juga 1950.-1990.
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#6726 Re: juga 1950.-1990.
Kao i sve radilo se o politici. Ali ne bi ti dali da radis ako ne znas... Ipak tolike budale nisu bili da ti daju 200 mil. $ a ti im srusis i ono sto imaju... Ali osnova je bilo drustvo iz Nesvrstanih...
- Ommadawn
- Posts: 8370
- Joined: 20/02/2014 21:15
- Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!
#6727 Re: juga 1950.-1990.
Bio sam ja u Norveškoj i vidio kako to izgleda i znam o čemu pričaš. Norveška nije zadužena kao što je bila SFRJ kojoj je prilog išlo da što više izveze i napravi trgovinski balans.uglavnomja wrote:hAZNADAR wrote:
A cuvena ekonomija je funkcionisala dok je trziste bilo zatvoreno. Dok nisi imao izbora nego vozati Zastavu, slusati Cajevca ili Ei Nis, drzati hranu u Gorenju, oblaciti se u Verteksu ili Borcu, jesti samo Podravku ili Kras,.... sve je to OK ali je ironicno da nostalgicari YU i koji hvale nekadasnju ekonimiju su jedva docekali upliv strane robe koja je unistila domacu proizvodnju. Ono hvalim YU ekonomiju ali sam se oblacio u Trstu, hranio u Madjarskoj, nabavljao tehniku iz Austrije, vozao uvezenog Golfa,....
![]()
prvo, ljudi se oblace gdje je bolji izbor, prema licnom ukusu ... trst je bio posebna prica, pogranicno mjesto sa "svojim" cijenama, nisu bile iste u trstu, rimu ili veneciji ... i danas pojedinci idu u pariz, milano, london ...
sto se hrane tice i madjarske, to je potao aktuelno i nije bilo masovno, nekih 5 godina prije rata. prije toga, 40 godina niko nije isao vani po hranu
drugo, ti si u sveCkoj, otidji jedan vikend u strømstad na granici sa norveskom, da vidis sta znaci kupovati hranu u inostranstvu![]()
vecina naroda je bila zadovoljna sa gorenjem i rokom trajanja od 20 godina, i obodinom koji se i danas mogu naci da rade, a pred rat su dosli prvi free shoppovi, koji su bili otvoreni po graduhasan muratovic jedan od suvlasnika, kako se zove ta pljacka drzave?
zatim, kakav uvozni golf kad se pravio u vogosci?
i jos nesto, opet norveska, od hrane se ne moze kupiti nista sto nije norvesko, i to po jedan, mozda 2 proizvodjaca, sto se moze proizvesti u norveskoj.
to se zove zastita domace proizvodnje, kad je u pitanju zapad, ali kad je yuga stitila svoju ekonomiju - to se zove diktatura, totalitarizam, zatvorenost, siromastvo, jad ... blabla
Boravio sam u Sarpsborgu kod rođaka i oni se namiruju u Strömstadu u Švedskoj. U prodavnici nema dvije vrste jogurta i to je naravno norveške proizvodnje. Kada smo prelazili iz Swe u Nor, na granici me pitaju imam li šta za prijaviti, reko nemam i pitaju me da li možda nosim meso?? No sjetimo se da li 2013 ili 2014-e kad je bila nestašica maslaca u Norveškoj, kažu ljudi da je kilogram bilo 1000 NOK. Ja sam tada radio u mljekari, između ostalog se tu proizvodio i maslac a mogli smo ga nositi kući koliko hoćeš. Koliko god da je zaštita tržišta dobra toliko je i loša.
- ¤ jelena ¤
- Posts: 5156
- Joined: 18/05/2010 20:04
- Location: BD
#6728 Re: juga 1950.-1990.
Njegoš? Crnogorski vladika i jedan od naših najznačajnijih pisaca epohe romantizma...postojao i bio izuzetno cijenjen cijeli jedan vijek prije nastanka SFRJ, a aktuelan i četvrt vijeka poslije raspada SFRJ.hAZNADAR wrote: Ne kritikujem na Jugu zbog Marksa - i dalje ga imam u vitrini i vjerujem u najveci dio napisanog.
Kritikujem je zbog Njegosa, Principa, zlih dahija, standardnog jezika imenovanom po dva naroda, slavenofilstva koje je rasisticki gledalo na druge i lazne tolerancije i ravnopravnosti gdje su bili razliciti arsini vrednovanja naroda.
Princip? Član ''Mlade Bosne'', koji je izvršio atentat na Ferdinanda i ženu mu Sofiju ...kad ono bi.....aha...davne 1914. godine,
i time postao važna istorijska ličnost trideset godina prije nastanka SFRJ....a, evo, četvrt vijeka poslije raspada SFRJ i dalje je važan.
Zle dahije? U narodu postale zle...pa, recimo....cijeli jedan vijek i još nekoliko decenija prije nastanka SFRJ
a, evo, četvrt vijeka poslije raspada SFRJ i dalje su zle.
Srpsko-hrvatski jezik? Naziv dobio po graničnim oblastima teritorije SFRJ koju pokriva....srpskoj i hrvatskoj i ujedno po najbrojnijim narodima koji se njime služe i koji su u najvećoj mjeri aktivno doprinijeli standardizaciji tog jezika. Termin jugoslovenski je preširok, termin južnoslovenski pogotovo, termin bosanski je preuzak, termin štokavski je zauzet jer se odnosi na narječje... a književni jezik i narječje nije isto....
Kad se sve sabere i oduzme, termin sh-hs je bio najprikladniji za tu zajednicu u kojoj se taj jezik govorio.
Ovo ostalo ne vrijedi ni komentarisati.
E, može li iko, vodeći se nekim objektivnim kriterijumima, bez ideološke zatrovanosti i kompleksa niže/više vrijednosti, da mi racionalno objasni...
kakve fckn veze ima SFRJ sa ovim gore nabrojanim istorijskim ličnostima i događajima?
Hvala unaprijed.
-
Hakiz
- Posts: 48360
- Joined: 30/07/2015 20:01
#6729 Re: juga 1950.-1990.
Tržište je moralo biti zatvoreno. Da je bilo otvoreno, zaposlenost bi bila kao što je danas. Kraj 2. svjetskog rata, pritisak SSSR-a sa jedne i imerijalista sa druge strane, iskustvo i sjećanje života pod turskom, austrougarskom i vladavinom kraljevine, sve su to elementi koji su stvorili KP Jugoslavije, natjerali većinu ljudi da im da priliku, a komunisti su morali održati barem neka obećanja. Industrijalizaciju, zaposlenost, opismenjavanje itd.hAZNADAR wrote:Ako smijem,...piupiu wrote:E, hvala ti što si obrazložio, ima svašta da se replicira, ali ne mogu noćas toliko... pa ću poslije.kiligonzales wrote:Marksov model je pao pred kapitalizmom i liberalizmom, svo to potenciranje ekonomske jednakosti, davanja vecih prava radniku, zajednickoj kontroli sredstava proizvodnje, odricanje od historije drustvenih poredaka u korist komunistickog poretka, te nametanje sopstvene istine, nije unaprijedilo kvalitetu zivota gradjana tih zemalja, niti donjelo pribliznu slobodu i blagostanje koje su uzivali mahom kritikovani truhli kapitalisti Zapada.![]()
Ali na ovo gore moram replicirati... šta ti smatraš Marksovim modelom? Mislim da takva stvar ne postoji, postoji marksova kritika kapitalizma i više nego tačne prognoze za razvoj kapitalističkog društva, tačnije su danas nego što su bile kad ih je on pisao. I postoje zahtjevi za društvenim promjenama koji bi trebale dovesti do idealnog besklasnog društva. To je društvo trebalo biti zasnovano na različitom shvatanju demokratije... ekonomske demokratije bez birokratskih elita. U lenjinističko-staljinističkom društvu je zaveden državni kapitalizam (tako je govorio Lenjin), ekonomska diktatura države kao glavnog vlasnika kapitala sa represivnim državnim aparatom, a to, vala, i nije neki komunizam...
I zanima me na osnovu čega tvrdiš da vladavina komunista nije unaprijedila život u bivšoj Yu? Hoćeš reći da je život bio bolji pod Austro-Ugarskom i Kraljevinom Jugoslavijom nego pod SFRJ? Na osnovu kojih mjerila? Kako vršiš usporedbu?
Što se truHlog kapitalizma tiče, moram brzinski napisati još jednu opasku - Bosna (pardon ovdje pričamo u Yu, kasno je, ali to je manje-više isto) je bila granična oblast OC i kolonija AU 500 godina. Mislim da je nenaučno i besmisleno porediti napredak jedne marginalne petstogodišnje kolonije kroz 45 godina komunističke vladavine nad istom sa napretkom kolonijalnih sila kroz 500 godina...
Ne kritikujem na Jugu zbog Marksa - i dalje ga imam u vitrini i vjerujem u najveci dio napisanog.
Kritikujem je zbog Njegosa, Principa, zlih dahija, standardnog jezika imenovanom po dva naroda, slavenofilstva koje je rasisticki gledalo na druge i lazne tolerancije i ravnopravnosti gdje su bili razliciti arsini vrednovanja naroda.
A cuvena ekonomija je funkcionisala dok je trziste bilo zatvoreno. Dok nisi imao izbora nego vozati Zastavu, slusati Cajevca ili Ei Nis, drzati hranu u Gorenju, oblaciti se u Verteksu ili Borcu, jesti samo Podravku ili Kras,.... sve je to OK ali je ironicno da nostalgicari YU i koji hvale nekadasnju ekonimiju su jedva docekali upliv strane robe koja je unistila domacu proizvodnju. Ono hvalim YU ekonomiju ali sam se oblacio u Trstu, hranio u Madjarskoj, nabavljao tehniku iz Austrije, vozao uvezenog Golfa,....
Da je išlo "prirodnim" tokom slobodnog tržišta, možda bi bilo zdravije (ali nije sigurno, opet bi bili nečija kolonija) ali bi išlo mnogo sporije. I Turci su ubrzano krenuli u modernizaciju pod diktaturom Ataturka. Da nije bilo Ataturka, ili da Ataturk nije bio diktator, danas bi Turska bila kao Jemen. Sve je stvar procjene, izbora i plaćanja cijene za taj izbor.
I nismo jedini. Italijani su definitivno okrenuli se kapitalizmu tek kada su ameri ubili Alda Mora. Do tada komunistička partija Italije je bila glavni pretendent za vlast u Italiji. Narod ih je podržavao. Zato je Aldo i ubijen.
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#6730 Re: juga 1950.-1990.
Zar ne prepoznajes standardnu mantru ugrozenosti i majorizacije od pretezno velikoSrba, a onda i veliko'Rvata protiv veliko(dusnih)BosnjakaM(m)uslimana...? Jako popularno sada zvuci stalno potezati za opravdavanje sada svega modernog od strane ovih zadnje nabrojanih...kakve fckn veze ima SFRJ sa ovim gore nabrojanim istorijskim ličnostima i događajima?
Hvala unaprijed.
I da me se pogresno ne shvati, da, svakako da je toga kroz istoriju bilo ali se to tesko moze sagledavati bez sireg istorijskog konteksta navedenog/posmatranog momenta... Pa je bilo i momenata gdje su oni sami doprinijeli tim stvarima, kladeci se na pogresan rezultat... Nije opravdanje, ali za razumijevanje je bitno...
Ono sto opet stalno zaboravljaju spomenuti je da je za muslimane/Muslumane/Bosnjake politicki najvjerovatnije najvise uradila upravo omrazena Socijalisticka SFRJ... I diktator Tito... Ili bi bilo bolje da se pola korpusa nastavilo izjasnjavati kao Srbi-muhamedanci, a druga polovina kao Rvati-cvijece...?
- insomnia78
- Posts: 61961
- Joined: 03/04/2011 14:43
#6731 Re: juga 1950.-1990.
Ovako im je velikodusno dozvoljeno izjasniti se Muslimanima

- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#6732 Re: juga 1950.-1990.
Ah cuj, niko nista na svijetu nije dobio lako i na brzinu... Nije ni ovo bilo lako... Neki su se trudili decenijama da i to postignu, i postigli... Malo li je? Da promijene nesto sto nikad prije nije bilo...?insomnia78 wrote:Ovako im je velikodusno dozvoljeno izjasniti se Muslimanima
Ali sjedeci na minderu i cekajuci da neko nesto posalje, prodje vrijeme... Pa i diktator ispadne napredak! Za razliku od svih "demokrata" prije njega... Sama cinjenica koliko su Tita zbog ovoga volili velikoSrbi i velikoRvatibi trebala biti dovoljna da se vidi koliko je ovo realno velika stvar, i veliki TRN u oku istim...
- insomnia78
- Posts: 61961
- Joined: 03/04/2011 14:43
#6733 Re: juga 1950.-1990.
Cega nikad prije nije bilo?
- spreca
- Posts: 66518
- Joined: 07/11/2006 19:31
- Location: Na Spreci fatam ribe....... za guzicu
#6734 Re: juga 1950.-1990.
U Madjarsku se uglavnom islo posle rata a Cesku i prije rata se islo u sex na nedelju dana sa 200DM u dzepu i provodis se ko hadzujamadner wrote:Ekonomija nije krahirala zato sto je bilo zatvoreno trziste. Da je bilo zatvoreno, ne bi bilo uticaja svjetskih kriza.
Madjarska je postala popularna prije rata jer se moglo odsjesti u hotelu sa 5 zvjezdica sa prosjecnom bosanskom platom.
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#6735 Re: juga 1950.-1990.
Detrdzenta i kafe...insomnia78 wrote:Cega nikad prije nije bilo?
Last edited by drndalo on 28/01/2018 13:40, edited 1 time in total.
- uglavnomja
- Posts: 19943
- Joined: 28/07/2012 15:59
#6736 Re: juga 1950.-1990.
1. gdje bi bila norveska bez nafteOmmadawn wrote: Bio sam ja u Norveškoj i vidio kako to izgleda i znam o čemu pričaš. Norveška nije zadužena kao što je bila SFRJ kojoj je prilog išlo da što više izveze i napravi trgovinski balans.
Boravio sam u Sarpsborgu kod rođaka i oni se namiruju u Strömstadu u Švedskoj. U prodavnici nema dvije vrste jogurta i to je naravno norveške proizvodnje. Kada smo prelazili iz Swe u Nor, na granici me pitaju imam li šta za prijaviti, reko nemam i pitaju me da li možda nosim meso?? No sjetimo se da li 2013 ili 2014-e kad je bila nestašica maslaca u Norveškoj, kažu ljudi da je kilogram bilo 1000 NOK. Ja sam tada radio u mljekari, između ostalog se tu proizvodio i maslac a mogli smo ga nositi kući koliko hoćeš. Koliko god da je zaštita tržišta dobra toliko je i loša.
2. nestasica putera prije 4-5 godina
- uglavnomja
- Posts: 19943
- Joined: 28/07/2012 15:59
#6737 Re: juga 1950.-1990.
spreca wrote:U Madjarsku se uglavnom islo posle rata a Cesku i prije rata se islo u sex na nedelju dana sa 200DM u dzepu i provodis se ko hadzujamadner wrote:Ekonomija nije krahirala zato sto je bilo zatvoreno trziste. Da je bilo zatvoreno, ne bi bilo uticaja svjetskih kriza.
Madjarska je postala popularna prije rata jer se moglo odsjesti u hotelu sa 5 zvjezdica sa prosjecnom bosanskom platom.
prije rata se iz madjarske dovlacili (u sarajevo) samo vajkrem i sir karavan
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#6738 Re: juga 1950.-1990.
I ZX Sectrum kompjuteri...uglavnomja wrote:spreca wrote:U Madjarsku se uglavnom islo posle rata a Cesku i prije rata se islo u sex na nedelju dana sa 200DM u dzepu i provodis se ko hadzujamadner wrote:Ekonomija nije krahirala zato sto je bilo zatvoreno trziste. Da je bilo zatvoreno, ne bi bilo uticaja svjetskih kriza.
Madjarska je postala popularna prije rata jer se moglo odsjesti u hotelu sa 5 zvjezdica sa prosjecnom bosanskom platom.
prije rata se iz madjarske dovlacili (u sarajevo) samo vajkrem i sir karavan
- uglavnomja
- Posts: 19943
- Joined: 28/07/2012 15:59
#6739 Re: juga 1950.-1990.
drndalo wrote:I ZX Sectrum kompjuteri...uglavnomja wrote:spreca wrote: U Madjarsku se uglavnom islo posle rata a Cesku i prije rata se islo u sex na nedelju dana sa 200DM u dzepu i provodis se ko hadzuja
prije rata se iz madjarske dovlacili (u sarajevo) samo vajkrem i sir karavan
prvi put cujem
mi smo imali neki komodor 64 koliko se sjecam
ali sigurno nije iz madjarske, donio stari iz nekog inostranstva, zapadnog
-
detroit-mercy
- Posts: 16986
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#6740 Re: juga 1950.-1990.
50% giganata Iz BiH a BIH primala pare iz fonda za nerazvijene i bila jedna od najnerazvijenijih jedinica u federacijiDozer wrote:Raspravlja se bez veze, i to s nekim ko je razgulio odavde preko bare, a sad nama pametuje kako je ovdje... Nigdje veze...
Ona drzava je imala nesporne gigante svjetskih razmjera, a od toga ih je, koliko se sjecam, vise od 50% bilo u BiH...
TAS, PRETIS, ENERGOINVEST, FEROELEKTRO, FAMOS, SIPAD, UNIONINVEST...nastavite niz...
I ove firme su zaposljavale preko 300.000 ljudi. Samo one.
A onda, dodjose ENV matricari, i sjebase sve sto su mogli... Naravno, oni ce se medjusobno optuzivati ko je kriv, ko je pokrao, ko je unistio, ali to ih, ni jedne, a pogotovo ove nase minderase ovdje, ne amnestira od toga sto nista nisu ni obnovili, a jos manje pokrenuli novo za ove 22 godine od rata, nego su uredno opuhali i unistili i ono sto je ostalo.
A unistavaju i danas.
-
detroit-mercy
- Posts: 16986
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#6741 Re: juga 1950.-1990.
Pa u tom takvom ekonomskom blagostanju kakvo je postojalo sto drugovi odjednom odlučiše da promijene društveno ekonomski sistemuglavnomja wrote:
da obnovimo gradivo
- insomnia78
- Posts: 61961
- Joined: 03/04/2011 14:43
#6742 Re: juga 1950.-1990.
Procitali islamsku deklaraciju i pomahnitali
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#6743 Re: juga 1950.-1990.
Madjarska je krajem 80-ih pocela pokazivati napade pameti, te su napravili fabriku ZX Spectruma od nule, doduse 16 KB varijante, za razliku od 48 KB modela koji je bio poznatiji i jaci, na zapadu... Spectrum je bio vec zastario koncept, pa je pametno prodan Madjarima kad vise na zapadu u njemu hljeba nije bilo, ali zato "istocnim" komsijama u informaticki zapustenoj Madjarskoj je bio projekat svih projekata...uglavnomja wrote:drndalo wrote:I ZX Sectrum kompjuteri...uglavnomja wrote:
prije rata se iz madjarske dovlacili (u sarajevo) samo vajkrem i sir karavan
![]()
![]()
prvi put cujem
mi smo imali neki komodor 64 koliko se sjecam
ali sigurno nije iz madjarske, donio stari iz nekog inostranstva, zapadnog
-
detroit-mercy
- Posts: 16986
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#6744 Re: juga 1950.-1990.
Zaboravio si kurcine, kolike su nam tek kurcine bilekiligonzales wrote:Nisu ni u Jugi sve kompanije bile svijetske. Kako pricamo ispascemo prvacima robotike i tehnologije uopste, proizvodjacima najbolje vojne opreme, najboljih automobila, te proizvoda siroke potrosnje, najbolji graditelji i najobrazovaniji ljudi toga vremena, Njemci, Englezi, Ameri, Japanci, Italijani, Francuzi i drugi nam pertle vezaliDozer wrote:Ih, UNIS sam zaboravio...
Ima li kakva mapa s danasnjim BH kompanijama svjetskog ranga...?
-
detroit-mercy
- Posts: 16986
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#6745 Re: juga 1950.-1990.
Ko kaže da nisu mogli. u Libiji glavne poslove dobijali Nijemci, Koreanci i dr. mi kupili mrvice. Punac mi radio u Energoinvestu i u Libiji i u Iraku i gdje sve ne još, čovjek priča kako je bilo. Nije bas kako se vrti priča po urbanim legendamauglavnomja wrote:kiligonzales wrote:Nisu ni u Jugi sve kompanije bile svijetske. Kako pricamo ispascemo prvacima robotike i tehnologije uopste, proizvodjacima najbolje vojne opreme, najboljih automobila, te proizvoda siroke potrosnje, najbolji graditelji i najobrazovaniji ljudi toga vremena, Njemci, Englezi, Ameri, Japanci, Italijani, Francuzi i drugi nam pertle vezaliDozer wrote:Ih, UNIS sam zaboravio...
Ima li kakva mapa s danasnjim BH kompanijama svjetskog ranga...?
zavisno na sta se referiras![]()
bogata, prebogata trzista nekadasnjih libije i i raka, zatim indonezije i ostalih nesvrstanih zemalja su bila iskljucivo yu gradjevinsko podrucje, na koje nisu mogli uci ovi tvoji gore pobrojani.
izvozili smo pamet (da se ne pobrka sa danasnjim odljevom mozgova, ovaj izvoz je donosio pare i pojedincu i firmi i drzavi)
- supercali
- Posts: 23942
- Joined: 06/07/2014 12:30
#6746 Re: juga 1950.-1990.
Komunizam kao drzavno uredjenje nikad nije postojaokiligonzales wrote:Piupiu mi je pravimo vecom nego sto je bila. Nastala je ratom, krvlju, diktaturom i na onome sto je zajednicko mnogim komunistickim rezimima, a to su zlocini, represija, jednoumlje. Sad mi samo reci da to nije tacno i zazmiri na cinjenice.piupiu wrote:
Balkanski je diskurs uvijek bio pun logičkih pogrešaka. Moram reći da mene ovakvi argumenti i rastužuju i nerviraju. Em su redukcionistički, em su isključivi... Nešto što se raspalo nije moglo valjati. Jbt raspala se carstva i carstva... ili i vi mislite da je ovo kraj historije i da dalje nema? Da se vise niko i nista nece raspadati?
Da reduciram ovaj argument na pojedničano i do apsurda - na pr. ta je žena odgojila desetoro djece, brinula se za svoje roditelje i svekra i svekrvu nakon muzevljeve smrti, herojski je radila na zemlji da se prehrane... i na kraju je ubio pijani djever. Da je valjala, ne bi je pijani djever ubio. Da je Amerika valjala, ne bi živjela na otetoj zemlji od rata i pljačke, ali živi i nikako da se raspadne, pa onda to mora da valja?
Nama ovdje stvarno fali malo manje svih vrsta mitologiziranja i nebinarnog razmišljanja, to ili-ili ljudima konstatno dolazi glave. Tačno vidimo da se na Balkanu slabo čita Marks, a od njega na ovu temu teško da ima boljeg, pa ga valjda zato samo i čitaju na Zapadu... ovdje se svakako slabo i čita i misli.I meni se svidjaju njihove metode obracunavanja sa nacionalistima, zato im jedan veliki plus od mene, ali ipak to je represivni i jednopartijski sistem, a ne demokratija.
Posto je u svim skoro komunistickim zemljama masovni volonterski rad bio prva pokretacka snaga razvoja ekonomije, takve akcije nisu mogle zaobici ni Jugu. Pored toga na ruku njenom razvoju je isao i njen polozaj, sve sto je bilo blizu Evropi, opet se razvijalo dobro u odnosu na ono sto je bilo georafski dalje od nje. To je zemlji bez puteva, zeljeznica, industrije, infrastrukture dalo zamah, medjutim to nije moglo odrzati ekonomiju Juge, iako jeste donjelo inicijalan razvoj nakon drugog svijetskog rata. Zato se krenulo sa samoupravljanjem i planiranjem ekonomije u godinama nakon toga. Jednom se Juga ugurala u 20 ekonomija u Evropi, a u svijetu nikada i to pedesetih godina proslog vijeka. Medjutim da bi se rast odrzao, a industrija i infrustruktura nastavila graditi, moralo se uletiti u kredite. Problem je dosao jer su mislili da ce sa porastom proizvodnje porasti i profit, a ekonomija sazriti, sto se nije desilo, jer visak proizvodnje ne prodaje proizvod vec kvalitet, planirana proizvodnja, marketing i prodaja. Ono sto je dobro od te ekonomije je bilo sto je za razliku nego danas imala sopstvenu proizvodnju najrazlicitijih proizvoda, ali mana je bila sto ti proizvodi nisu mogli donjeti profit izvan Juge, nerealna proizvodnja, njen rast, losa prodaja su rezultirali stvaranjem novih dugova i porazima na stranom trzistu. Iako je Tito sa Nesvrstanima pokusao Jugoslaviju uciniti bitnim izvoznikom znanja i usluga, to nije pomoglo problemu nezaposlenosti u Jugi i ubijanju neravnoteze u razvijenosti jugoslovenskih republika i uopste razliku kvalitete zivota i razvijenosti u gradu i na selu. U Jugi smo prakticno imali prve odlaske mladih koji su cinili najvecim dijelom nezaposlenu populaciju tada, prvo se trbuhom za kruhom kretalo u manjim sredinama, danas takvo sto imamo i u manjim i u vecim sredinama jer nam je ekonomija u gorem sosu. U Trebali spomenuti da taj samoupravljacki model ekonomije nikada nije bio lisen uticaja politike i da je i tada bilo zloupotrebe pozicija, kao i korupcije, ali radnici su svakako imali vise prava i cesce su se borili za ista kroz strajkove. Drzava je ogranicavala prava na privatnu imovinu, tako da se nije moglo posjedovati vise nego sto je zakonski propisano, dok danas mozes posjedovati sve sto mozes opravdati. Dosta toga se otelo privatnog, tj. nacionaliziralo i kolektiviziralo, ali jbg kome je to smetalo osim ostecenima, ako je donosilo kakvu takvu socijalnu ravnotezu? Drustvo je imalo cenzuru, a sto se nekome nije svidjelo moglo se okarakterisati sundom ili zabraniti.Da ne govorimo da je sistem imao svoju propagandu, ali bome i svoje nacine borbe protiv neistomisljenika. Sve mane drzave i nesavrsenstvo jugoslovenske ekonomije toga doba moze se vidjeti i u jugoslovenskoj kinematografiji i zajebancijama tipa "ne cveta cvece u nase preduzece" u slobodnijim 80-tim, kada je zbog nezadovoljstva cesto bilo javnih kritika toga ekonomskog modela. Svo to ekonomsko stanje je generiralo nezadovoljstvo u drzavi, te bila hrana nacionalizmu kasnije. Kada se iz aspekta danasnjice pogleda na proslost, ljudi zaborave inflacije, bankrote, mjere stednje, mmf, nestasice goriva, hrane, nerazvijenost mnogih sela, redukcije struje i vode u njima, nedostatak infrastrukture, tu bijedu zivota van vecih gradova i uopste lose kvalitete zivota po selima. Jedna od vecih mana Jugoslavije je ta, sto je odgojena na kultu samo jednog covjeka i kada je taj covjek umro i ona je pocela odumirati za njim.
Marksov model je pao pred kapitalizmom i liberalizmom, svo to potenciranje ekonomske jednakosti, davanja vecih prava radniku, zajednickoj kontroli sredstava proizvodnje, odricanje od historije drustvenih poredaka u korist komunistickog poretka, te nametanje sopstvene istine, nije unaprijedilo kvalitetu zivota gradjana tih zemalja, niti donjelo pribliznu slobodu i blagostanje koje su uzivali mahom kritikovani truhli kapitalisti Zapada.![]()
Jos da napomenem, ko se usudio Tita kritikovati radi milijardi koje su potrosene u propagandu straha i betoniranju bunkera i baza po Jugoslaviji, dok su mnoga sela cekala prvu rasvijetu ili cestu po Jugi? Jedini ko je bio paranoicniji od njega je Enver Hodza, taj je zido sve ko i on, plus na stotine hiljada bunkera po granici Albanije.![]()
Slazem se ja s tobom, da nije sve tako crno i bijelo, nesto je i sivo, ali mitova o jakoj i mocnoj Jugoslaviji bilo je tovar. Ta drzava je imala svojih vrlina i mana.Ne raspadaju se drzave u punoj snazi, vec one ogrezle u svojoj slabosti. Jugoslavija ih je imala dosta.
- uglavnomja
- Posts: 19943
- Joined: 28/07/2012 15:59
#6747 Re: juga 1950.-1990.
zanimjivo ... i moj stari je radio u tim zemljama, a svabe je spominjao samo u varijanti kad je isao poslom u njemacku
a korejanci
ne znam, mozda ti pricas o samom kraju 80-ih, pocetku 90-ih?
uostalom nije nemoguce, nije mogla juga sve pokriti, ni ljudstvom ni tehnikom ni teritorijalno.
samo je pitanje ko je dobijao mrvice

a korejanci
ne znam, mozda ti pricas o samom kraju 80-ih, pocetku 90-ih?
uostalom nije nemoguce, nije mogla juga sve pokriti, ni ljudstvom ni tehnikom ni teritorijalno.
samo je pitanje ko je dobijao mrvice
-
kiligonzales
- Posts: 5786
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#6748 Re: juga 1950.-1990.
Po tebi je znaci bilo opravdano napraviti u skoro svakoj republici ko zna koliko tajnih objekata nalik onome bunkeru u Konjicu i more objekata za voljenog nam bravara, zaboravljajuci da se u mnogim selima stizalo na magarcu i zapreznim kolima kaljavim putevima i makadamom?spreca wrote:Mene bi bilo stid ostati na ovoj temi posle ovakvog komentara....ovo samo govori o tome kako malo poznas situaciju o kojoj ovdje raspravljamo...ili se sprdaskiligonzales wrote:
Piupiu mi je pravimo vecom nego sto je bila. Nastala je ratom, krvlju, diktaturom i na onome sto je zajednicko mnogim komunistickim rezimima, a to su zlocini, represija, jednoumlje. Sad mi samo reci da to nije tacno i zazmiri na cinjenice.I meni se svidjaju njihove metode obracunavanja sa nacionalistima, zato im jedan veliki plus od mene, ali ipak to je represivni i jednopartijski sistem, a ne demokratija.
Posto je u svim skoro komunistickim zemljama masovni volonterski rad bio prva pokretacka snaga razvoja ekonomije, takve akcije nisu mogle zaobici ni Jugu. Pored toga na ruku njenom razvoju je isao i njen polozaj, sve sto je bilo blizu Evropi, opet se razvijalo dobro u odnosu na ono sto je bilo georafski dalje od nje. To je zemlji bez puteva, zeljeznica, industrije, infrastrukture dalo zamah, medjutim to nije moglo odrzati ekonomiju Juge, iako jeste donjelo inicijalan razvoj nakon drugog svijetskog rata. Zato se krenulo sa samoupravljanjem i planiranjem ekonomije u godinama nakon toga. Jednom se Juga ugurala u 20 ekonomija u Evropi, a u svijetu nikada i to pedesetih godina proslog vijeka. Medjutim da bi se rast odrzao, a industrija i infrustruktura nastavila graditi, moralo se uletiti u kredite. Problem je dosao jer su mislili da ce sa porastom proizvodnje porasti i profit, a ekonomija sazriti, sto se nije desilo, jer visak proizvodnje ne prodaje proizvod vec kvalitet, planirana proizvodnja, marketing i prodaja. Ono sto je dobro od te ekonomije je bilo sto je za razliku nego danas imala sopstvenu proizvodnju najrazlicitijih proizvoda, ali mana je bila sto ti proizvodi nisu mogli donjeti profit izvan Juge, nerealna proizvodnja, njen rast, losa prodaja su rezultirali stvaranjem novih dugova i porazima na stranom trzistu. Iako je Tito sa Nesvrstanima pokusao Jugoslaviju uciniti bitnim izvoznikom znanja i usluga, to nije pomoglo problemu nezaposlenosti u Jugi i ubijanju neravnoteze u razvijenosti jugoslovenskih republika i uopste razliku kvalitete zivota i razvijenosti u gradu i na selu. U Jugi smo prakticno imali prve odlaske mladih koji su cinili najvecim dijelom nezaposlenu populaciju tada, prvo se trbuhom za kruhom kretalo u manjim sredinama, danas takvo sto imamo i u manjim i u vecim sredinama jer nam je ekonomija u gorem sosu. U Trebali spomenuti da taj samoupravljacki model ekonomije nikada nije bio lisen uticaja politike i da je i tada bilo zloupotrebe pozicija, kao i korupcije, ali radnici su svakako imali vise prava i cesce su se borili za ista kroz strajkove. Drzava je ogranicavala prava na privatnu imovinu, tako da se nije moglo posjedovati vise nego sto je zakonski propisano, dok danas mozes posjedovati sve sto mozes opravdati. Dosta toga se otelo privatnog, tj. nacionaliziralo i kolektiviziralo, ali jbg kome je to smetalo osim ostecenima, ako je donosilo kakvu takvu socijalnu ravnotezu? Drustvo je imalo cenzuru, a sto se nekome nije svidjelo moglo se okarakterisati sundom ili zabraniti.Da ne govorimo da je sistem imao svoju propagandu, ali bome i svoje nacine borbe protiv neistomisljenika. Sve mane drzave i nesavrsenstvo jugoslovenske ekonomije toga doba moze se vidjeti i u jugoslovenskoj kinematografiji i zajebancijama tipa "ne cveta cvece u nase preduzece" u slobodnijim 80-tim, kada je zbog nezadovoljstva cesto bilo javnih kritika toga ekonomskog modela. Svo to ekonomsko stanje je generiralo nezadovoljstvo u drzavi, te bila hrana nacionalizmu kasnije. Kada se iz aspekta danasnjice pogleda na proslost, ljudi zaborave inflacije, bankrote, mjere stednje, mmf, nestasice goriva, hrane, nerazvijenost mnogih sela, redukcije struje i vode u njima, nedostatak infrastrukture, tu bijedu zivota van vecih gradova i uopste lose kvalitete zivota po selima. Jedna od vecih mana Jugoslavije je ta, sto je odgojena na kultu samo jednog covjeka i kada je taj covjek umro i ona je pocela odumirati za njim.
Marksov model je pao pred kapitalizmom i liberalizmom, svo to potenciranje ekonomske jednakosti, davanja vecih prava radniku, zajednickoj kontroli sredstava proizvodnje, odricanje od historije drustvenih poredaka u korist komunistickog poretka, te nametanje sopstvene istine, nije unaprijedilo kvalitetu zivota gradjana tih zemalja, niti donjelo pribliznu slobodu i blagostanje koje su uzivali mahom kritikovani truhli kapitalisti Zapada.![]()
Jos da napomenem, ko se usudio Tita kritikovati radi milijardi koje su potrosene u propagandu straha i betoniranju bunkera i baza po Jugoslaviji, dok su mnoga sela cekala prvu rasvijetu ili cestu po Jugi? Jedini ko je bio paranoicniji od njega je Enver Hodza, taj je zido sve ko i on, plus na stotine hiljada bunkera po granici Albanije.![]()
Slazem se ja s tobom, da nije sve tako crno i bijelo, nesto je i sivo, ali mitova o jakoj i mocnoj Jugoslaviji bilo je tovar. Ta drzava je imala svojih vrlina i mana.Ne raspadaju se drzave u punoj snazi, vec one ogrezle u svojoj slabosti. Jugoslavija ih je imala dosta.
-
kiligonzales
- Posts: 5786
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#6749 Re: juga 1950.-1990.
Verifikacija bila tek 2017, uplatili su nesto, sad moraju ostalospreca wrote:Pa eto PBS vam neplaca a svi kukakmo na LB......svoje probleme adresiraj Demokratimakiligonzales wrote:
Spreca, vama su ko nesto isplacivali, ja se grebem o staru privrednu banku Sarajevo, cekam dio po dio da mi isplate staru ustedjevinu, kamate ne priznajuIsplatili petinu
....i da napomenem.....meni je isplaceno sve do jedne zute banke
-
kiligonzales
- Posts: 5786
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#6750 Re: juga 1950.-1990.
Po meni je neobjasnjivo toliko ulaganje u tajne objekte i tone zeljeza i betona pod zemljom, ako smo u drzavi tada imali i precih poslova od toga. Valjda jednom Drvar i pecina, vazda Drvar i pecina. Koga se bojao Zapadnjaka ili SSSR?Ommadawn wrote:
Slazem se sa @kiligonzales od-do osim ovog dijela o paranoji. Naime, neko manje paranoicniji od Envera Hoxhe je bio Nicolae Ceausescu (to je definicija budale), poslije njega ide Todor Zhivkov (sjetimo se progona bugarskih Turaka i Pomaka) a Pol Pota ne bih spominjao jer ne spada u kontekst ove price. Tito je gradio licni kult, to je istina ali da je bio paranoican - ne bih rekao. Istina, bilo ga je strah zbog nase ekstremisticke emigracije na Zapadu no sasvim opravdano.
U mome naselju imaju 4 ili 5 atomskih sklonista, nekad sagradjeni, odavno propali.

