piupiu wrote:kakavdanakneiskustvu wrote:kiligonzales wrote:
Da je valjala koliko je mi idealiziramo, nebi joj kraj onakav bio

tacno
Balkanski je diskurs uvijek bio pun logičkih pogrešaka. Moram reći da mene ovakvi argumenti i rastužuju i nerviraju. Em su redukcionistički, em su isključivi... Nešto što se raspalo nije moglo valjati. Jbt raspala se carstva i carstva... ili i vi mislite da je ovo kraj historije i da dalje nema? Da se vise niko i nista nece raspadati?
Da reduciram ovaj argument na pojedničano i do apsurda - na pr. ta je žena odgojila desetoro djece, brinula se za svoje roditelje i svekra i svekrvu nakon muzevljeve smrti, herojski je radila na zemlji da se prehrane... i na kraju je ubio pijani djever. Da je valjala, ne bi je pijani djever ubio. Da je Amerika valjala, ne bi živjela na otetoj zemlji od rata i pljačke, ali živi i nikako da se raspadne, pa onda to mora da valja?
Nama ovdje stvarno fali malo manje svih vrsta mitologiziranja i nebinarnog razmišljanja, to ili-ili ljudima konstatno dolazi glave. Tačno vidimo da se na Balkanu slabo čita Marks, a od njega na ovu temu teško da ima boljeg, pa ga valjda zato samo i čitaju na Zapadu... ovdje se svakako slabo i čita i misli.
Piupiu mi je pravimo vecom nego sto je bila. Nastala je ratom, krvlju, diktaturom i na onome sto je zajednicko mnogim komunistickim rezimima, a to su zlocini, represija, jednoumlje. Sad mi samo reci da to nije tacno i zazmiri na cinjenice.

I meni se svidjaju njihove metode obracunavanja sa nacionalistima, zato im jedan veliki plus od mene, ali ipak to je represivni i jednopartijski sistem, a ne demokratija.
Posto je u svim skoro komunistickim zemljama masovni volonterski rad bio prva pokretacka snaga razvoja ekonomije, takve akcije nisu mogle zaobici ni Jugu. Pored toga na ruku njenom razvoju je isao i njen polozaj, sve sto je bilo blizu Evropi, opet se razvijalo dobro u odnosu na ono sto je bilo georafski dalje od nje. To je zemlji bez puteva, zeljeznica, industrije, infrastrukture dalo zamah, medjutim to nije moglo odrzati ekonomiju Juge, iako jeste donjelo inicijalan razvoj nakon drugog svijetskog rata. Zato se krenulo sa samoupravljanjem i planiranjem ekonomije u godinama nakon toga. Jednom se Juga ugurala u 20 ekonomija u Evropi, a u svijetu nikada i to pedesetih godina proslog vijeka. Medjutim da bi se rast odrzao, a industrija i infrustruktura nastavila graditi, moralo se uletiti u kredite. Problem je dosao jer su mislili da ce sa porastom proizvodnje porasti i profit, a ekonomija sazriti, sto se nije desilo, jer visak proizvodnje ne prodaje proizvod vec kvalitet, planirana proizvodnja, marketing i prodaja. Ono sto je dobro od te ekonomije je bilo sto je za razliku nego danas imala sopstvenu proizvodnju najrazlicitijih proizvoda, ali mana je bila sto ti proizvodi nisu mogli donjeti profit izvan Juge, nerealna proizvodnja, njen rast, losa prodaja su rezultirali stvaranjem novih dugova i porazima na stranom trzistu. Iako je Tito sa Nesvrstanima pokusao Jugoslaviju uciniti bitnim izvoznikom znanja i usluga, to nije pomoglo problemu nezaposlenosti u Jugi i ubijanju neravnoteze u razvijenosti jugoslovenskih republika i uopste razliku kvalitete zivota i razvijenosti u gradu i na selu. U Jugi smo prakticno imali prve odlaske mladih koji su cinili najvecim dijelom nezaposlenu populaciju tada, prvo se trbuhom za kruhom kretalo u manjim sredinama, danas takvo sto imamo i u manjim i u vecim sredinama jer nam je ekonomija u gorem sosu. U Trebali spomenuti da taj samoupravljacki model ekonomije nikada nije bio lisen uticaja politike i da je i tada bilo zloupotrebe pozicija, kao i korupcije, ali radnici su svakako imali vise prava i cesce su se borili za ista kroz strajkove. Drzava je ogranicavala prava na privatnu imovinu, tako da se nije moglo posjedovati vise nego sto je zakonski propisano, dok danas mozes posjedovati sve sto mozes opravdati. Dosta toga se otelo privatnog, tj. nacionaliziralo i kolektiviziralo, ali jbg kome je to smetalo osim ostecenima, ako je donosilo kakvu takvu socijalnu ravnotezu? Drustvo je imalo cenzuru, a sto se nekome nije svidjelo moglo se okarakterisati sundom ili zabraniti.Da ne govorimo da je sistem imao svoju propagandu, ali bome i svoje nacine borbe protiv neistomisljenika. Sve mane drzave i nesavrsenstvo jugoslovenske ekonomije toga doba moze se vidjeti i u jugoslovenskoj kinematografiji i zajebancijama tipa "ne cveta cvece u nase preduzece" u slobodnijim 80-tim, kada je zbog nezadovoljstva cesto bilo javnih kritika toga ekonomskog modela. Svo to ekonomsko stanje je generiralo nezadovoljstvo u drzavi, te bila hrana nacionalizmu kasnije. Kada se iz aspekta danasnjice pogleda na proslost, ljudi zaborave inflacije, bankrote, mjere stednje, mmf, nestasice goriva, hrane, nerazvijenost mnogih sela, redukcije struje i vode u njima, nedostatak infrastrukture, tu bijedu zivota van vecih gradova i uopste lose kvalitete zivota po selima. Jedna od vecih mana Jugoslavije je ta, sto je odgojena na kultu samo jednog covjeka i kada je taj covjek umro i ona je pocela odumirati za njim.
Marksov model je pao pred kapitalizmom i liberalizmom, svo to potenciranje ekonomske jednakosti, davanja vecih prava radniku, zajednickoj kontroli sredstava proizvodnje, odricanje od historije drustvenih poredaka u korist komunistickog poretka, te nametanje sopstvene istine, nije unaprijedilo kvalitetu zivota gradjana tih zemalja, niti donjelo pribliznu slobodu i blagostanje koje su uzivali mahom kritikovani truhli kapitalisti Zapada.
Jos da napomenem, ko se usudio Tita kritikovati radi milijardi koje su potrosene u propagandu straha i betoniranju bunkera i baza po Jugoslaviji, dok su mnoga sela cekala prvu rasvijetu ili cestu po Jugi? Jedini ko je bio paranoicniji od njega je Enver Hodza, taj je zido sve ko i on, plus na stotine hiljada bunkera po granici Albanije.
Slazem se ja s tobom, da nije sve tako crno i bijelo, nesto je i sivo, ali mitova o jakoj i mocnoj Jugoslaviji bilo je tovar. Ta drzava je imala svojih vrlina i mana.Ne raspadaju se drzave u punoj snazi, vec one ogrezle u svojoj slabosti. Jugoslavija ih je imala dosta.