SDA-All about

[drug_profi]

Bijela i smeđa tehnika su bili generalno skuplje u cijelom svijetu nego danas jer nije postojala roba sa dalekog istoka. To nema veze sa inflacijom ni sa cim. Samo sa tehnologijama i kapacitetima.

Uredu. Imali smo više ali smo mogli kupiti manje? Tako nekako?

Nije, ali nemam vremena više za tebe.

[daddy-kool]

Mislim da ne shvatate dubinu ekonomske krize 80-ih:

Shvatamo care. Bili, gledali, osjetili. Katastrofa, ali je vlst nekako ishendlala i prebrodila najtezi dio od 1981 do 1983. tačkice za akcizne proizvode, bonovi za gorivo, redukcije struje. Stisnuo se malo kaiš, ali znam da je ručak bio svaki dan i da sam imao i doručak i večeru.
Ali zamisli, vlast je upravljala krizom, a nije pustila da kriza upravlja drzavom. I izaslo se iz toga, pa smo znali bolje cijeniti sve.

Kupovao se hljeb na četvrtine.
Hej tačkice, tačno vojni režim...

Samo da se prisjetimo da nije bilo sve med i mlijeko. A i ovo je bilo za sretnike, više od 50% stanovnika koji su živil na selu još uvijek su tehnološki izlazili iz 18. vijeka.

Ali kako ono kažu, nije sve u parama - ima nešto i u zlatu, nekretninama,... Gdje su te prednosti jugoslovenskog sistema bile kada je trebalo da opstane ono osnovno što ga je činilo - država?

[drug_profi]

Pa dobro šta je sad. Jel se priča o manama sistema i li o kupovnoj moći?
Egzaktni podaci kažu da je radnička plata 1985 vrijedila mnogo više nego današnja.
Kupovna moć istog novca je bila veća u odnosu na namirnice, energiju i gorivo.
Bijela i smeđa tehnika su bili i nominalno i realno skuplji nego danas. Ali to nema veze sa kupovnom moći već sa stanjem na trzistu te robe u svijetu.
Nova auta su recimo nominalno bila vise nego duplo jeftinija nego danas, zapravo je cijena tu negdje, iako su danasnja vozila poluroboti.
40 radnickih plata za novog golfa. Moze li danas? yugo je mogao i za 24.

Sistem je imao jednu tacku u kojoj je trebalo povuci određene poteze da bi ozdravio. Kad se ta tačka prošla, bolest je postala neizlječiva.
Riječ je o reformama krajem 60-tih i Ustavu 1971.
Tada je trebalo početi tranziciju na višestranačje i pluralizam, kao i lagano uvođenje privatnog poduzetništva jer smo već imali neke osnovne akumulacije pošteno zarađenog kapitala među gastarbajterima koji su obožavali svoju domovinu.
Dok je Tito bio živ i pod njegovim autoritetom vampiri se ne bi podigli, a demokratija bi dobila priliku da sazrije.

[daddy-kool]

Nova auta su recimo nominalno bila vise nego duplo jeftinija nego danas, zapravo je cijena tu negdje, iako su danasnja vozila poluroboti.
40 radnickih plata za novog golfa. Moze li danas? yugo je mogao i za 24.

Prosječna neto plaća u KS 1247 * 40 = 50k. Može se nov golf kupiti za te pare.

[daddy-kool]

https://www.media.ba/bs/mediametar/jugo ... statistika

[drug_profi]

Nova auta su recimo nominalno bila vise nego duplo jeftinija nego danas, zapravo je cijena tu negdje, iako su danasnja vozila poluroboti.
40 radnickih plata za novog golfa. Moze li danas? yugo je mogao i za 24.

Prosječna neto plaća u KS 1247 * 40 = 50k. Može se nov golf kupiti za te pare.

Radnička plata.
Kolika je ona prosječno u KS ili Federaciji?
Evo ja sam bio u hemijsskoj industriji. Kolika je sad?

[Hajvan]

pa sta bi??
ja sam

O tom na drugoj temi. Sad je tema razlika izmedju socijalisticke jugoslavije i feudalne bosne, tacnije teritorije pod kontrolom arbih na kojoj je restauriran otomanski nacin vladavine. Zli jezici bi rekli govnokratija.

pa na ul'ce i bor'te se da bosna bi'ne bolja od jugoslavie.

[foxlife]

Evo da ne drobimo vise.
Tadasnja marka je bila jača od eura. 0,9 DEM iz 1985 za 1 EUR iz 2021.

https://www.bundesbank.de/resource/blob ... s-data.pdf

Nemam ja problema sa činjencom da sve ove godine postoji inflacija.
Ali sada za manje para više kupiš. Bijela tehnika se kupovala na kredit, hrana, odjeća, sve skuplje bilo.

Kolika je bila proizvodnja bijele tehnike tada koliko sada broj proizvidjaca koliko je kostao proces proizvodnje tada koliko sada
Koliko kazu da najke kostaju da se proizvedu? 10 dolara?
Toliko je tada bila npr dnevnica americkog radnika i sl

Znaci neuporedivo je to iz mnogih razloga
Danas ti kinez napravi sta hoces za 100 maraka npr cak i ti sa 3d printerom a tada nisi imao mogucnost jer nije postojalo

[daddy-kool]

Prosječna neto plaća u KS 1247 * 40 = 50k. Može se nov golf kupiti za te pare.

Radnička plata.
Kolika je ona prosječno u KS ili Federaciji?
Evo ja sam bio u hemijsskoj industriji. Kolika je sad?

Ali da vidimo prvo koliko smo zarađivali 1990.? Statistika kaže je u Bosni i Hercegovini prosječna plata bila 483 DM. U privredi 453, a u vanprivredi (finasije, uprava, industrija nafte, banke i osiguranja) 646,4 DM.

[Styling]

Pa dobro šta je sad. Jel se priča o manama sistema i li o kupovnoj moći?
Egzaktni podaci kažu da je radnička plata 1985 vrijedila mnogo više nego današnja.
Kupovna moć istog novca je bila veća u odnosu na namirnice, energiju i gorivo.
Bijela i smeđa tehnika su bili i nominalno i realno skuplji nego danas. Ali to nema veze sa kupovnom moći već sa stanjem na trzistu te robe u svijetu.
Nova auta su recimo nominalno bila vise nego duplo jeftinija nego danas, zapravo je cijena tu negdje, iako su danasnja vozila poluroboti.
40 radnickih plata za novog golfa. Moze li danas? yugo je mogao i za 24.

Sistem je imao jednu tacku u kojoj je trebalo povuci određene poteze da bi ozdravio. Kad se ta tačka prošla, bolest je postala neizlječiva.
Riječ je o reformama krajem 60-tih i Ustavu 1971.
Tada je trebalo početi tranziciju na višestranačje i pluralizam, kao i lagano uvođenje privatnog poduzetništva jer smo već imali neke osnovne akumulacije pošteno zarađenog kapitala među gastarbajterima koji su obožavali svoju domovinu.
Dok je Tito bio živ i pod njegovim autoritetom vampiri se ne bi podigli, a demokratija bi dobila priliku da sazrije.

Glede bijele tehnike, samo cu se nadovezati na gornju pricu, ne znam da li je neko pisao o ovome, kada kupis ves masinu ili tv ili frizider to je trajalo po 20 godina. Te stvari su tada pravljene da traju. Jeste da je trebao kredit, ali 20 godina ih koristis. Isplate se mnogostruko. Danas mozes kupiti tv mozda od jedne plate, ali racunaj za par godina da ces morati mijenjati. Sve je danas tempirano da krace traje.

[daddy-kool]

Nemam ja problema sa činjencom da sve ove godine postoji inflacija.
Ali sada za manje para više kupiš. Bijela tehnika se kupovala na kredit, hrana, odjeća, sve skuplje bilo.

Kolika je bila proizvodnja bijele tehnike tada koliko sada broj proizvidjaca koliko je kostao proces proizvodnje tada koliko sada
Koliko kazu da najke kostaju da se proizvedu? 10 dolara?
Toliko je tada bila npr dnevnica americkog radnika i sl

Znaci neuporedivo je to iz mnogih razloga
Danas ti kinez napravi sta hoces za 100 maraka npr cak i ti sa 3d printerom a tada nisi imao mogucnost jer nije postojalo

Ne govorim o tome, to bi bilo glupo.

Potrošačka korpa + održavanje/zanavljanje domaćinstva.

[foxlife]

Pa dobro šta je sad. Jel se priča o manama sistema i li o kupovnoj moći?
Egzaktni podaci kažu da je radnička plata 1985 vrijedila mnogo više nego današnja.
Kupovna moć istog novca je bila veća u odnosu na namirnice, energiju i gorivo.
Bijela i smeđa tehnika su bili i nominalno i realno skuplji nego danas. Ali to nema veze sa kupovnom moći već sa stanjem na trzistu te robe u svijetu.
Nova auta su recimo nominalno bila vise nego duplo jeftinija nego danas, zapravo je cijena tu negdje, iako su danasnja vozila poluroboti.
40 radnickih plata za novog golfa. Moze li danas? yugo je mogao i za 24.

Sistem je imao jednu tacku u kojoj je trebalo povuci određene poteze da bi ozdravio. Kad se ta tačka prošla, bolest je postala neizlječiva.
Riječ je o reformama krajem 60-tih i Ustavu 1971.
Tada je trebalo početi tranziciju na višestranačje i pluralizam, kao i lagano uvođenje privatnog poduzetništva jer smo već imali neke osnovne akumulacije pošteno zarađenog kapitala među gastarbajterima koji su obožavali svoju domovinu.
Dok je Tito bio živ i pod njegovim autoritetom vampiri se ne bi podigli, a demokratija bi dobila priliku da sazrije.

Glede bijele tehnike, samo cu se nadovezati na gornju pricu, ne znam da li je neko pisao o ovome, kada kupis ves masinu ili tv ili frizider to je trajalo po 20 godina. Te stvari su tada pravljene da traju. Jeste da je trebao kredit, ali 20 godina ih koristis. Isplate se mnogostruko. Danas mozes kupiti tv mozda od jedne plate, ali racunaj za par godina da ces morati mijenjati. Sve je danas tempirano da krace traje.

Ne moras mijenjati nego je sada konzumerizam i ja sada moram kupiti tv koji ima android jer onaj bez njega mi je "bezveze" iako radi normalno vec 5 godina i sigurno bi radio bar jos toliko al sam zamjenio samo jer ima android i sl
Ovo je licni primjer

[foxlife]

Kolika je bila proizvodnja bijele tehnike tada koliko sada broj proizvidjaca koliko je kostao proces proizvodnje tada koliko sada
Koliko kazu da najke kostaju da se proizvedu? 10 dolara?
Toliko je tada bila npr dnevnica americkog radnika i sl

Znaci neuporedivo je to iz mnogih razloga
Danas ti kinez napravi sta hoces za 100 maraka npr cak i ti sa 3d printerom a tada nisi imao mogucnost jer nije postojalo

Ne govorim o tome, to bi bilo glupo.

Potrošačka korpa + održavanje/zanavljanje domaćinstva.

Kako ne govoris o tome pomenuo da se bijela tehnika kupovala na kredit hrana odjeca itd
Sada majicu mala kineskinja "sasije" za 10 feninga

[Hakiz]

Glede bijele tehnike, samo cu se nadovezati na gornju pricu, ne znam da li je neko pisao o ovome, kada kupis ves masinu ili tv ili frizider to je trajalo po 20 godina. Te stvari su tada pravljene da traju. Jeste da je trebao kredit, ali 20 godina ih koristis. Isplate se mnogostruko. Danas mozes kupiti tv mozda od jedne plate, ali racunaj za par godina da ces morati mijenjati. Sve je danas tempirano da krace traje.

Ne moras mijenjati nego je sada konzumerizam i ja sada moram kupiti tv koji ima android jer onaj bez njega mi je "bezveze" iako radi normalno vec 5 godina i sigurno bi radio bar jos toliko al sam zamjenio samo jer ima android i sl
Ovo je licni primjer

Često moraš mijenjati.

[drug_profi]

https://www.media.ba/bs/mediametar/jugo ... statistika

Citao sam ovaj tekst davno.
O bijeloj tehnici nemamo sta pricati jer je ona bila svakako skuplja radi odnosa na trzistu. Pad cijena dolazi ne sa promjenama u BiH nego sa masovnom proizvodnjom sa dalekog istoka.

20 prosječnih plata za stojadina 1980-1990. ili 24 moje. kako sam i rekao.
Moze li se sad za 20 federalnih prosječnih plata kupiti nov auto?
Može Dacia. Tu je to negdje kao stojadin na golfa.

cijene hrane: 6 maraka za junetinu, eto nek je 6 eura danasnjih, to je tu negdje kako je i bilo.

Poskupilo je: ljetovanje, gorivo, stanovanje, skolovanje, lijecenje...
Pojeftinilo je: garderoba, bijela i smeđa tehnika...

Meni je ocigledno da je ovdje rijec o padu standarda.

[Dozer]

Ti i ja se slazemo oko svega, ali ovdje se dijelom slazem (ovo za zelenu gamad), a s dijelom ne mogu. Jbg, ako cemo gledati taj "mrski komunizam", i ako cemo povuci iskrenu paralelu, ispada da je taj komunizam bio ober demokratija i postenje za ove danasnje bilmeze.... Na kraju krajeva, svi su ovi djeca tog istog komunizma (ne racunam u to zatupljenu balavurdiju poput Zahiragica).

Takodjer, Bella Ciao je partizanska, ne komunisticka pjesma...
I, komunisti nisu imali nista s Markalama. Velikosrbi/cetnici jesu.

Ali, o cemu mi zapravo pricamo...? Vikicu se sudi vec godinama za nesto s cim nije imao nikakve veze i za sat se vrlo dobro zna i ko je, i po cijem nalogu to pocinio. Koliko je patriJota na baterije ikada doslo pred Sud BiH da pruzi podrsku covjeku?
Evo vam svima sansa - u petak u 9 je sljedece rociste. Pa bujrum.

nekontasH sarkazam... oni anamo vicu eto vuka, tj komunizma itd... njima je partizanstina i komunjara jedno te isto... procitaj malo post od sdO uHljeba gdje pljuje po mustafiju i pise o milosevicu komunisti, sto znaci po anamo njima nisu veliko srbi napadali nego povampirene komunjare zedne muslimanske krvi i svega sto je moralno, cedno, vjerski itd... profulio si ne kos neg citavu tablu

Ma nisam ti ja bas precizan s tim kosevima
A ni tebi bas ne ide sarkazam

[foxlife]

Ne moras mijenjati nego je sada konzumerizam i ja sada moram kupiti tv koji ima android jer onaj bez njega mi je "bezveze" iako radi normalno vec 5 godina i sigurno bi radio bar jos toliko al sam zamjenio samo jer ima android i sl
Ovo je licni primjer

Često moraš mijenjati.

zato jer su nam oni tako nametnuli ne zbog samog proizvoda nego zato jer je 64 gige bolje od 32 gige i sl
nazalost i sam sam takav u nekim stvarima

[Hajvan]

https://interview.ba/2021/09/01/sebija- ... agisterij/

TEME
Sebija Iz(m)etbegović nikada nije upisala magisterij!

Nema dokaza da je dr. Izetbegović ikada upisala magisterij. Rad je ipak odbranjen. Tvrdilo se da je riječ o tuđem, ukradenom radu. Ni to nije demantirano

Piše: Senka KURT

Uvidom u matične knjige Medicinskog fakulteta u Sarajevu ne može se utvrditi da je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebija Izetbegović ikada upisala postdiplomski studij.

No, direktorica Izetbegović je 29. marta 1997. godine na Medicini, pred prof. dr. Srećom Šimićem odbranila magistarsku tezu pod nazivom “Efekti ishrane trudnica na malformacije novorođenčadi u toku rata u Sarajevu”.



Kako je to moguće pitamo naše izvore s Medicinskog fakulteta, no ni oni nemaju odgovor.

– Ako nije upisala magistarski, kako je mogla odbraniti tezu?! Kako ćete diplomirati na nekom fakultetu ako se niste upisali. Formalno – pravno nema nikakvog dokaza da je upisana. I nema datuma kad se prijavila na magisterij – kaže naš izvor.

Izrada magistarskog tada je trajala najmanje dvije godine.

Prepravljane ocjene

To baca novo svijetlo na romansiranu biografiju, koju je, kad je nakon magisterija namjeravala upisati (također, sporni) doktorat, Sebija Izetbegović otkucala na komadu papira.

Tada je navela niz nelogičnosti (da ne kažemo, neistina), kojima su se bavili inspekcija, rektor Univerziteta u Sarajevu dr. Rifat Škrijelj, Univerzitet u Zagrebu, mediji, javnost.



Podsjećamo, Izetrbegović je navodila da je na Medicini diplomirala s prosječnom ocjenom 8,3.

No, istina je, prema svemu sudeći drugačija.

– Prema indexu, njen prosjek na medicini bio je 7,38. To su objavili i mediji. No, uz te su ocjene malo “poboljšane, najprije kako bi mogla postati asistent, a zatim dalje, za postdiplomski studij… No, pravila koja su važila za one koji imaju prosjek najmanje osam tokom cijelog studija, odnosno prosjek najmanje devet iz predmeta za koji konkuriše, nisu važila za Sebiju Izetbegović – kazao je početkom ljeta izvor Interview.ba blizak Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

U istoj biografiji, koja se prethodnih mjeseci mijenala po potrebi i zbog neuvjerljivih opravdanja, dr. Izetbegović je napisala da je tokom rata godinu dana provela na specijalizaciji na Klinici “Sveti duh” u Zagrebu, gdje je završila “postiplomski studij za strance na engleskom jeziku ULTRA SOND IN CINCLAO MEDISIN”, a u Zagrebu je, hvalila se tada “pohađala IAN MC DONALD seminar za kliničku primjenu ultra zvuka”.



Dalje ju je put, zbog ratnih zbivanja, vodio u Instambul gdje je, kako je tvrdila “osam mjeseci provela kao asistent na hirurškoj ginekoliji kod redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Istambulu prof. dr. Selcuk Erez”.

– Po povratku u Sarajevo nastavila sam rad na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Sarajevo. Odbranila sam projekt magistarskog rada na temu “Efekti ishrane trudnica na incidenciji malformacije novorođenčadi za vrijeme rata – mentor prof. dr. sci. Srećko Šimić. Magistarski rad je u izradi – napisala je 19. juna 1996. godine.


Romansirana biografija pred upis na doktorat
Rad je odbranjen 9. mjeseci kasnije. Unatoč činjenici da ne postoji trag da je dr. Izetbegović ikada upisana u matičnu knjigu.

U maju ove godine Muradif Pajt ustvrdio je za medije da je Sebija Izetbegović magistarski koji je “odbranila” u Sarajevu “ukrala” od njegove bivše supruge dr. Aide Cviko, koja živi u SAD i ugledna je stručnjakinja u oblasti dječije patologije.



Pajt je ustvrdio da je Sebija Izetbegović izvjesno vrijeme u ljeto 1992. živjela kod njih u stanu u Zagrebu, a u novembru otišla za Tursku.

Godinu nakon toga, kad se bračni par Pajt, spremao krenuti za Sjedinjene Države, dr. Aida Cviko je primjetila da joj nedostaje i magistarski i doktorat.

Halali, oprosti

– Nakon nekoliko dana ona (dr. Aida Cviko, op. aut) je shvatila da je to Seka uzela. Nazovem Sebiju i pitam je: “Da slučajno ne znaš gdje je Aidin magisterij?!. Počela mi se odmah ispričavati: “Halali, oprosti”. Kazala je kako ga je slučajno ponijela sa sobom. Rekoh: “Nema problema, prvim avionom dolazim” – pričao je Pajt.

Onda je, kako kaže, sa suprugom otišao u Tursku, te kontaktirao Sebiju Izetbegović kako bi vratila magisterij. No, na dogovoreni sastanak nije došla ona nego neki muškarac. Koji je donio vrećicu u kojoj su bili magistarski i doktorat.

– Kada je supruga otvorila vrećicu primjetila je da (na magistarskom, op. aut) nedostaje prvih nekoliko stranica, na kojima su pisala imena mentora, članova komisije… Ne kažem da je prepisala ili plagirala magistarski rad moje supruge, nego da je ukrala rad – tvrdi Muradif Pajt.

Dr. Sebija Izetbegović nije se osvrnula na ove navode. Ni potvrdila ni demantirala.

No, to je tek vrh ledenog brijega, sad već možemo ustvrditi, lažirane biografije direktorice Kliničkog centra.

Već je jasno da od specijalizacije u Zagrebu nije bilo ništa, a što je u dva navrata i zvanično potvrđeno s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon što se u mediju (vrlo) bliskom Stranci demokratske akcije pojavio navodni index dr. Izetbegović s zagrebačkog postdiplomskog studija, s Medicinskog fakulteta u Zagrebu su sredinom jula, a na insistiranje bh. medija napisali: Ne možemo utvrditi vjerodostojnost indexa Sebije Izetbegović.



– U dosjeu imenovane ne postoji dokumentacija na temelju koje bismo mogli potvrditi vjerodostojnost indexa i izdati uvjerenje o položenim ispitima sadržanim u indexu – napisao je prof. dr. Marijan Klarić, dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta.

Onda je situaciju riješila sama dr. Izetbegović, kada je za N1 izjavila da “nikada nije tvrdila da je studirala u Zagrebu”, dok je istoga dana u Mostaru njen suprug, predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao da je ona ipak tamo studirala.

Iz Zagreba se, podsjećamo vratila s navodnih 10 položenih ispita, ali u arhivi Medicine u Sarajevu nema niti tog indexa niti prepisa tih navodno položenih ispita.

– Na osnovu njene riječi tadašnji je dekan (prof. dr. Nedžad Mulabegović, op. aut) prihvatio da dr. Izetbegović položi ta četiri ispita, koji joj “nedostaju” za postdiplomski – kazao nam je ljetos naš izvor.

Da te nije Alija

Na pitanje kako je to moguće, on navodi:

– Ne zaboravite, bila su to vremena najvećeg uspona Alije Izetbegovića i njegove porodice – upozoravali su nas tada mnogi sugovornici.

Do diploma ili uvjerenja o upisu ili indexa pokušala je doći i Kantonalna inspekcija Sarajevo, no, bez velikog uspjeha.

Kako su saopćili nakon višednevne kontrole “na osnovu dokumentacije koja je stavljena na uvid, postupajući inspektori mogli su utvrditi činjenično stanje prema kojem je Sebija Izetbegović diplomu doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu stekla 1989. godine”.



Inspekcija se nije mogla očitovati ni oko ispita koje je dr. Izetbegović “prenijela iz Zagreba”, jer joj nije predočena relevantna dokumentacija koja se odnosi na stečena prava na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Konačnu odluku o aferi diploma, prema svemu sudeći, morat će donijeti Senat Univerziteta u Sarajevu. Rektor Škrijelj pisao je kolegama u Zagreb, čeka nalaze inspekcije, traži od Medicine (prilično bezuspješno) dodatnu dokumentaciju.

Sve to pokreće nova pitanja. Ako nije upisala magisterij, kako je i na osnovu koje dokumentacije odbranila tezu. Ako je to sporno, kako je upisala doktorat?

Pa se vraćamo na početak i na pitanje kako je sve to moguće?

[Tempo]

Kriza ko kriza. Nema drustva koje ne zapada i krize. A i u krizi je ostvarivan rast.

Mislim da ne shvatate dubinu ekonomske krize 80-ih:

In the 1980s the Yugoslav economy entered a period of continuous crisis. Between 1979 and 1985 the Yugoslav dinar plunged from 15 to 1,370 to the U.S. dollar, half of the income from exports was used to service the debt, while real net personal income declined by 19.5%. Unemployment rose to 1.3 million job-seekers, and internal debt was estimated at $40 billion.

However, Yugoslavia's main concern was unemployment. In 1980 the unemployment rate was at 13.8%,[46] not counting around 1 million workers employed abroad.[50] Deteriorating living conditions during the 1980s caused the Yugoslavian unemployment rate to reach 17 percent, while another 20 percent were underemployed. 60% of the unemployed were under the age of 25.

By 1988 emigrant remittances to Yugoslavia totaled over $4.5 billion (USD), and by 1989 remittances were $6.2 billion (USD), which amounted to over 19% of the world's total.

Al u kurcu

[Tempo]

O tom na drugoj temi. Sad je tema razlika izmedju socijalisticke jugoslavije i feudalne bosne, tacnije teritorije pod kontrolom arbih na kojoj je restauriran otomanski nacin vladavine. Zli jezici bi rekli govnokratija.

pa na ul'ce i bor'te se da bosna bi'ne bolja od jugoslavie.

Hvala na sugestiji, ali nije to tema, nego je tema razlika izmedju socijalistickog modela u jugoslaviji i otomanskog modela na teritoriji pod kontrolom arbih

[addem]

http://www.makroekonomija.org/0-dragova ... eg-zivota/

Ne ponovilo se. I SR Srbija je imala vecu prosjecnu platu od SRBiH.

[Hajvan]

pa na ul'ce i bor'te se da bosna bi'ne bolja od jugoslavie.

Hvala na sugestiji, ali nije to tema, nego je tema razlika izmedju socijalistickog modela u jugoslaviji i otomanskog modela na teritoriji pod kontrolom arbih

ma mislim da e pretjruje, al et
imate pravo na misljenie i u pravu ste (sebi)

[pici]

nekontasH sarkazam... oni anamo vicu eto vuka, tj komunizma itd... njima je partizanstina i komunjara jedno te isto... procitaj malo post od sdO uHljeba gdje pljuje po mustafiju i pise o milosevicu komunisti, sto znaci po anamo njima nisu veliko srbi napadali nego povampirene komunjare zedne muslimanske krvi i svega sto je moralno, cedno, vjerski itd... profulio si ne kos neg citavu tablu

Ma nisam ti ja bas precizan s tim kosevima
A ni tebi bas ne ide sarkazam

pa kad bi malo podobnije procitao a ne kacio se na prvu, bilo bi ok, vako treniraj suteve iz slobodnih...

[Tempo]

Hvala na sugestiji, ali nije to tema, nego je tema razlika izmedju socijalistickog modela u jugoslaviji i otomanskog modela na teritoriji pod kontrolom arbih

ma mislim da e pretjruje, al et
imate pravo na misljenie i u pravu ste (sebi)

alo, 30 godina je proslo od jugoslavije, a mi ni blizu nemam gdp iz 89. al imamo dva i po miliona manje stanovnika. umjesto projektovanih 6 miliona, mi imamo 2 miliona.

[Hajvan]

dobro.