Forum Klix.ba

uglavnomja wrote: ↑01/09/2021 14:08 sad nam je novi apple proizvod dostupan cim se pojavi u usa, a onda nije

i nije bilo inetrneta
ni kartica
ni elektricnih auta i ostalih el. vozilica
ni online kupovine
ni drustvenih mreza


ni kablovske tv, ma do kraja 60. nije bilo ni tv u boji




ali najgore ni mobitela nije bilo


naravno, banana, cokolada, deterdzenta, kafe ... nista nismo imali

prosjecan bosnjo prvu bananu od alije dobio

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 14:34 Pokazaće vrijeme.
Apropo standarda u bivsoj jugi.
Moja radnicka plata 1985. bila oko 400 maraka. Uvijek pratila inflaciju. Starci su mi imali nesto vise. Isto srednja sprema.

Djeluje malo ako se ne uzme u obzir da je ta marka kupovne moci kao danasnji euro, ili cak i vise.

Danas 35 godina poslije, radnicka plata nominalno veca mozda 50%. Realno manja 50%.

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:36

uglavnomja wrote: ↑01/09/2021 14:08 sad nam je novi apple proizvod dostupan cim se pojavi u usa, a onda nije

i nije bilo inetrneta
ni kartica
ni elektricnih auta i ostalih el. vozilica
ni online kupovine
ni drustvenih mreza


ni kablovske tv, ma do kraja 60. nije bilo ni tv u boji




ali najgore ni mobitela nije bilo


naravno, banana, cokolada, deterdzenta, kafe ... nista nismo imali

prosjecan bosnjo prvu bananu od alije dobio

Nemoj se naći prozvanim, ali ne razumijem ovakve postove? Samo neko nezadovoljstvo, žuč za stvarima na koje nismo mogli uticati i koje se sada nalaze u prošlosti pa ih ne možemo ni promijeniti. Zbog pada komunizma u SSSR, došlo je do promjene društvenog uređenja cijele istočne Evrope pa stoga i SFRJ. Nije Alija srušio komunizam i rasturio Jugoslaviju?!

I da, jebo i kafu i bananu, komunisti su nam zajebali društveno uređenje jer čim je pao vojnopolicijski jednopartijski režim priredilo nam se klanje, protjerivanje i rat od prvih komšija i susjeda. To je prilično veliki minus onog sistema koji je bio, je li "od naroda i za narod". A ne razumijem ni ovo spominjanje tehnoloških dostignuća, isto kao da se neko hvali da je izmislio Internet ili mobitele?

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:39

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 14:34 Pokazaće vrijeme.
Apropo standarda u bivsoj jugi.
Moja radnicka plata 1985. bila oko 400 maraka. Uvijek pratila inflaciju. Starci su mi imali nesto vise. Isto srednja sprema.

Djeluje malo ako se ne uzme u obzir da je ta marka kupovne moci kao danasnji euro, ili cak i vise.

Danas 35 godina poslije, radnicka plata nominalno veca mozda 50%. Realno manja 50%.

Bilo je prednosti kao recimo u tome da se "dobijao" stan, ali je realno sada plata i kupovna moć veća. Sjeti se šta si mogao kupiti za tih 400 DEM tada, a šta možeš sada za tih istih 400 KM.

Tempo wrote: ↑01/09/2021 13:14 Da pitam ove budale, na sta je licila ratom razrusena jugoslavija 45.,a na sta je licila sedamdesetih i osamdesetih?

Glavna karakteristika jugoslavije je rast: duzine života, stanovnistva, obrazovanja, pismenih, izvoza, fabrika, potrosnje, proizvodnje, filmova, pozorista, umjetnika, skola i fakulteta, kina, zdravlja, stanova, kuca, vikendica, zbrinutih, zaposlenih, automobila, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, sloboda i naravno vjerskih objekata.

foxlife wrote: ↑01/09/2021 14:42

nije do sistema sto je komsija poceo klati komsiju i sl
pominjanje interneta i mobitela je taj da se to predstavlja kao dostignuce ove drzave i da je bolji zivot na osnovu toga jer u jugi toga nije bilo

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:55

foxlife wrote: ↑01/09/2021 14:42

nije do sistema sto je komsija poceo klati komsiju i sl
pominjanje interneta i mobitela je taj da se to predstavlja kao dostignuce ove drzave i da je bolji zivot na osnovu toga jer u jugi toga nije bilo

Ja bih rekao da jeste bilo do sistema koji nije suštinski razriješio međuetničke odnose nego ih je gurao pod tepih, a onda je 80-ih dopustio i uzgojio velikosrpsku ergelu koja jeste razjebala Jugoslaviju i napravila reakciju od Slovenije do Kosova i Makedonije. Sistem koji je kontrolisao sve aspekte društvenog i ekonomskog života mogao (i trebao) je mnogo više učiniti na svom preživljavanju. Međutim totalitarni sistem je samo pod kontrolom držao diktator, a nakon njegove smrti se moć države fragmentira po republičkim savezima komunista, i sve onda vrlo brzo kulminira otvorenim sukobima i ratom. Komunisti su imali veliku moć upravljanja društvom, praktično neograničenu, i šta smo dobili - sistem se raspao sam od sebe.

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 14:47

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:39

Bilo je prednosti kao recimo u tome da se "dobijao" stan, ali je realno sada plata i kupovna moć veća. Sjeti se šta si mogao kupiti za tih 400 DEM tada, a šta možeš sada za tih istih 400 KM.

Nov Golf je bio 16.000., benzin oko marke. Režije za 100 maraka poklapao, za isti stan u kojem sad zivim i placam 300. Unca zlata 300 dolara ili 750 maraka tadašnjih, danas 2000 dolara ili 3300 maraka. Registracija stojadina bila oko 120 maraka, sad ispod 400 nema.
Ne znam koji još parametar trebaš da vidiš da je tadašnja marka bar duplo jača od današnje, ako ne i trostruko i da su te plate omogućavale pristojan standard u skladu sa vremenom.

foxlife wrote: ↑01/09/2021 14:58

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:55

Ja bih rekao da jeste bilo do sistema koji nije suštinski razriješio međuetničke odnose nego ih je gurao pod tepih, a onda je 80-ih dopustio i uzgojio velikosrpsku ergelu koja jeste razjebala Jugoslaviju i napravila reakciju od Slovenije do Kosova i Makedonije. Sistem koji je kontrolisao sve aspekte društvenog i ekonomskog života mogao (i trebao) je mnogo više učiniti na svom preživljavanju. Međutim totalitarni sistem je samo pod kontrolom držao diktator, a nakon njegove smrti se moć države fragmentira po republičkim savezima komunista, i sve onda vrlo brzo kulminira otvorenim sukobima i ratom. Komunisti su imali veliku moć upravljanja društvom, praktično neograničenu, i šta smo dobili - sistem se raspao sam od sebe.

isto kao sto je dodik socijaldemokrata

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:59

foxlife wrote: ↑01/09/2021 14:58

isto kao sto je dodik socijaldemokrata

Znači nisu bili pravi komunisti?

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:59

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 14:47

Nov Golf je bio 16.000., benzin oko marke. Režije za 100 maraka poklapao, za isti stan u kojem sad zivim i placam 300. Unca zlata 300 dolara ili 750 maraka tadašnjih, danas 2000 dolara ili 3300 maraka. Registracija stojadina bila oko 120 maraka, sad ispod 400 nema.
Ne znam koji još parametar trebaš da vidiš da je tadašnja marka bar duplo jača od današnje, ako ne i trostruko i da su te plate omogućavale pristojan standard u skladu sa vremenom.

Hrana, bijela tehnika, namještaj, odjeća, .. sve jeftinije. Naravno da je u međuvremenu bila i inflacija, ni u Njemačkoj nije marka iz 80-ih ravna današnjoj. Za isti posao danas kolika bi ti bila plata u odnosu na onih 400 DEM (koje si morao mijenjati za marke na crnom tržištu prije nego što ih inflacija pojede)?

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:59

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 14:47

Nov Golf je bio 16.000., benzin oko marke. Režije za 100 maraka poklapao, za isti stan u kojem sad zivim i placam 300. Unca zlata 300 dolara ili 750 maraka tadašnjih, danas 2000 dolara ili 3300 maraka. Registracija stojadina bila oko 120 maraka, sad ispod 400 nema.
Ne znam koji još parametar trebaš da vidiš da je tadašnja marka bar duplo jača od današnje, ako ne i trostruko i da su te plate omogućavale pristojan standard u skladu sa vremenom.

Hrana, bijela tehnika, namještaj, odjeća, .. sve jeftinije. Naravno da je u međuvremenu bila i inflacija, ni u Njemačkoj nije marka iz 80-ih ravna današnjoj. Za isti posao danas kolika bi ti bila plata u odnosu na onih 400 DEM (koje si morao mijenjati za marke na crnom tržištu prije nego što ih inflacija pojede)?

foxlife wrote: ↑01/09/2021 15:01

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:59

Znači nisu bili pravi komunisti?

jah eto svi bili potomci marksa
jesu li covic dodik ... komunisti?

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:03

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 14:59

Hrana, bijela tehnika, namještaj, odjeća, .. sve jeftinije. Naravno da je u međuvremenu bila i inflacija, ni u Njemačkoj nije marka iz 80-ih ravna današnjoj. Za isti posao danas kolika bi ti bila plata u odnosu na onih 400 DEM (koje si morao mijenjati za marke na crnom tržištu prije nego što ih inflacija pojede)?

Evo da ne drobimo vise.
Tadasnja marka je bila jača od eura. 0,9 DEM iz 1985 za 1 EUR iz 2021.

https://www.bundesbank.de/resource/blob ... s-data.pdf

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:03 983a5146a2/mL/purchaising-power-equivalents-data.pdf

marke si morao mijenjai na crnom trzistu u periodu hiperinflacije koji je trajao oko dvije godine, čini mi se od 1988 do 01.01.1990. Tad je bilo pametno brzo potrositi sto ti treba a za ostatak kupiti marke ili dolare.

Hajvan wrote: ↑01/09/2021 14:52

Tempo wrote: ↑01/09/2021 13:14 Da pitam ove budale, na sta je licila ratom razrusena jugoslavija 45.,a na sta je licila sedamdesetih i osamdesetih?

Glavna karakteristika jugoslavije je rast: duzine života, stanovnistva, obrazovanja, pismenih, izvoza, fabrika, potrosnje, proizvodnje, filmova, pozorista, umjetnika, skola i fakulteta, kina, zdravlja, stanova, kuca, vikendica, zbrinutih, zaposlenih, automobila, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, sloboda i naravno vjerskih objekata.

pa sta bi??
ja sam

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 15:10

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:03 983a5146a2/mL/purchaising-power-equivalents-data.pdf

marke si morao mijenjai na crnom trzistu u periodu hiperinflacije koji je trajao oko dvije godine, čini mi se od 1988 do 01.01.1990. Tad je bilo pametno brzo potrositi sto ti treba a za ostatak kupiti marke ili dolare.

I još pametnije dići kredit koji si vraćao u bezvrijednim dinarima.
Ali period krize ide zaista od početka 80-ih.

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 15:08

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:03

Evo da ne drobimo vise.
Tadasnja marka je bila jača od eura. 0,9 DEM iz 1985 za 1 EUR iz 2021.

https://www.bundesbank.de/resource/blob ... s-data.pdf

Nemam ja problema sa činjencom da sve ove godine postoji inflacija.
Ali sada za manje para više kupiš. Bijela tehnika se kupovala na kredit, hrana, odjeća, sve skuplje bilo.

Tempo wrote: ↑01/09/2021 15:15

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 15:10

I još pametnije dići kredit koji si vraćao u bezvrijednim dinarima.
Ali period krize ide zaista od početka 80-ih.

Kriza ko kriza. Nema drustva koje ne zapada i krize. A i u krizi je ostvarivan rast.

In the 1980s the Yugoslav economy entered a period of continuous crisis. Between 1979 and 1985 the Yugoslav dinar plunged from 15 to 1,370 to the U.S. dollar, half of the income from exports was used to service the debt, while real net personal income declined by 19.5%. Unemployment rose to 1.3 million job-seekers, and internal debt was estimated at $40 billion.

However, Yugoslavia's main concern was unemployment. In 1980 the unemployment rate was at 13.8%,[46] not counting around 1 million workers employed abroad.[50] Deteriorating living conditions during the 1980s caused the Yugoslavian unemployment rate to reach 17 percent, while another 20 percent were underemployed. 60% of the unemployed were under the age of 25.

By 1988 emigrant remittances to Yugoslavia totaled over $4.5 billion (USD), and by 1989 remittances were $6.2 billion (USD), which amounted to over 19% of the world's total.

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 15:10

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:03 983a5146a2/mL/purchaising-power-equivalents-data.pdf

marke si morao mijenjai na crnom trzistu u periodu hiperinflacije koji je trajao oko dvije godine, čini mi se od 1988 do 01.01.1990. Tad je bilo pametno brzo potrositi sto ti treba a za ostatak kupiti marke ili dolare.

I još pametnije dići kredit koji si vraćao u bezvrijednim dinarima.
Ali period krize ide zaista od početka 80-ih.

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:19

Bijela i smeđa tehnika su bili generalno skuplje u cijelom svijetu nego danas jer nije postojala roba sa dalekog istoka. To nema veze sa inflacijom ni sa cim. Samo sa tehnologijama i kapacitetima.

drug_profi wrote: ↑01/09/2021 15:23

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 15:10

I još pametnije dići kredit koji si vraćao u bezvrijednim dinarima.
Ali period krize ide zaista od početka 80-ih.

Krediti nisu bili lako dostupni. Pa nisu ni banke vesla sisale. Čekovi su služili za to. Kupiš namještaj od proizvođača iz Vranja, garderobu od proizvođača iz Slovenije, dok se tvoj ček fizički odnese u računovodstvo te kompanije, dok se obradi i naplati, prođe 20-30 dana, nekad i više ako imaš nekog u toj radnji da ti ga zadrži do kraja mjeseca. I realno platiš 30-40% manje. Ali su onda i proizvođači unaprijed kalkulisali inflaciju u cijene pa u stvari platiš koliko i vrijedi i koliko bi koštalo da nema inflacije.

daddy-kool wrote: ↑01/09/2021 15:22

Tempo wrote: ↑01/09/2021 15:15

Kriza ko kriza. Nema drustva koje ne zapada i krize. A i u krizi je ostvarivan rast.

Mislim da ne shvatate dubinu ekonomske krize 80-ih:

In the 1980s the Yugoslav economy entered a period of continuous crisis. Between 1979 and 1985 the Yugoslav dinar plunged from 15 to 1,370 to the U.S. dollar, half of the income from exports was used to service the debt, while real net personal income declined by 19.5%. Unemployment rose to 1.3 million job-seekers, and internal debt was estimated at $40 billion.

However, Yugoslavia's main concern was unemployment. In 1980 the unemployment rate was at 13.8%,[46] not counting around 1 million workers employed abroad.[50] Deteriorating living conditions during the 1980s caused the Yugoslavian unemployment rate to reach 17 percent, while another 20 percent were underemployed. 60% of the unemployed were under the age of 25.

By 1988 emigrant remittances to Yugoslavia totaled over $4.5 billion (USD), and by 1989 remittances were $6.2 billion (USD), which amounted to over 19% of the world's total.