacije, ali – kako piše Lóránd – i surađivao s njom, na primjer u vezi s nasiljem nad ženama i u obitelji.
“Zanimalo me što se dogodilo s feminizmom u vrijeme socijalizma u našem dijelu svijeta. Kad sam otkrila da je postojala feministička kritika socijalizma na takvoj teorijskoj razini i s tolikim aktivnostima (umjetnost, književnost, politički aktivizam), poželjela sam saznati više. Da bih mogla istraživati, naučila sam i jezik. Bilo mi je zapanjujuće da su se žene sa sveučilišta pridružile osnivanju SOS telefona i da se to radilo još u vrijeme socijalizma. Ništa takvo nije postojalo u srednjoj i istočnoj Europi,” kazala je Lóránd.
Ovo je studija slučaja najdulje postojećeg neofeminizma u istočnoj Europi koji je istovremeno bio i način otpora sistemu, krenuvši od faze osvještavanja do aktivizma, od sedamdesetih do početka ratova. Lóránd je napisala prijeko potrebnu herstory feminizma na ovim prostorima, knjigu koja nije samo važan prilog osvještavanju vlastite ženske povijesti, nego nam je itekako nužna u retrogradnoj ženskoj sadašnjosti u svim postsocijalističkim zemljama u kojima caruje nacionalizam.
Nisam rekla glupostiŠkobo Habu wrote:Čuj, valjat' budalaštine?Banksy wrote:
Ne slažemo, naravno, nego, počeo si počeo valjat budalaštine
Ja to tebi na tri puta ne bi rek'o.
Puca te samopouzdanje k'o na steroidima.
već budalaštine,Izvući ovo kao zaključak rasprave, kao da uopće nisi čitao odgovore onih s kojima si raspravljao na temi,Škobo Habu wrote:
Da skratim, tvoja pozicija, kao i pozicija svih vas koji ad hoc napadate Stankovića je strategija viktimizacije.
feminizmom u okrilju AFZ-a bave se aktivistice odavno:Connaisseur Karlin wrote:odlican clanak, a koji je potrebno procitati
Mađarska znanstvenica napisala knjigu o feminizmu u Jugoslaviji
izvor: voxfaminaeSpisateljica Slavenka Drakulić za Jutarnji list razgovarala je s mađarskom znanstvenicom Zsófiom Lóránd, koja je nedavno u izdavanju Palgravea objavila knjigu pod naslovom “Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji”. Fraktura će uskoro objaviti prijevod knjige, u sklopu male biblioteke domaćih autorica na temu feminizma.
Osnovno pitanje kojim se Lóránd bavi u knjizi je kako su jugoslavenske feministice “prevodile” zapadne koncepte i ideje na svoj jezik, na verziju feminizma koja je bila primijenjena društvu u kojem su živjele. Pritom je zanimljivo da je ovaj feminizam kritizirao državu zbog neispunjenja obećanja emancipacije, ali – kako piše Lóránd – i surađivao s njom, na primjer u vezi s nasiljem nad ženama i u obitelji.
“Zanimalo me što se dogodilo s feminizmom u vrijeme socijalizma u našem dijelu svijeta. Kad sam otkrila da je postojala feministička kritika socijalizma na takvoj teorijskoj razini i s tolikim aktivnostima (umjetnost, književnost, politički aktivizam), poželjela sam saznati više. Da bih mogla istraživati, naučila sam i jezik. Bilo mi je zapanjujuće da su se žene sa sveučilišta pridružile osnivanju SOS telefona i da se to radilo još u vrijeme socijalizma. Ništa takvo nije postojalo u srednjoj i istočnoj Europi,” kazala je Lóránd.
Ovo je studija slučaja najdulje postojećeg neofeminizma u istočnoj Europi koji je istovremeno bio i način otpora sistemu, krenuvši od faze osvještavanja do aktivizma, od sedamdesetih do početka ratova. Lóránd je napisala prijeko potrebnu herstory feminizma na ovim prostorima, knjigu koja nije samo važan prilog osvještavanju vlastite ženske povijesti, nego nam je itekako nužna u retrogradnoj ženskoj sadašnjosti u svim postsocijalističkim zemljama u kojima caruje nacionalizam.
Jeste li primijetili da zeleni čaj katkad ima gorak okus? Ako jeste, vjerojatno ste ga pripremili u kipućoj vodi koja je iz njega izvukla svu gorčinu i napravila ga neukusnim za konzumaciju. Naime, zeleni, a isto tako i bijeli ili žuti čaj ne bi se smio pripremati s temperaturom vode koja je viša od 70 Celzijevih stupnjeva.
Upravo je zbog toga 18-godišnja učenica Poštanske i telekomunikacijske škole u Zagrebu Lorena Miković osmislila temperaturni alarm, termometar za mjerenje temperature tekućine, s kojim je osvojila jedno zlato te dva srebra na domaćim sajmovima za inovacije.
- Svi moji prijatelji i rodbina oduševljeni su ovim mojim hobijem, posebno zato što sam ja cura, a vjeruje se da cure obično ne zanima elektronika ili mehatronika. Jednostavno, obožavam čačkati, spajati i razdvajati stvari. Mojim frendicama nije baš jasno otkud mi volja. Dečki iz moga razreda, čini mi se, bili su malo ljubomorni zbog mojih nagrada. Iako to ne žele priznati. Stalno mi govore da to što ja radim nije ništa posebno. Možda i nije, ali ja se dobro zabavljam i ponosna sam kad stvorim nešto novo - navodi mlada inovatorica, koja je, kaže, odrasla u kući punoj spretnih muškaraca; djed joj je strojar, a otac se bavi informatikom, pa je i ona odmalena počela gajiti ljubav prema tehnologiji.
No, njezin termometar nije običan termometar, jer takav već postoji - njezin je mali izum prvi takve vrste prilagođen osobama s oštećenjem vida. Iako on pišti, zahvaljujući inačici Brailleova pisma koje je implementirala u svoju inovaciju, mogu ga sa sigurnošću upotrebljavati i slabovidne osobe, tako da prepoznaju na kojoj je temperaturnoj skali tekućina.
- Do ideje sam došla kad sam i sama bila prehlađena. Pila sam puno čaja i često sam se znala opeći jer je stalno bio prevruć. Kasnije sam ideju dodatno razvila sa svojim mentorima u školi i svi smo zajedno radili na ovom projektu koji je kasnije, eto, i skupio neke nagrade - priča nam Lorena o temperaturnom alarmu koji je izradila u sklopu fakultativnog predmeta u Poštanskoj i telekomunikacijskoj školi u Zagrebu.
Jedan od njezinih mentora, profesor Drago Jurin, ponosno ističe kako njihova škola jedina u Hrvatskoj ima ovakav nastavni predmet koji ulazi u svjedodžbu. Godišnje okupe po desetak učenika koji vole istraživati i smišljati nove stvari, a iz njihove male tvornice dobrih ideja u posljednjih je desetak godina izašlo puno nagrađivanih projekata. Sa svojim su učenicima i njihovim inovacijama proputovali cijeli svijet: od Moskve, Toronta, Pittsburgha, Londona, a krajem godine, ako uspiju nabaviti sredstva, možda odu i do Tajvana.
Tamo bi predstavili novi Lorenin izum - Zagrebačku elektroničku škrinjicu, bežični punjač na solarnu i električnu energiju, koji je također skupio neke nagrade ove godine: zlato na sajmu Inova mladih te srebro na Nacionalnoj izložbi mladih inovatora mladi@inovacije u Kastvu.
- Škrinjica mi je čak malo i draža od temperaturnog alarma, moram priznati. Čini mi se iskoristivija u svakodnevnom životu. Prošlo ljeto sam radila u trgovini i uštedjela sam za novi mobitel koji ima mogućnost bežičnog punjenja. Budući da u hrvatskoj već imamo pametne klupe sa solarnim izvorima energije, palo mi je na pamet da se u nju nekako integrira i punjenje električnom energijom i da ima dva izvora punjenja. Zamislila sam to kao neki električni stup, što, naravno, ne bi baš bilo praktično za ovu razinu, pa sam sa svojim mentorima modificirala ideju u škrinjicu, koju smo htjeli brendirati gradom Zagrebom. Ona sada na sebi nosi motiv Markove crkve – priča nam Lorena Miković o nastanku svoje ideje, koja je osvojila nekoliko sajmova inovacija.
Hvali je i njezin prvi mentor, Željko Šafran, inženjer telekomunikacija te voditelj fakultativnog predmeta Inova u Poštanskoj i telekomunikacijskoj školi u Zagrebu:
- Lorena je nadarena za rješavanje raznih tehničkih problema. Kreativna je i inovativno im pristupa. Uvijek je za sve projekte vodila besprijekornu tehničku dokumentaciju. Njezine inovacije Zagrebačka energetska škrinja i Termometar za slabovidne postigle su zavidne rezultate na gradskim i državnim izložbama i za njih postoji velika mogućnost komercijalizacije - navodi ponosni mentor.
Frendice su odgajane da budu ćurke u zivotuotherside wrote:a ni frendicama joj nije bas jasno otkud joj volja
wewa, hvala za postavjene linkswewa wrote:zene su bolje cuvarice patrijarhata...
svaka koja se odmakne od matrice je prijetnja za matricu.
ako mislis na muskarce tipa ovog Causevica, sasvim si upravuAlles-Tamam wrote:Današnji feminizam nije ništa drugo osim otvorene mržnje prema muškarcima
Gdje su dansanji muskrarci ugozeni feminizmom? Budi konkretanAlles-Tamam wrote:Današnji feminizam nije ništa drugo osim otvorene mržnje prema muškarcima
Stvarno ne razumijem ovakav način rezonovanja?vjeshalica wrote: Frendice su odgajane da budu ćurke u zivotu
Sve kontra tome ce popljuvati ili upirati prstom ko debil
Samo što njene frendice nemaju isti afinitet za zanimanja koje ima ona - postaju "odgajane kao ćurke"???Mojim frendicama nije baš jasno otkud mi volja.
nema na cemuConnaisseur Karlin wrote:wewa, hvala za postavjene linkswewa wrote:zene su bolje cuvarice patrijarhata...
svaka koja se odmakne od matrice je prijetnja za matricu.
a u vezi komentara: poptuno se slazem, zene su cesto putasebicne, licemjrene ili nemaju dovoljno hrabrsti za promjene
hvalawewa wrote:nema na cemuConnaisseur Karlin wrote:wewa, hvala za postavjene linkswewa wrote:zene su bolje cuvarice patrijarhata...
svaka koja se odmakne od matrice je prijetnja za matricu.
a u vezi komentara: poptuno se slazem, zene su cesto putasebicne, licemjrene ili nemaju dovoljno hrabrsti za promjene
zapravo cijeli dan pokusavam pronaci link na poduzi clanak koji se tice polozaja zena u SFRJ, od partizana pa sve do raspada drzave
ali evo jedan slican, obiman i koristan:
https://www.6yka.com/novosti/zene-u-soc ... halizacije
zene tog perioda nisu morale biti feministkinje jer je u drustvu bilo dovoljno feministkinja ciji se glas cuo. apsurdno, ali su se vise postovala zenska ljudska prava nego danas.Connaisseur Karlin wrote:
hvala
a sad razmisljam, zene tog perioda, iz mog zivota , nisu bile clanice doticnih drustava ( a mozda jesu, ali nisma znala) , ali su bile zaista "feministkinje" , immale su posao, vozacku dozvolu, svoje drustvo, nisu kontrolirane od strane supruga , pricale su o samostlanosti snazne zene, citale literaturu o tome , izgleda da sam imala srece odrastati sa takvim zenama
wewa, to je ovisilo, djelomicno, zahvaljujcui socijalizmu, ovisolo je od dijelova bivse Juge; manje sredine tako nesto nisu ni dozivjele , ali, defitinvo se slazem sa tvojom izjavom zene su bile znato bolje tretirane u urbanim sredinamawewa wrote:zene tog perioda nisu morale biti feministkinje jer je u drustvu bilo dovoljno feministkinja ciji se glas cuo. apsurdno, ali su se vise postovala zenska ljudska prava nego danas.Connaisseur Karlin wrote:
hvala
a sad razmisljam, zene tog perioda, iz mog zivota , nisu bile clanice doticnih drustava ( a mozda jesu, ali nisma znala) , ali su bile zaista "feministkinje" , immale su posao, vozacku dozvolu, svoje drustvo, nisu kontrolirane od strane supruga , pricale su o samostlanosti snazne zene, citale literaturu o tome , izgleda da sam imala srece odrastati sa takvim zenama
tuga je i zalost sto se u 21. stoljecu moramo vracati na same pocetke - vidjeti pod sve rasprostranjenijom tendencijom ka zabrani abortusa, recimo.
hahahhahaa grozna siBloo wrote:Pa il žene il Jevreji il crnci....
da li zene su u svim i drustvima meta, nema veze koji kontinentwewa wrote:whichever seems the most vulnerable.
gdje je drustvo razvijeno, tamo su mete sporadicne.Connaisseur Karlin wrote:da li zene su u svim i drustvima meta, nema veze koji kontinentwewa wrote:whichever seems the most vulnerable.
migrnati, crnci i jevreji nisu
Tko to?wewa wrote: zene tog perioda nisu morale biti feministkinje jer je u drustvu bilo dovoljno feministkinja ciji se glas cuo. apsurdno, ali su se vise postovala zenska ljudska prava nego danas.