Cuj prazno, pa povedi tih Natasha iz Rusije pa napunispreca wrote:Jarane... za par godina to ce selo biti praznodetroit-mercy wrote: Spreca se stisno ko cviljak a vam gazdu izigrava.
svi smo mi bili slicni sto se tice zivota...radilo se....nismo mi lijena nacija bili...naravno da se nismo mogli porediti sa zapadom a to niko i ne tvrdi....ali jebiga kad vidim kako je neki pljuju ja nemogu ,jer ni priblizno nije bilo tako lose kako to neki protivnici tog sistema danas habere....eto doso Tudjman.Slobo,Kucan,Alija i ostali i donijeli nam blagodati i slobodu....jest ali u kurcu.....ni za vrijeme hitlera nismo toliko postradali kao sa demokratskim vodjamaMaraschino wrote:Juga je bila fina za neke a za mene srednja zalost.
....odo spavati kod mene je skoro sat po ponoci...lako je meni za vas te sto su isli tada su statisticka greska a neki su bili politicki migranti...pogotovo ustase i cetniciMaraschino wrote:Kako bolan nije islo? A Ibrahimovic?spreca wrote:To su Bakirovi svedjani...iz juge se nije islo u sveCku to bar znasdragma wrote:
U Švedsku na primjer
Islo se svuda samo da se pobjegne od bijede. Nailazio sam na zene(mnogo njih) koje su dosle '70 god. Kazu da su bile roblje dok se nisu malo snasle.
Poslije cazinske bune, mnogi su otisli vani. To je bilo 60-tih a kazu kao da je rat tek zavrsen. Jad i bijeda bili. Sta su danas Krajisnici od Bihaca do V.Kladuse? Tito im obezbijedio?
Juga je po zapadnim kriterijima bila srednja zalost. Po Istocnim Americki razvrat... Po naski ? Hm, smatrali smo da nam treba jos bolje iako nismo bas bili spremni raditi vrijedno za to... Recimo visa srednja zalost... Slabo se gdje manje radilo a vise imalo... Naravno da to dugorocno tako nije moglo... Opet, imala je puno vise dobrih stana od losih...Maraschino wrote:Juga je bila fina za neke a za mene srednja zalost.
Slazem se.drndalo wrote:Juga je po zapadnim kriterijima bila srednja zalost. Po Istocnim Americki razvrat... Po naski ? Hm, smatrali smo da nam treba jos bolje iako nismo bas bili spremni raditi vrijedno za to... Recimo visa srednja zalost... Slabo se gdje manje radilo a vise imalo... Naravno da to dugorocno tako nije moglo... Opet, imala je puno vise dobrih stana od losih...Maraschino wrote:Juga je bila fina za neke a za mene srednja zalost.
I opet smo bili najpametniji u svojim glavama, izmislili svoj put, srecom ako se poredimo s CCCP, a na zalost ako se poredimo s Austrijom ili Skandinavijom...
Zasto bi to govorio ?Maraschino wrote:Mozes reci da si iz velike srbije. Tvoj problem.
piupiu wrote:Sve je počelo s pogonom za sklapanje poljoprivredne mehanizacije. U Gorenju kažu da nema nikakve slučajnosti. Međutim, da je Gorenje moglo nastati onakvo kakvo postoji danas, istovremeno su se morale poklopiti neke okolnosti: skorašnje zatvaranje postojeće radionice koja je mogla zaposliti lokalnu populaciju; vladina nastojanja za poslijeratnom industrijalizacijom i ambiciozni i hrabri pojedinci s jasnom vizijom.
Korijeni današnjeg Gorenja mogu se pratiti sve do Špehove kovačke radionice koja je radila u selu Gorenje u vremenu neposredno nakon 2. svjetskog rata. Radionica je nakon nacionalizacije 1950. godine preimenovana u Mjesni metaloprerađivački pogon Gorenje - poduzeće s deset zaposlenih.
U ožujku 1953. godine, na čelo poduzeća postavljen je Ivan Atelšek, prvi menadžera vizionar Gorenja. Njemu poboljšanje djelotvornosti radionice nije ni izbliza bilo dovoljno; on je nastojao razviti radionicu u pravo poduzeće. Reorganizirao je tvrtku, poboljšao produktivnost rada, unaprijedio proizvode i proširio program proizvodnje. Linija mlinova za voće bio je uspjeh a Gorenje vršilica je već 1956. godine dobila patent. To se smatra inicijalnom točkom za inovacije zaposlenika u poduzeću koju nakon toga nastavlja preko 150 patenata i brojnih inovacija.
Prvi štednjaci na kruta goriva
Sljedeća je razdjelnica u povijesti Gorenja bilo preseljenje 1958. godine koje je omogućilo društvu da lansira proizvodnju štednjaka na kruta goriva "Tobi". Broj zaposlenika narastao je u 5 godina za dest puta. U tom su razdoblju bili uvedeni prvi principi serijske proizvodnje. Nadalje, Ivan Atelšek je već bio svjestan koliko je za uspjeh važna motiviranost zaposlenika pa je stoga tih godina bio promišljeno izgrađivan osjećaj lojalnosti prema poduzeću. Tih dana nije bilo neobično vidjeti radnike kako se okupljaju u takozvanim kampanjama udarničkog rada kada su u svoje slobodno vrijeme radili revno i s oduševljenjem, odričući se bilo kakvog zahtjeva za primanjima a sve kako bi povećali produktivnost time što su upotrijebili nove strojeve i proizvodne kapacitete ali i da bi si olakšali buduće zadaće.
Preseljenje u Velenje
Ova je godina u stvari dvostruka godišnjica – prošlo je pedeset godina kako je poduzeće preseljeno u Velenje. U to je vrijeme Velenje bilo rudarski grad koji se brzo razvijao i koji je pružao mogućnosti koje su Gorenju olakšavale daljnji razvoj i širenje. Rudnik ugljena je imao puno raspoloživih pogona uz staru rudarsku jamu a jednako tako je u interesu uprave rudnika bilo naći zaposlenje za žene rudara. Poduzeće je preimenovano u Gorenje, tvornica kućanskih aparata, Velenje. Moderna postrojenja i poboljšana tehnologija omogućila su širenje proizvodnje na područje električnih i plinskih kuhala.
Dizajn je popločao put prema stranim tržištima
Sa čvrstim položajem na tržištima ondašnje Jugoslavije, Gorenje je počelo gledati preko granice i 1961. godine prodana je prva serija od 200 štednjaka na zahtjevno njemačko tržište. Visoka kakvoća proizvoda otvorila je mogućnosti izvoza i u druge zemlje. Međutim, kako bi se nosili s oštrom konkurencijom, trebalo je savladati i drugi aspekt proizvodnje kućanskih aparata: dizajn. Kao rezultat toga Gorenje je 1963. godine zaposlilo prvog industrijskog dizajnera. Sedam godina kasnije osnovan je vlastiti dizajnerski centar koji radi do danas i koji je preimenovan u Gorenje Design Studio. Centar se brzo razvijao a dizajn je postao prepoznatljiva komparativna prednost robnog znaka Gorenje.
Prve perilice rublja
Šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo je desetljeće kada su se žene emancipirale i oslobodile kućanskih poslova koje su sve više preuzimali strojevi - kućanski aparati. U Velenju su prve automatske perilice rublja bile proizvedene 1964. godine. Na taj način je Gorenje postalo prvi snabdjevač perilicama rublja u Jugoslaviji a za svoju je 20-godišnjicu 1970. godine već proizvodilo preko 200 tisuća perilica godišnje.
Uspostavljanje i proširenje postprodajne servisne mreže
Budući su aparati postajali tehnološki sve napredniji a rastao je i opseg proizvodnje, kako u Jugoslaviji tako i u inozemstvu, povećala se i potreba za postprodajnim servisom. Gorenje je reagiralo uspostavivši 1967. godine moderan i fleksibilan servisni odjel. Politika održavanja dobrih odnosa s kupcima pokazala se ispravnom i kroz desetljeća ostala jednim od najsnažnijih argumenata za izbor nekog od kućanskih aparata Gorenje.
Raspon proizvoda proširen je hladnjacima
Ponuda glavnih aparata ne bi bila cjelovita bez opreme za hlađenje. Istraživanje tržišta potvrdilo je potrebu za hladnjacima i zamrzivačima pa je 1968. godine pokrenuta improvizirana proizvodnja kompresorskih hladnjaka. Godišnja proizvodnja u sljedećim desetljećima iznosila je prosječno 300 tisuća hladnjaka.
Sve za vaš dom
Uključujući vrlo široki raspon proizvoda, KUĆNI je program postao Gorenjevim razvojnim prioritetom. Pokrenuta je proizvodnja malih kućanskih aparata a godinu dana kasnije proizveden je prvi televizor robnog znaka Körting; pogon "Elektronika" lansirao je i prve televizore Gorenje. Ubrzo nakon toga je ponuda proizvoda proširena i s kuhinjskim namještajem. Većina proizvoda bila su rezultat aktivnosti vlastitog istraživanja i razvoja Gorenja koja su urodila originalnim rješenjima i poboljšanjima.
Upotrijebivši kapital prikupljen uspješnim djelovanjem, društvo je izvelo nekoliko akvizicija. 1978. godine spajanja s poduzećima diljem Jugoslavije povećala su ukupni broj zaposlenika na preko 20 tisuća. To je bilo i vrijeme kada je društvo moglo vratiti zaposlenicima i lokalnoj zajednici: Umjesto izgradnje pogona i radionica, radnici su provodili svoje slobodno vrijeme na kulturnim priredbama i angažirani na sportskim aktivnostima koje je organiziralo Gorenje. Visoka predanost radu i obrazovanju, solidarnosti i brizi za društveni standard iskovani su u čvrstu kolektivnu kulturu. Privrženost poduzeću sve do mirovine bila je njezin važan dio.
Promišljeno globalno širenje na daljnja tržišta
Pomaknuvši svoje napore na internacionalizaciji korak dalje, društvo je proširilo mrežu svojih prekomorskih lokalnih kompanija i ureda što je opet rezultiralo skokovitim povećanjem prodaje. Prvi ured u inozemstvu, osnovan 1972. godine u Münchenu u Njemačkoj, bio je prvi znak uključivanja Gorenja u međunarodnu trgovinu. I u sedamdesetima, rast se odvijao uglavnom kroz povećanje izlaznog obujma. U osamdesetima, međutim, pomak se odvijao prema povećanom oslanjanju na razvoj menadžerske strukture, IT-a, procesa, tehnologije i dizajna. Pokrenuta je proizvodnja 500 mm-skih plinskih štednjaka, lansirane su prve pećnice s ventilatorom i višenamjenske pećnice, ugradbene i dvostruke pećnice, ugradbena kuhala a proizvedeni su i prvi ugradbeni hladnjaci. Tržištima su predstavljene perilice rublja s kadom od nehrđajućeg čelika i brzinom centrifugiranja od 800 do 1000 okr/min. Prosječna godišnja proizvodnja bila je 1,65 milijuna velikih aparata.
Događaji na početku devedesetih imali su veliki utjecaj na poslovanje Gorenja. Dezintegracija domaćeg tržišta prisilila je društvo da konsolidira svoj položaj na zapadu i da potraži novu priliku na tržištima istočne Europe u nastajanju. Udjel izvoza u ukupnoj prodaji porastao je preko 90 posto. Društvo je 1997. godine privatizirano i pretvoreno u zajedničko dioničko društvo.
Da je valjala koliko je mi idealiziramo, nebi joj kraj onakav biodrastic wrote:Nikad vise onako dobro drzave
tacnokiligonzales wrote:Da je valjala koliko je mi idealiziramo, nebi joj kraj onakav biodrastic wrote:Nikad vise onako dobro drzave
Pazi da ih ne uvrijedis.spreca wrote:
Ovo treba poslati onim nasim konjinama u FBiH i predsjednistvu da vide sta se moze uraditi za 15- 20 godina posle svjetskog rata a gorenje je samo jedan djelic toga sta je uradjeno u Yugi u to vrijeme i sa tadasnjim tehnologijama a sta bi uradili sa ovim danasnjim........neznam sta je u glavi ovima koji brane ovaj danasnji poredak i vlast a neznaju da sejede na truloj grani i u velikoj rupi govana
Ko ce im naplatiti taj dug?Dozer wrote:Meni su najbolja ova danasnja poredjenja sa zapadom, prvenstveno Amerikom... A Amerika najzaduzenija drzava na planeti, s ino dugom od preko 2000 milijardi USD...
A vode se kao "uspjesna i bogata drzava"... Sto ti je kapitalizam i demokratija... Vrhunsko presipanje iz supljeg u prazno, ali da bi se to ostvarilo, pri cemu je trebalo sve to prikriti i postici da niko nista ne pita, trebalo je prvo nesto i nekoga optuziti za to isto. I to su uradili s komunizmom. Kao, komunizam je teror, tlaka, odron, nema privatnog kapitala, jednopartijski sistem, samo pljacka, bla,bla, bla, i tako nekih 50-60 godina tupis tu pricu, a onda - treba uvesti demokratiju i kapitalizam. American way...
A "American way" ne da je odron, nego katastrofa neuporedivo gora od najgoreg komunizma. Balon zasnovan na marketingu, nametanju, ucjenama i sili. Totalna imaginacija koja je, u svojoj sustini, klasicno robovlasnistvo. Imperijalizam samo takav...
Samo sto se danas, za razliku od prije 200 godina, to robovlasnistvo odnosi na neke nove metode, "demokratske", i nije lokalizovano samo u Americi, nego su ga prosirili na pola planete...
I, pri tome, uspjesno su sve potlacene ubijedili da je to sto im rade - dobro upravo za njih/nas, potlacene...
, pa od siroke palete proizvodnje nekadasnjeg SSSR-a sjecamo se samo Lade, Moskvica, nafte i gasa, a od Kineza vjecitih komunista se ne sjecamo nista do skorasnjih dana, kada su se otvorili zapadnom kapitalu, da bi potakli svoj naduveni ekonomski bum, koji bi isto tako mogao nestati sa povlacenjem njihovih sredstava iz Kine, ciji je domet do skora bio kopirati tudju tehnologiju. Kapitalizam je ma koliko naduven pregazio ko plitak potok komunizam jer komunizam ekonomski nije bio odrziv model. Kakva je logika visak ekonomskih vrijednosti ocuvati gomilanjem proizvodnje, ako nisi sposoban efikasno prodavati to sto proizvodis? Od svoga komunizma se sjecamo najvise siroke palete proizvoda koje smo tako lako zamjenili boljom paletom proizvoda iz Njemacke, ko je normalno bio u prilici. Oni su produkt nasih teskih guzica i supljoglavosti i ljenosti i sve to zacinjeno njihovom pohlepom za vlascu i pljackom i bezobrazlukom .....izlazak na izbore kod nas je mali 40% a ostalih 60% sjedi kuci drka curac i kuka kako je tesko zivjeti i kako su 20 godina jedni te isti lopovi na vlasti......ali dzabe mi ovdje zube tupimo...treba bar svoje iz kuce iscerati na izboreOmmadawn wrote: Pazi da ih ne uvrijedis.
Sta ce biti ako im fakat posaljes? Znas sta ce biti? Reci ce, "sto to meni saljes, boli mene kurac za ovim"? i proslijedit ce ga u korpu za smece.
Znas sta je najgore?
Sto su oni produkt iz tog vremena.
Balkanski je diskurs uvijek bio pun logičkih pogrešaka. Moram reći da mene ovakvi argumenti i rastužuju i nerviraju. Em su redukcionistički, em su isključivi... Nešto što se raspalo nije moglo valjati. Jbt raspala se carstva i carstva... ili i vi mislite da je ovo kraj historije i da dalje nema? Da se vise niko i nista nece raspadati?kakavdanakneiskustvu wrote:tacnokiligonzales wrote:Da je valjala koliko je mi idealiziramo, nebi joj kraj onakav biodrastic wrote:Nikad vise onako dobro drzave
Nista jednostavnije, iznajmis supu i u njoj pocnes praviti ves masine, bolje i jeftinije od samsunga. Ma moze to, sta...spreca wrote:piupiu wrote:Sve je počelo s pogonom za sklapanje poljoprivredne mehanizacije. U Gorenju kažu da nema nikakve slučajnosti. Međutim, da je Gorenje moglo nastati onakvo kakvo postoji danas, istovremeno su se morale poklopiti neke okolnosti: skorašnje zatvaranje postojeće radionice koja je mogla zaposliti lokalnu populaciju; vladina nastojanja za poslijeratnom industrijalizacijom i ambiciozni i hrabri pojedinci s jasnom vizijom.
Korijeni današnjeg Gorenja mogu se pratiti sve do Špehove kovačke radionice koja je radila u selu Gorenje u vremenu neposredno nakon 2. svjetskog rata. Radionica je nakon nacionalizacije 1950. godine preimenovana u Mjesni metaloprerađivački pogon Gorenje - poduzeće s deset zaposlenih.
U ožujku 1953. godine, na čelo poduzeća postavljen je Ivan Atelšek, prvi menadžera vizionar Gorenja. Njemu poboljšanje djelotvornosti radionice nije ni izbliza bilo dovoljno; on je nastojao razviti radionicu u pravo poduzeće. Reorganizirao je tvrtku, poboljšao produktivnost rada, unaprijedio proizvode i proširio program proizvodnje. Linija mlinova za voće bio je uspjeh a Gorenje vršilica je već 1956. godine dobila patent. To se smatra inicijalnom točkom za inovacije zaposlenika u poduzeću koju nakon toga nastavlja preko 150 patenata i brojnih inovacija.
Prvi štednjaci na kruta goriva
Sljedeća je razdjelnica u povijesti Gorenja bilo preseljenje 1958. godine koje je omogućilo društvu da lansira proizvodnju štednjaka na kruta goriva "Tobi". Broj zaposlenika narastao je u 5 godina za dest puta. U tom su razdoblju bili uvedeni prvi principi serijske proizvodnje. Nadalje, Ivan Atelšek je već bio svjestan koliko je za uspjeh važna motiviranost zaposlenika pa je stoga tih godina bio promišljeno izgrađivan osjećaj lojalnosti prema poduzeću. Tih dana nije bilo neobično vidjeti radnike kako se okupljaju u takozvanim kampanjama udarničkog rada kada su u svoje slobodno vrijeme radili revno i s oduševljenjem, odričući se bilo kakvog zahtjeva za primanjima a sve kako bi povećali produktivnost time što su upotrijebili nove strojeve i proizvodne kapacitete ali i da bi si olakšali buduće zadaće.
Preseljenje u Velenje
Ova je godina u stvari dvostruka godišnjica – prošlo je pedeset godina kako je poduzeće preseljeno u Velenje. U to je vrijeme Velenje bilo rudarski grad koji se brzo razvijao i koji je pružao mogućnosti koje su Gorenju olakšavale daljnji razvoj i širenje. Rudnik ugljena je imao puno raspoloživih pogona uz staru rudarsku jamu a jednako tako je u interesu uprave rudnika bilo naći zaposlenje za žene rudara. Poduzeće je preimenovano u Gorenje, tvornica kućanskih aparata, Velenje. Moderna postrojenja i poboljšana tehnologija omogućila su širenje proizvodnje na područje električnih i plinskih kuhala.
Dizajn je popločao put prema stranim tržištima
Sa čvrstim položajem na tržištima ondašnje Jugoslavije, Gorenje je počelo gledati preko granice i 1961. godine prodana je prva serija od 200 štednjaka na zahtjevno njemačko tržište. Visoka kakvoća proizvoda otvorila je mogućnosti izvoza i u druge zemlje. Međutim, kako bi se nosili s oštrom konkurencijom, trebalo je savladati i drugi aspekt proizvodnje kućanskih aparata: dizajn. Kao rezultat toga Gorenje je 1963. godine zaposlilo prvog industrijskog dizajnera. Sedam godina kasnije osnovan je vlastiti dizajnerski centar koji radi do danas i koji je preimenovan u Gorenje Design Studio. Centar se brzo razvijao a dizajn je postao prepoznatljiva komparativna prednost robnog znaka Gorenje.
Prve perilice rublja
Šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo je desetljeće kada su se žene emancipirale i oslobodile kućanskih poslova koje su sve više preuzimali strojevi - kućanski aparati. U Velenju su prve automatske perilice rublja bile proizvedene 1964. godine. Na taj način je Gorenje postalo prvi snabdjevač perilicama rublja u Jugoslaviji a za svoju je 20-godišnjicu 1970. godine već proizvodilo preko 200 tisuća perilica godišnje.
Uspostavljanje i proširenje postprodajne servisne mreže
Budući su aparati postajali tehnološki sve napredniji a rastao je i opseg proizvodnje, kako u Jugoslaviji tako i u inozemstvu, povećala se i potreba za postprodajnim servisom. Gorenje je reagiralo uspostavivši 1967. godine moderan i fleksibilan servisni odjel. Politika održavanja dobrih odnosa s kupcima pokazala se ispravnom i kroz desetljeća ostala jednim od najsnažnijih argumenata za izbor nekog od kućanskih aparata Gorenje.
Raspon proizvoda proširen je hladnjacima
Ponuda glavnih aparata ne bi bila cjelovita bez opreme za hlađenje. Istraživanje tržišta potvrdilo je potrebu za hladnjacima i zamrzivačima pa je 1968. godine pokrenuta improvizirana proizvodnja kompresorskih hladnjaka. Godišnja proizvodnja u sljedećim desetljećima iznosila je prosječno 300 tisuća hladnjaka.
Sve za vaš dom
Uključujući vrlo široki raspon proizvoda, KUĆNI je program postao Gorenjevim razvojnim prioritetom. Pokrenuta je proizvodnja malih kućanskih aparata a godinu dana kasnije proizveden je prvi televizor robnog znaka Körting; pogon "Elektronika" lansirao je i prve televizore Gorenje. Ubrzo nakon toga je ponuda proizvoda proširena i s kuhinjskim namještajem. Većina proizvoda bila su rezultat aktivnosti vlastitog istraživanja i razvoja Gorenja koja su urodila originalnim rješenjima i poboljšanjima.
Upotrijebivši kapital prikupljen uspješnim djelovanjem, društvo je izvelo nekoliko akvizicija. 1978. godine spajanja s poduzećima diljem Jugoslavije povećala su ukupni broj zaposlenika na preko 20 tisuća. To je bilo i vrijeme kada je društvo moglo vratiti zaposlenicima i lokalnoj zajednici: Umjesto izgradnje pogona i radionica, radnici su provodili svoje slobodno vrijeme na kulturnim priredbama i angažirani na sportskim aktivnostima koje je organiziralo Gorenje. Visoka predanost radu i obrazovanju, solidarnosti i brizi za društveni standard iskovani su u čvrstu kolektivnu kulturu. Privrženost poduzeću sve do mirovine bila je njezin važan dio.
Promišljeno globalno širenje na daljnja tržišta
Pomaknuvši svoje napore na internacionalizaciji korak dalje, društvo je proširilo mrežu svojih prekomorskih lokalnih kompanija i ureda što je opet rezultiralo skokovitim povećanjem prodaje. Prvi ured u inozemstvu, osnovan 1972. godine u Münchenu u Njemačkoj, bio je prvi znak uključivanja Gorenja u međunarodnu trgovinu. I u sedamdesetima, rast se odvijao uglavnom kroz povećanje izlaznog obujma. U osamdesetima, međutim, pomak se odvijao prema povećanom oslanjanju na razvoj menadžerske strukture, IT-a, procesa, tehnologije i dizajna. Pokrenuta je proizvodnja 500 mm-skih plinskih štednjaka, lansirane su prve pećnice s ventilatorom i višenamjenske pećnice, ugradbene i dvostruke pećnice, ugradbena kuhala a proizvedeni su i prvi ugradbeni hladnjaci. Tržištima su predstavljene perilice rublja s kadom od nehrđajućeg čelika i brzinom centrifugiranja od 800 do 1000 okr/min. Prosječna godišnja proizvodnja bila je 1,65 milijuna velikih aparata.
Događaji na početku devedesetih imali su veliki utjecaj na poslovanje Gorenja. Dezintegracija domaćeg tržišta prisilila je društvo da konsolidira svoj položaj na zapadu i da potraži novu priliku na tržištima istočne Europe u nastajanju. Udjel izvoza u ukupnoj prodaji porastao je preko 90 posto. Društvo je 1997. godine privatizirano i pretvoreno u zajedničko dioničko društvo.
Ovo treba poslati onim nasim konjinama u FBiH i predsjednistvu da vide sta se moze uraditi za 15- 20 godina posle svjetskog rata a gorenje je samo jedan djelic toga sta je uradjeno u Yugi u to vrijeme i sa tadasnjim tehnologijama a sta bi uradili sa ovim danasnjim........neznam sta je u glavi ovima koji brane ovaj danasnji poredak i vlast a neznaju da sejede na truloj grani i u velikoj rupi govana
Djesiiiiiii Fudooooooo kuco staraFudo387 wrote:
Nista jednostavnije, iznajmis supu i u njoj pocnes praviti ves masine, bolje i jeftinije od samsunga. Ma moze to, sta...
......ko zna zna i ko hoce moze......samo treba imati bar nesta u tintari......Neocekujes vljda da Alijin mali sta pametno uradi......a mogo bi vala nedje u ascinci tanjire samarati ...braca Karici su poceli sa izradom lopata Fudo Mogla je. Mogla se i ne raspasti, imali smo i za to priliku. Ali nije. Mi smo više istorijsko pravilo, nego izuzetak.kakavdanakneiskustvu wrote:dsa je valjala raspala bi se ko npr. čehoslovačka,mirno,bez genocida,stotine hiljada mrtvih
Nema od toga nista, sad da Bill Gatesa doveses na vlast u Bosnu, za te stvari je kasno.spreca wrote:Djesiiiiiii Fudooooooo kuco staraFudo387 wrote:
Nista jednostavnije, iznajmis supu i u njoj pocnes praviti ves masine, bolje i jeftinije od samsunga. Ma moze to, sta...
Vidiš, jednom je moglo. Taman se iz šupe i s ledine i krenulo...Fudo387 wrote:
Nista jednostavnije, iznajmis supu i u njoj pocnes praviti ves masine, bolje i jeftinije od samsunga. Ma moze to, sta...
