Forum Klix.ba

Procitah clanak, ukupno proizvedeno nesto vise od 150 kom, od toga 5 eksperimentalih, a danas se vjeruje da ih je prezivjelo svega 4. Izradjen os stakloplastike - poliestera na osnovu stare Volge (GAZ 21). Ogromna nama je bila neotpornost poliesterske karoserije, poslije godina ekspoatacije su se pojavljivali ogrmoni deformiteti. Zbog toga je na jednom od restauriranih primjeraka karoserija bila uradjena nanovo.
Ja sam kao djedte zivio u SSSR-u 80-ih, vidio sam svasta, ali ovog nikada!

Gorane, s obzirom da si zivio tamo 80-ih, je li bilo auta sa Zapada? Vidio sam neke slike na englishrussia ali nesto sto je kod nas bilo uobicajena pojava (npr BMW) kod njih je navodno bila egzotika. Sta ti velis?

bitanga_sa_otesa wrote:ima jedna na dobrinji ,preko puta mercatora...

corsa wrote:Jeste, ali je u prilicno losem stanju. Mislim da se nije pomjerila bar 5 godina.

trambusek88 wrote:Ima ja mislim i 10 godina da se nije pomakla.

E danas kad sam prolazio Volga nije bila tu.

Ommadawn wrote:Gorane, s obzirom da si zivio tamo 80-ih, je li bilo auta sa Zapada? Vidio sam neke slike na englishrussia ali nesto sto je kod nas bilo uobicajena pojava (npr BMW) kod njih je navodno bila egzotika. Sta ti velis?

Ja sam bio 80-ih u vrijeme Gorbacova kad je jos uvijek vladala nestasica auta, liste cekanja su bile 8 god, cim dodjes na red za jedan auto odmah se prijavljujes za sljedeci, a polovni auti su bili skuplji od novog, sto znaci da je imati i ruski auto bila privilegija. Istovremeno nije postojao uvoz stranih automobila bez ozbira nov ili polovan za fiz. lica, pogotovo ne zapadnih. Zbog toga i bez obzira na ustaljene stereotipe auti tipa Skoda, Wartburg, Trabant nisu postojali, tek ponesto sluzbenih Tatri. Komercijalnih vozila je bilo tipa DDR UFA kamioni ili ceskih AVIA lakih kamiona i kombija (kopija Renault/Saviem).
99% putnickih auta na cesti su bili Made in SSSR, a u to vrijeme nije rijetkost bila vidjeti Moskvich 400 koji se pravio do '56 ili GAZ Pobedu koja se pravila do 58, o novijim modelima da ne govorim. Sa putnickim autima smo i mi manje vise bili upzonati, od terenaca sa Nivom i UAZ-om, ali je zato ruski komercijali program bio cista egzotika, kod nas je bilo nesto KAMAZ, MAZ kamiona, KRAZ kipera te vojnih ZIL-ova i MAZ tegljaca. Vise imas na 22. strai ove teme.
Sto se stranih auta tice sistem je bio jako rigorozan. Rusi su imali pravo uvesti polovan auto tek i jedino ako su bili zasluzni gradjani ili povratnici iz dipl. sluzbe koji bi povlacili sa sobom svoje aute tako da je tu znalo biti egzotike, od japanaca sa volanom na desnoj strani, preko Volvoa i Merrcedesa do americkih automobila. Kupoprodaja izmedju rusa i stranaca nije bila dozvoljena. Cak je i za strance bio strog rezim, direktnu kupoprodaju su mogli raditi izmedju sebe samo diplomate, sve ostalo (predstavnici, menadzerske misije itd) je moralo kupopradaju raditi vani, obicno u Z. Berlinu, pa kad hoces da prodas auto, sjedes s kupcem u auto odes u Z. Berlin tamo formalno prodas i kupis i vozi nazad.
Sto se tice voznog parka diplomata Volvo je bio bez premca auto broj jedan, bez obzira na godiste, uglavnom 244 u raznim varijantama i generacijama, nekad krajem 90-ih 240, zatim 740/760. Dobro je kotirao i SAAB sa varijantama 900. Poslije toga je isao Mercedes i to svega 2 modela, W123 i W126, ne sjecam se toliko W116. Jako su bili popularno japanci i to neki modeli za ne-europska trzista koji su nama egzotika tipa Nissan Cedric, kojekakvi Datsuni, npr. 280C (blizanac Cedrica) koji je imao 2 brisaca zanje sajbe, bilo je Nissana Sunnya, Bluebirdova, Mitshu Colt, Galant, Mazdi 323, Hondi Civic, Prelude, Toyota Starleta, Corrola, moj brat je vozio Celicu (kojoj zbog zime nije smio uvlaciti farove). Takodjer, bilo je neobicno puno Fordova, prije svega Sierri i Escorta Mk4, ponesto Taunusa i Granada. Sto se tice BMW-a, bilo je i njega uglavnom E21, E28 i E30. Bilo je tu pojedinacno svega, kako koja ambasada, Peugeota 505, Renaulta Espacea, amerikanci su vozili svoju armadu. Interesantno je da je bilo puno VW T3 kombija i to Caravella, ali da Golfova, Jetta i Passata uopste nije bilo, jedini Golf 2 kojeg znam je bio Unioninvestov bijeli TAS. Takodjer je interesantno da zapadnih terenaca nije bilo, cak ni japanskih tipa Pajero, Patrol, osim par americkih Suburbana svi su uglavnom koristili Nive. Ne treba pominjati da su sve bili benzinci. Benzin je za zapadna auta takodjer bio problem, njihov standardni benzin je bio 91 oktan (kao kod nas super), regular 76 oktana (kod nas 86), a tek na ponekoj pumpi je bilo supera 95. Ja se sjecam jednog puta za Sarajevo kad smo u kanistere sipali 95 oktana u Moskvi da sipamo usput.

Bilo je po Moskvi u gradskom prevozu dosta Mađarskih Ikarusa


Od Jugoslovenskih autobusa imali su jednog Sanosa S200, i trolejbusku verziju Sanos-Škoda S200Tr, te jedan TAM 260A116M

Bilo je toga na probi po jedan prijmerak, za trolu mislim da nije zadovoljila i da je vracena mozda cak i u Sa.
Onoga cega je bilo najivise iz uvoza iz YU, zapravo cijela flota u Inturistu (drzavna turistiska kompanija) su turisticki TAM autobusi iz 89 i 90, mislim da je oznaka 260 A 119.



TAM-ovi su ostali u fabrickim bojama sa natpisom firme i zamjenili su crvene turisticke madjarske Ikaruse 250.58.



Inace Ikarus 250.58 i LAZ 699 su bili najzastupljeniji vangradski autobusi, a najvise ih je bilo u Sovtransavto, drzavnoj prevozncskoj firmi.

@goran16v: interesantna prica . Nadam se da nije nezgodno pitanje, jesu ti roditelji radili pri ambasadi ili nekoj nasoj firmi koja je tamo izvodila radove. Primjerice, moj tata je trebao ici na rad u Rusiju, preko Unioninvesta, i to da ostane poduze ali nije zbog tadasnjeg loseg zdravlja. Mislim da je u pitanju bio Sochi. Znam da je pricao da smo navodno (kompletna porodica) svi sa njim trebali tamo ali ne bi nista.

Negdje tamo 1990/91-e su se na buvljaku u Banja Luci pojavili Rusi, Madjari, Rumuni i Bugari i tada sam prvi put cuo i vidio IZH i saznao da se Lada u Rusiji zove Zhiguli a Samara - Sputnik.

goran16v wrote:Bilo je toga na probi po jedan prijmerak, za trolu mislim da nije zadovoljila i da je vracena mozda cak i u Sa.

Vrlo moguće, jer navodi se da je prebačen u drugi grad, ali nigdje nema detaljnijih podataka.
Ima one lampe iznad vrata kao GRAS-ov 522 jedan od dva Sanosa S200 novijeg tipa prije rata, a te lampe su išle na trole rađene za Čehoslovačku.

Radio je u Moskvi bar 3 godine, ovo je zadnja fotografija sa transphoto.ru iz 1989 godine.

Ommadawn wrote:@goran16v: interesantna prica . Nadam se da nije nezgodno pitanje, jesu ti roditelji radili pri ambasadi ili nekoj nasoj firmi koja je tamo izvodila radove. Primjerice, moj tata je trebao ici na rad u Rusiju, preko Unioninvesta, i to da ostane poduze ali nije zbog tadasnjeg loseg zdravlja. Mislim da je u pitanju bio Sochi. Znam da je pricao da smo navodno (kompletna porodica) svi sa njim trebali tamo ali ne bi nista.

Negdje tamo 1990/91-e su se na buvljaku u Banja Luci pojavili Rusi, Madjari, Rumuni i Bugari i tada sam prvi put cuo i vidio IZH i saznao da se Lada u Rusiji zove Zhiguli a Samara - Sputnik.

Pitanje nije nezgodno, roditelji, odnosno otac je bio u prvom od ta dva statusa. da ne idem previse u detalje. Sto se tice gradj, firmi i sl i tu je bilo razlika, bili su stalni predstavnici sa mandatima 4-5 god koji su zuvjeli u Moskvi i privremeno zaposleni na gradilistima i projektima cesto i van Moske tipa Sochi. Ja se sjecam da je Sipad radio rekonstrukciju hotela Berlin (Savoy) i da su imali 1-2 ficina AK kombija i da mi je bilo drago svaki put kad prodjem pored.
Uoci rata su se pojavili istocni trgovci po buvljacima, u Sa na pijaci na Stupu (ne na danasnjoj lokaciji gdje je autopijacxa nego s druge strane, Stipsko brdo prema aerodromu). Interesantno je da su se kod njih za male pare mogle naci stvari koje su u ruskim prodavnicama bile deficitarne i koje si morao nabavljati ispod tezge, tipa nekih alata ili recimo komandirskog sata fabrike Vostok (za svaki rod vojske posebno) koejg u redovnoj prodaji nisi mogao nabaviti ni u ludilu.
Kao model koji se najvise izvozio Ziguli je uvijek imao "domace" i "strano" ime, Lada 1200 (poznatija kod nas kao Standard) je kod njih bila VAZ 2101, Lada 1500/1600 (poznatija kod nas kao Specijal) VAZ 2106, Lada Samara je bila VAZ 2108 ili Zhiguli Sputnik (Satelit), jedino je NIva bila Niva.

IZH nije Moskvich u Rusiji, to su u SSSR-u bile dvije odvojene firme. Moskvich (Moskovljanin) se pravio u fabrici AZLK u Moskvi i neki modeli za domace trziste su imali oznaku AZLK, dok se Izh pravio u fabrici IZMJASH u Izevsku (i istoj fabrici se prave AK-47). Istina je da je Izh poceo sa proizvodnjom auta koji su bili kopija Moskvica, Izh 408 i Izh 412, medjutim dok je AZLK pravio samo limuzine i karavane modela 408, 412 i 2140 (do pojave Aleka) IZ je pravio petovratne izvedenice IZ 2125 Kombi i pick-upove IZ 2175.



Kad je AZLK razvio Aleka tj AZLK 2141 IZ je razvio slican auto IZ 2126 Oda ali sa zadnjim pogonom.



Kad smo vec kod Aleka, interesantno je, iako je Samara bila prvi sovjetski serijski auto s predniim pogonom, ALEKO je prvi auto s prednjom vucom koji je razvijen u SSSR-u, ali je zbog otezanja u razvoju kasnio sa serijskom proizvodnjom. Za Aleko je takodjer interesantno da su rusi rakticno iskopirali Simcu 1308, ali kako je AZLK-ov motor bio predugacak da stane poprijeko onda su iskopirali rjesenje Audia 100 C2/C3 tj Audia 80 B2 i dobili hibrid sa uzduzno postavljenim motorom.

trambusek88 wrote:

goran16v wrote:Bilo je toga na probi po jedan prijmerak, za trolu mislim da nije zadovoljila i da je vracena mozda cak i u Sa.

Vrlo moguće, jer navodi se da je prebačen u drugi grad, ali nigdje nema detaljnijih podataka.
Ima one lampe iznad vrata kao GRAS-ov 522 jedan od dva Sanosa S200 novijeg tipa prije rata, a te lampe su išle na trole rađene za Čehoslovačku.

Radio je u Moskvi bar 3 godine, ovo je zadnja fotografija sa transphoto.ru iz 1989 godine.

Sve je moguce, ja sam svakodnevno koristio trojelbus i autobus (sta prije naleti) ali na mojoj liniji nikad nije bilo Sanosa i TAM-a, iskljucivo ruski trojelbus ZIU 682 stari i novi tip i zglobar Ikarus 280.



A autobusi trobrzinac automatik Liaz 667 i Ikarus 280 zglobar

Sanos je radio na liniji 1

Ko ce se sjetiti brojeva, a kamo li gdje je koja linija isla, ne mogu da se sjetim ni brojeva koje sam svaki dan 2 x koristio... Moskva je u PM, 9 miliona ljudi + milion gostiju svaki dan, a sve u ravnici, linija je je mogla biti i 100 km od mene!

Znam za Izha, jer sam kasnije procitao u raznim knjigama i na netu o toj fabrici. A sto se tice samog Moskvica (AZLK), znam da su radili razne prototipe i to neke koji si izgledom podsjecali na Fiat 132 ili BMW, a bogami i hatchback. Citao sam jedan intervju sa Igorom Zajcovim (cini mi se da se tako zvao) dizajnerom u Moskvicu koji je zajedno sa svojim timom pravio te prototipe ali nisu mogli da naprave nista konkretno jer je vazda postojala kocnica "odozgo" od nekog glavnog sefa. Dizajner koji je napravio Moskvic 408 je smatrao da je taj auto toliko fantastican da ga uopste nije trebalo mijenjati, te je zapravo cudo da je taj model dozivio neke promjene. I kada su napravili neki prototip cini mi se da se zvao C-4 ili C-5, dodje naredba odozgo koja glasi da ce se uzeti zapadnjacki model i obraditi. Izabrana je Talbot/Simca 1507 jer je bila najjaca konstrukcija. Prica se da su dizajneri bili toliko razocarani da su Aleka sklepali s pola srca, ono "ko mu jebe mater".

Skoda 1100 GT

Bamin







Nisam uspio naći kako ovo čudo izgleda pozadi.

Cije je ovo zivota ti? Opet neki neuspjeli pokusaj Sjeverne Koreje da kopira Mercedesa ili?

Nasao - Kina opet

126 Bis
http://www.pik.ba/artikal/242532/fiat-126-bis-pegla/

Hajde sve ovo, procesljavamo, nalazimo, neko se uspio u necemu i provozati ALI - gdje je tu komunisticka Albanija?

U komunistickoj Albaniji je bilo zabranjeno posjedovati vlastiti automobil i ono malo automobila sto se moglo vidjeti na cesti u to vrijeme su bila auta drzavnih sluzbenika. Tetka od moje mame je zivjela u Albaniji (30 godina joj je trebalo da dobije vizu da bi posjetila svoju domovinu, sto znaci prvi put je Jugoslaviju posjetila 1979 godine) i pricala nam je o zivotu tamo i naravno o nemogucnosti da posjedujes auto kao privatna osoba. Autobuskih stanica nije bilo ali su postojali autobusi koji su obavljali transport putnika a nerijetko se islo i kamionima. S obzirom da je Albanija bila jako izolovana drzava i slabo ili nikako je ista uvozila, sa ono malo slika sto sam uspio vidjeti iz tog doba, mogao sam tek razaznati kineske kamione radjene po licenci ZiS-a, te ceski Skoda (kasnije Liaz) iz sezdesetih i pokoja IFA. Od autobusa sam prepoznao prastare Skode ali bili su tu i neki autobusi za gradske linije koje ne mogu nikako da razaznam cije su proizvodnje. Da li se tu moglo raditi o nekakvom pokusaju da se napravi vlastito vozilo, nesto kao autobuska karoserija na kamionsku sasiju - ne znam. Ako neko ista zna o ovome, neka napise...

Tirana početkom 90-tih. Meni vuče na Kinesku ili S.Korejsku proizvodnju, al ko zna možda je i Albanski

Bem ti sunce

I ovi su sada kao nešto napredni, odmakli od nas!?

zanimljive priče i slike, tema
ovo sa albaniju nisam znao i da nisu smjeli imati aute i takva zaostalost
slika tog autobusa, još tirana glavni grad

Da dignemo temu iz mrtvih

Malo je poznata bugarska auto-industrija. Zapravo, ne postoji tu sopstveno razvijeno auto cime bi se Bugari mogli pohvaliti ali ne moze se reci da nisu pokusavali.

Negdje sredinom 60-ih godina, sklopljen je ugovor sa Renaultom o sklapanju nekih modela, R8 i R10 . Bili su ovo CKD-kitovi koji su dolazili u Bugarsku, tamo se sklapali te prodavali pod imenom Bulgarrenault. Negdje oko 500 komada R8 i R10 je doslo u Jugoslaviju, a navodi se da je 300 komada izvezeno u Austriju, a nepoznat broj je izvezen u zemlje Bliskog Istoka. Planirao se broj 3000 proizvedenih komada godisnje ali taj cilj nikada nije ostvaren. Produkcija je stala 1970 godine.

Renault Alpine
Tu negdje u pricu ulazi i Renault Alpine. Naime, osnivac Albine Zan Redel, je dosao u Bugarsku i prezentirao svoj Renault Alpine a kojeg je testirao vozac auto-trka Ilija Cubrikov. Impresionirani perfomansama automobila i povoljnim ugovorom koji je Redel ponudio - Bugari pocinju sastavljati Alpine. Cilj im nije bio napraviti auto za siroke narodne mase nego uglavnom za takmicenje. Ipak, neki privilegovani su ga uspjeli sebi priustiti. Tacan broj sastavljenih Alpina nije tacan, Cubrikov tvrdi da se radi o nekih 100 komada.

Pirin-Fiat
Drzavna firma Balkankar i talijanski Fiat odrzali su sastanak 1966 godine te se dogovorili o slanju CKD-kitova koji su se trebali sklopiti u bugarskom gradu Lovechu, s tim da Fiat napravi i opremi fabriku. Postigao se ugovor o proizvodnji na pet godina. Izabrani modeli za proizvodnju su bili Fiat 124 sedan i karavan, Fiat 850 te 850 Coupe. Trazilo se i ime koje bi zvucalo bugarski, pa su auta nazvana Pirin ali ovo nigdje nije bilo oznaceno na autu. 1971 godine je istekao ugovor i nije produzen sto je i zaustavilo proizvodnju Fiat-Pirina. Ukupan broj proizvedenih auta bio je 758 jedinica.

Moskvic
Takodjer 1966 postize se dogovor sa sovjetskom auto-fabrikom AZLK o sastavljanju Moskvica u Lovechu. Za razliku od prethodnih, ova saradnja ce se pokazati najdugotrajnijom - sve do pada komunizma 1990 u Bugarskoj. Svi aktuelni modeli AZLK-a su sastavljani i u Bugarskoj a pokusao se postici dogovor o sastavljanju ZAZ-ovog modela Tavria, koji nije realizovan zbog promjene politicke klime u Istocnoj Evropi.

Rodacar Rover
Negdje 1995 Britanska firma Rover postize ugovor sa bugarskom firmom u gradu Varna o CKD produkciji modela Austin Maestro. Maestro je bio model koji se poceo proizvoditi 1983 godine ali 1995 je vec bio nemoderan. Za manje od godinu dana proizvedeno je tek 2200 jedinica od kojih je 1700 izvezeno iz zemlje, a navodi se podatak da je 200 komada izvezeno u Makedoniju. U aprilu 1996 prestaje proizvodnja zbog jake konkurencije na tadasnjem bugarskom auto-trzistu i bugarske vlade koja je trebala da podrzi ovaj projekat smanjenjem nekih taksi i nabavljanjem auta za drzavne sluzbe.