Od Ibrahima Rugove do Zorana Đinđića: Svi planovi za Kosovo

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine
Podela teritorije, nadzorna nezavisnost, autonomija, model Hongkonga ili puna vlast Prištine – ovo su samo neki od predloga za rešenje statusa Kosova koji su se u poslednjih 30 godina našli u pred srpskim, albanskim i međunarodnim političarima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno izjavio da su jedino Dobrica Ćosić, Zoran Đinđić i on dali neki plan za rešenje kosovskog problema. Mislio je ipak na njegove političke protivnike.
„Aj, kažite mi jednog Srbina koji je nekakav plan predložio.
„To je bio Dobrica Ćosić kojem je nešto palo na pamet i zato su ga odmah sasekli u korenu. Padalo je na pamet nešto Zoranu Đinđiću, istog sekunda sasečen u korenu. Ja ne kažem da je zbog toga ubijen, niti sam spreman da to potvrđujem, ali samo kažem da je sasečen u korenu.“
Ketrin Ešton za BBC: Pregovori o Kosovu i neprospavane noći
„Rekao sam Dačiću: Ja gradim – ti rušiš“
„Komunikacija Beograda i Prištine nikad nije prekidana“
Tvrdnju predsednika o jedinoj trojki koja je izašla sa planom, demantuje nekadašnji srpski ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić u razgovoru za BBC.
„Sam sam bio član tima koji je početkom 2006. godine izašao sa konkretnim planom kosovskog pitanja. To nisu bile paušalne izjave, već 20 stranica proreda jedan.
„Plan je trebalo da realizuje suštinsku, ali ne i formalnu, autonomiju Kosova po modelu Hongkonga. Podrazumevao bi maksimalne nadležnosti Kosova sem u oblasti spoljne i monetarne politike i zaštite ljudskih prava. Neozbiljno je reći da nije bilo drugih ideja.“
Predlozi su stizali i sa drugih strana – od političara iz Prištine i međunarodne zajednice.
Za Fatmira Šeholija, političkog analitičara iz Prištine, ključan je onaj koji je dao finski diplomata i specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari. Osnova ovog plana je bila je „nadzorna nezavisnost“, objašnjava on za BBC.[/img]
Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine
Podela teritorije, nadzorna nezavisnost, autonomija, model Hongkonga ili puna vlast Prištine – ovo su samo neki od predloga za rešenje statusa Kosova koji su se u poslednjih 30 godina našli u pred srpskim, albanskim i međunarodnim političarima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno izjavio da su jedino Dobrica Ćosić, Zoran Đinđić i on dali neki plan za rešenje kosovskog problema. Mislio je ipak na njegove političke protivnike.
„Aj, kažite mi jednog Srbina koji je nekakav plan predložio.
„To je bio Dobrica Ćosić kojem je nešto palo na pamet i zato su ga odmah sasekli u korenu. Padalo je na pamet nešto Zoranu Đinđiću, istog sekunda sasečen u korenu. Ja ne kažem da je zbog toga ubijen, niti sam spreman da to potvrđujem, ali samo kažem da je sasečen u korenu.“
Ketrin Ešton za BBC: Pregovori o Kosovu i neprospavane noći
„Rekao sam Dačiću: Ja gradim – ti rušiš“
„Komunikacija Beograda i Prištine nikad nije prekidana“
Tvrdnju predsednika o jedinoj trojki koja je izašla sa planom, demantuje nekadašnji srpski ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić u razgovoru za BBC.
„Sam sam bio član tima koji je početkom 2006. godine izašao sa konkretnim planom kosovskog pitanja. To nisu bile paušalne izjave, već 20 stranica proreda jedan.
„Plan je trebalo da realizuje suštinsku, ali ne i formalnu, autonomiju Kosova po modelu Hongkonga. Podrazumevao bi maksimalne nadležnosti Kosova sem u oblasti spoljne i monetarne politike i zaštite ljudskih prava. Neozbiljno je reći da nije bilo drugih ideja.“
Predlozi su stizali i sa drugih strana – od političara iz Prištine i međunarodne zajednice.
Za Fatmira Šeholija, političkog analitičara iz Prištine, ključan je onaj koji je dao finski diplomata i specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari. Osnova ovog plana je bila je „nadzorna nezavisnost“, objašnjava on za BBC.