Kviz
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#652 Re: Kviz
Znam da sam citala tako dvije price kada je poboznjak pocinio preljubu.Motokultivator wrote:Pitanje je stvarno tesko pa cu ja odgovoriti, a vi onda nastavite, da se malo i igramo
Iz hadisa kada je iblis l.a. dosao kod poslanika a.s.
....
Zar ne znas,o Muhammede,za Behrisa Rahiba ( jedan poboznjak )od beni Israila ( od jehudija ), zidov koji je robovao Allahu s'ihlasom 70 godina,tako da je sa svojom dovom ozdravljao onog ko je bio bolestan,pa ga ja nisam pustio sve dok on nije ucinio zinaluk ( blud ), poslije toga ubio je jednu osobu i na koncu se pokjafirio.To je onaj sto ga Allah spominje u Kur'anskom ajetu,suretul Hasr,16.ajet:
"Slicni su sejtanu kad kaze covjeku: "Budi nevjernik!" - pa kad on postane nevjernik,on onda rekne: "Ti se mene vise ne tices, ja se zaista Allaha, Gospodara svjetova bojim!"
...
Prva kada je kod nekog vladara bila bolesna kcerka,pa sad sve ostalo sto ide uz to ...da ne pisem
A druga je kada su ona trojica brace ostavili sestru kod nekog poboznjka a oni otisli u rat,uglavnom ishod je isti.Pocini preljubu,ubije je,zanijece Allaha swt i umre kao kafir.
Sad nisam sigurna dal prva spomenuta prica prica o poboznjaku iz Benu Israila...
al eto...
Jel jos ko zna za ove dvije price,ili sam ja nesto pomijesala?!
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#653 Re: Kviz
Hajde neka neko pita dok ja ne smislim pitanje 
- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#654 Re: Kviz
grad koji se nalazi u jednoj bivšoj sovjetskoj republici
u kojem su rođeni ili živjeli mnogi veliki ehli-sunnetski alimi,
među njima utemeljitelj naše akaidske škole, ebu mensur el maturidi.
koji je to grad?
u kojem su rođeni ili živjeli mnogi veliki ehli-sunnetski alimi,
među njima utemeljitelj naše akaidske škole, ebu mensur el maturidi.
koji je to grad?
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#655 Re: Kviz
Jel Semerkand?
Kao novine
Kao novine
- Motokultivator
- Posts: 875
- Joined: 22/06/2007 15:02
- Location: Negdje u blizini ilmihala
#656 Re: Kviz
El-Maturid, jedna je od Semerkandski mahala u kojoj se rodio Ebu Mensur el-Maturidi el-Ensari el-Hanefi es-Semerkandi, poznat po nadimku Imamu-l-Huda. Po završetku školovanja, kao temelj za svoja dalja proučavanja uzeo je djela Ebu Hanife, a posebno ona iz akaida. Boreći se za pravac ehli sunneta vel-džemaata (sljedbenika sunneta i zajednice) napisao je temeljna djela.WipeOut wrote:Jel Semerkand?
Kao novine
U isto vrijeme kad je Imam Maturidi djelovao u Semerkandu (umro 333. godine po Hidžri), u Iraku je djelovao Imam el-Eš’ari (umro 330. godine po Hidžri), a u Egiptu Imam et-Tahavi (umro 321. godine po Hidžri). Sva trojica su do danas ostali neprikosnoveni imami u utemeljivanju, proučavanju i prezentovanju ispravnog vjerovanja.
Maturidi je bio i ostao hanefijski predstavnik akaida, Eš’ari je bio i ostao šafijski predstavnik akaida, dok se Tahavi preorjentisao sa šafijskog na hanefijski mezheb i napisao takvo djelo iz akaida koje će i u naše vrijeme predstavljati veliki misaoni doprinos i koje će biti prihvaćeno od sva četiri poznata mezheba islamskog pravnog učenja.
Semerkandski genij Imam Maturidi napisao je djelo Kitabu-t-Tevhid koje je temeljno djelo proučavanja maturidijske akaidske škole. Njegova djela će posebno razraditi Ebul-Mun’im en-Nesefi, a Omer en-Nesefi je napisao djelo El-akaidu-n-Nesefijje koje je poznato širom islamskog svijeta. Eš’arijski pravac su razradili Bakillani i Gazali.
- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#657 Re: Kviz
semerkand
Zaštitni znak Semerkanda je trg Registan sa tri prelijepe medrese, Ulug-begova, Šir-dar i Tella-kari medresa. Neke od ovih medresa su primale po 100 učenika. Tu je i kompleks Imama Buharija, turbe Kusam ibn Abbasa r.a., ashaba koji pade pri zauzimanju Semerkanda, turbe Timur Lenka, džamija Bibi Hatun, opservatorija Ulug-bega, karavan saraji, džamije, kupatila, tržnice i brojne građevine, koje svjedoče o važnosti ovog grada kroz historiju.
Najveći predstavnici akaida, hadisa i tesavufa-sufizma potiču preko rijeke Amu Darje, iz gradova Semerkand,Buhara, Taškent, Tirmiz itd.
za taj grad su vezani Maturidi, muhaddis ed-Darimi, mufessir Ebu Lejs es-Semerkandi,
iz Buhare, grada koji je blizu Semerkandu, je imam Buhari,
u blizi je rođen i Šah nakšibend...
itd
Zaštitni znak Semerkanda je trg Registan sa tri prelijepe medrese, Ulug-begova, Šir-dar i Tella-kari medresa. Neke od ovih medresa su primale po 100 učenika. Tu je i kompleks Imama Buharija, turbe Kusam ibn Abbasa r.a., ashaba koji pade pri zauzimanju Semerkanda, turbe Timur Lenka, džamija Bibi Hatun, opservatorija Ulug-bega, karavan saraji, džamije, kupatila, tržnice i brojne građevine, koje svjedoče o važnosti ovog grada kroz historiju.
Najveći predstavnici akaida, hadisa i tesavufa-sufizma potiču preko rijeke Amu Darje, iz gradova Semerkand,Buhara, Taškent, Tirmiz itd.
za taj grad su vezani Maturidi, muhaddis ed-Darimi, mufessir Ebu Lejs es-Semerkandi,
iz Buhare, grada koji je blizu Semerkandu, je imam Buhari,
u blizi je rođen i Šah nakšibend...
itd
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#658 Re: Kviz
Kako se zove covjek koji je, ne znam dal jos uvijek pise,znam da je prije pisao
za Nove horizonte,tekstovi mu uvijek imaju interesantan psiholski pristup tematici.Zvarsio fakultet u Maleziji.
Inace tekstovi su mu fantasticni.
Ako treba hintova,recite,ovo sam ja iz glave onako napisala
Inace tekstovi su mu fantasticni.
Ako treba hintova,recite,ovo sam ja iz glave onako napisala
- Motokultivator
- Posts: 875
- Joined: 22/06/2007 15:02
- Location: Negdje u blizini ilmihala
#659 Re: Kviz
To je vec subjektivno razmisljanje o nekomeWipeOut wrote:Kako se zove covjek koji je, ne znam dal jos uvijek pise,znam da je prije pisaoza Nove horizonte,tekstovi mu uvijek imaju interesantan psiholski pristup tematici.Zvarsio fakultet u Maleziji.
Inace tekstovi su mu fantasticni.
Ako treba hintova,recite,ovo sam ja iz glave onako napisala
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#660 Re: Kviz
Ima i suprugu koja isto pise tekstove
Nije ba subjektivno....toliko,svi ga hvale
Ako stavim sliku,odmah cete pogoditi
Nije ba subjektivno....toliko,svi ga hvale
Ako stavim sliku,odmah cete pogoditi
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#662 Re: Kviz
bijela wrote:mislim da znam suprugu - aida tule?
Tako mu se zove zena,a on se zove Edin

- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#663 Re: Kviz
Evo jedan njegov tekst...
Ako rastavimo rečenicu na proste faktore dobit cemo skup riječi. Krenemo li tim postupkom uproštavanja dalje shvatit cemo da je osnovna jedinica jedne riječi slovo. Svaka knjiga je, pojednostavljeno rečeno, zbir riječi ili materija nastala brojnim kombinacijama 30-tak slova koje su rezultirale u sadržaje mnogobrojnih poruka. Ista stvar je sa tekstom koji trenutno čitate.
Svako slovo, pored toga sto ima svoj specifičan oblik, ima i svoj poseban zvuk. Tako da je svaka riječ i rečenica skup zvukova koji imaju svoj ritam definisan obaveznom primjenom intonacije, akcenata, dužina...a sto se modernim jezikom zove muzika.
Muzika, osim toga što je kombinacija zvukova i ritma, može biti definisana kao jezik emocija i duše ili mudrost koju ljudi nisu znali izreci jezičkim značenjima pa su se poslužili elementom zvuka koji uspješno aktivira dušu čovjeka zajedno sa emocijama.
Različiti jezici su odlikovani različitim alfabetima a koji nastaju unutar vokalnog aparata. Muzikalnost određenog jezika (slova) ovisi o širini fonetskih ishodišta u voklanom aparatu. Najmuzikalniji su oni jezici čija slova izviru duboko iz grla, zatim nastaju unutar cijele usne šupljine uz neizbjeznu pomoć virtuoznog jezika pa sve do samih izlaznih vrata vokalnog aparata – usana.
Slova su u svojoj jačini, slabosti, prodornosti, nježnosti, kompleksnosti ili pak jednostavnosti poput ljudi. U arapskom jeziku čak postoje ”predostrožna” slova sa zanimljivo ograničenim ”društvenim” odnosima, a to su slova koja se vezu sa drugim slovima samo sa svoje desne strane ( elif, waw, dal, zal, ra, za), te ne dozovoljavaju drugim slovima da im naruše prostornu distancu sa lijeve strane, štiteći se na taj nacin od uticaja faktora okoline na lični karakter i specifičnosti.
Jedno od najkompleksnijih i najsuptilnijih slova arapskoga jezika je grleno, nehrapavo ”H”, koje dominira u riječima koje opisuju suptilne i kompleksne pojave: hubbun (ljubav), ruhun (duša), rahmetun (milost), hajatun (život) itd.
Jedno od najkomplesknijih slova bosanskog (slavenskih) jezika je slovo ”Lj”, a koje su naši preci koristili kao početno slovo imenica koje opisuju kompleksne i/li prefinjene pojave, npr: ljubav, ljubomora, ljepota, ljudi, ljeto, ljutnja, ljubičica itd.
Jedno od jakih i oštrih slova našeg jezika je i slovo ”Ž”, a koje je mahom korišteno priliko imenovanja izazovnih i opasnih stvari, npr.: život, žena, željezo, želja, žedj, žrtva, žetva, žilet, žica, žaljenje itd.
Analizirajuci izbor suglasnika i samoglasnika koji su korisitili naši preci za imenovanje određenih pojava možemo uočiti da li su spram tim pojavama osjećali averziju ili simpatiju.
Ako obratite pažnju samo na zvuk slijedećih rijeci, uz pretpostavku da ne znate njihova značenja, steći ćete dojam da su se naši preci, iz određenih razloga, užasavali pojava koje su opisane tim riječima, a to su: smrt, krst, krv, crv, trn, crn, škrt, čvrst, vrh, itd.
U bosanskom, ali i u drugim jezicima, riječi koje tvore suglasnici bez samoglasnika (a, e, i, o, u) su izuzetno rijetke iz prostog razloga sto krutošću, grubošću svoga zvuka opterećuju voklani aparat.
Zvuk slova (ili muzika određenog jezika) oblikuje naše misli, emocije, pa i raspoloženje. Podroban poznavalac različitih jezika stiče dojam da su specifičnosti određenog jezika (alfabeta) u dobroj mjeri preslikane na karakter pa i fizionomiju govornika tog jezika. Tako npr.: malajski i francuski jezik, uslijed mnoštva mehkih izgovora napućenih usana, odsustva krupnih glasova, jednoličnosti zvuka slova itd., spadaju u feminizirajuće jezike te su markirani kao jedan od faktora homoseksualizma ili isfeminiziranosti određenog broja muškaraca ta dva govorna područja. Ta isfeminiziranost se ogleda u nježnijoj tjelesnoj konstrukciji muških tijela (ali također izuzetnoj ženstvenosti žena tih podneblja), tankim glasovima, ženstvenim kretnjama itd.
Jezici sa mnostvom jakih, čvrstih i krupnih glasova (npr. arapski) oštrinom svoga zvuka zahtijevaju od ljudi koji ih govore disciplinu, postojanost, preciznost, jasan stav i čvrstinu. Tako da se i žena koja govori čisti arapski jezik doima izuzetno jakom i postojanom osobom.
Međutim, današnji arapi su zaobišli zahtjeve vlastitog jezika kroz vješto umekšavanje jakih slova (npr. ”dzim” u ”gim”, ”qaf” u ”gaf”/”kaf”, ”kef” u mehko c, itd.) bijegom od preciznosti (”zal” u ”za”, ”sa” u ”sin”), te devijacijom iz književnog (Kur´anskog) arapskog u različite bezlične dijalekte koji sa Kur´anskim arapskim imaju jako malo sličnosti. Suvišno je napominjati kako se to odrazilo na njihov karakter.
Bosanski jezik spada u skupinu jezika snažnoga zvuka, i to zahvaljujući krupnim i jakim slovima poput: DŽ, Č, Ž, Š itd. Ova slova su jedan od faktora koji su, pored ostalog, uticali na izrazenu muževnost, korpulentnost, grubost, dubok glas dobrog dijela ovdašnjih muškaraca (pa i muškobanjastost određenog dijela ženske populacije). Međutim, ponovo su uočljivi pokušaji bijega od zahijeva npr. bosanskog jezika i to kroz devijantan izgovor slova ”DŽ” u ”Đ”, umekšavanje tvrdoga ”Č” mehkim ”Ć” ili ublažavanje oštrog ”Š” u mekše ”S” itd., a koji su primjetni diljem BiH.
Zanimljivo je postaviti pitanje: kombinacijom kojih slova se postiže zvuk koji ima najpozitivniji uticaj na nase biće? Odgovor je: Suglasnika ”L” u kombinaciji sa samogalsnikom ”A”, dok su psihološke studije pokazale da čovjek u momentima radosti, sreće i opuštenosti spontano pjevuši tu kombinaciju ”la la la lala la la”.
LA ILAHE ILLA ALLAH = 6x L + vokal A
Interesantno je da islamska maksima ”la ilahe illa Allah” (nema boga sem Allaha), koju je po predajama Resulullaha a.s. poželjno izgovaratati svakodnevno što više puta, nosi u sebi suglasnik ”L” u kombinaciji sa samoglasnikom ”A” cak šest puta.
Dok Stvoritelj čovjeka, njegove psihe, njegovog voklanog aparata kaže u Knjizi koja je perfektna kombincija 28 slova (harfova):
”...a srca se doista, kad se ALLAH spomene smiruju!” (Ar-Ra´d: 28).
Ime Stvoritelja, Allah, nosi u sebi uduplano ”L” u kombinaciji sa samoglasnikom ”A”. Tako da je to još jedan objavljeni dokaz koji upucuje na uticaj muzike riječi (ali i ostalih proizvođaca zvukova) na naše raspoloženje, a taj uticaj je dokazan brojnim eksperimentima.
Iznad izložena komparativna analiza određenih psiholingvističkih aspekata različitih jezika upućuje, pored ostalog, na osjetljivost čovječije duše na sadržaje koje usvajamo auditivnim sistemom – uhom – a kroz koji su ljudi različitih interesa, od kako je svijeta i vijeka, nastojli umrtviti srce ili ga oživiti.
Ako rastavimo rečenicu na proste faktore dobit cemo skup riječi. Krenemo li tim postupkom uproštavanja dalje shvatit cemo da je osnovna jedinica jedne riječi slovo. Svaka knjiga je, pojednostavljeno rečeno, zbir riječi ili materija nastala brojnim kombinacijama 30-tak slova koje su rezultirale u sadržaje mnogobrojnih poruka. Ista stvar je sa tekstom koji trenutno čitate.
Svako slovo, pored toga sto ima svoj specifičan oblik, ima i svoj poseban zvuk. Tako da je svaka riječ i rečenica skup zvukova koji imaju svoj ritam definisan obaveznom primjenom intonacije, akcenata, dužina...a sto se modernim jezikom zove muzika.
Muzika, osim toga što je kombinacija zvukova i ritma, može biti definisana kao jezik emocija i duše ili mudrost koju ljudi nisu znali izreci jezičkim značenjima pa su se poslužili elementom zvuka koji uspješno aktivira dušu čovjeka zajedno sa emocijama.
Različiti jezici su odlikovani različitim alfabetima a koji nastaju unutar vokalnog aparata. Muzikalnost određenog jezika (slova) ovisi o širini fonetskih ishodišta u voklanom aparatu. Najmuzikalniji su oni jezici čija slova izviru duboko iz grla, zatim nastaju unutar cijele usne šupljine uz neizbjeznu pomoć virtuoznog jezika pa sve do samih izlaznih vrata vokalnog aparata – usana.
Slova su u svojoj jačini, slabosti, prodornosti, nježnosti, kompleksnosti ili pak jednostavnosti poput ljudi. U arapskom jeziku čak postoje ”predostrožna” slova sa zanimljivo ograničenim ”društvenim” odnosima, a to su slova koja se vezu sa drugim slovima samo sa svoje desne strane ( elif, waw, dal, zal, ra, za), te ne dozovoljavaju drugim slovima da im naruše prostornu distancu sa lijeve strane, štiteći se na taj nacin od uticaja faktora okoline na lični karakter i specifičnosti.
Jedno od najkompleksnijih i najsuptilnijih slova arapskoga jezika je grleno, nehrapavo ”H”, koje dominira u riječima koje opisuju suptilne i kompleksne pojave: hubbun (ljubav), ruhun (duša), rahmetun (milost), hajatun (život) itd.
Jedno od najkomplesknijih slova bosanskog (slavenskih) jezika je slovo ”Lj”, a koje su naši preci koristili kao početno slovo imenica koje opisuju kompleksne i/li prefinjene pojave, npr: ljubav, ljubomora, ljepota, ljudi, ljeto, ljutnja, ljubičica itd.
Jedno od jakih i oštrih slova našeg jezika je i slovo ”Ž”, a koje je mahom korišteno priliko imenovanja izazovnih i opasnih stvari, npr.: život, žena, željezo, želja, žedj, žrtva, žetva, žilet, žica, žaljenje itd.
Analizirajuci izbor suglasnika i samoglasnika koji su korisitili naši preci za imenovanje određenih pojava možemo uočiti da li su spram tim pojavama osjećali averziju ili simpatiju.
Ako obratite pažnju samo na zvuk slijedećih rijeci, uz pretpostavku da ne znate njihova značenja, steći ćete dojam da su se naši preci, iz određenih razloga, užasavali pojava koje su opisane tim riječima, a to su: smrt, krst, krv, crv, trn, crn, škrt, čvrst, vrh, itd.
U bosanskom, ali i u drugim jezicima, riječi koje tvore suglasnici bez samoglasnika (a, e, i, o, u) su izuzetno rijetke iz prostog razloga sto krutošću, grubošću svoga zvuka opterećuju voklani aparat.
Zvuk slova (ili muzika određenog jezika) oblikuje naše misli, emocije, pa i raspoloženje. Podroban poznavalac različitih jezika stiče dojam da su specifičnosti određenog jezika (alfabeta) u dobroj mjeri preslikane na karakter pa i fizionomiju govornika tog jezika. Tako npr.: malajski i francuski jezik, uslijed mnoštva mehkih izgovora napućenih usana, odsustva krupnih glasova, jednoličnosti zvuka slova itd., spadaju u feminizirajuće jezike te su markirani kao jedan od faktora homoseksualizma ili isfeminiziranosti određenog broja muškaraca ta dva govorna područja. Ta isfeminiziranost se ogleda u nježnijoj tjelesnoj konstrukciji muških tijela (ali također izuzetnoj ženstvenosti žena tih podneblja), tankim glasovima, ženstvenim kretnjama itd.
Jezici sa mnostvom jakih, čvrstih i krupnih glasova (npr. arapski) oštrinom svoga zvuka zahtijevaju od ljudi koji ih govore disciplinu, postojanost, preciznost, jasan stav i čvrstinu. Tako da se i žena koja govori čisti arapski jezik doima izuzetno jakom i postojanom osobom.
Međutim, današnji arapi su zaobišli zahtjeve vlastitog jezika kroz vješto umekšavanje jakih slova (npr. ”dzim” u ”gim”, ”qaf” u ”gaf”/”kaf”, ”kef” u mehko c, itd.) bijegom od preciznosti (”zal” u ”za”, ”sa” u ”sin”), te devijacijom iz književnog (Kur´anskog) arapskog u različite bezlične dijalekte koji sa Kur´anskim arapskim imaju jako malo sličnosti. Suvišno je napominjati kako se to odrazilo na njihov karakter.
Bosanski jezik spada u skupinu jezika snažnoga zvuka, i to zahvaljujući krupnim i jakim slovima poput: DŽ, Č, Ž, Š itd. Ova slova su jedan od faktora koji su, pored ostalog, uticali na izrazenu muževnost, korpulentnost, grubost, dubok glas dobrog dijela ovdašnjih muškaraca (pa i muškobanjastost određenog dijela ženske populacije). Međutim, ponovo su uočljivi pokušaji bijega od zahijeva npr. bosanskog jezika i to kroz devijantan izgovor slova ”DŽ” u ”Đ”, umekšavanje tvrdoga ”Č” mehkim ”Ć” ili ublažavanje oštrog ”Š” u mekše ”S” itd., a koji su primjetni diljem BiH.
Zanimljivo je postaviti pitanje: kombinacijom kojih slova se postiže zvuk koji ima najpozitivniji uticaj na nase biće? Odgovor je: Suglasnika ”L” u kombinaciji sa samogalsnikom ”A”, dok su psihološke studije pokazale da čovjek u momentima radosti, sreće i opuštenosti spontano pjevuši tu kombinaciju ”la la la lala la la”.
LA ILAHE ILLA ALLAH = 6x L + vokal A
Interesantno je da islamska maksima ”la ilahe illa Allah” (nema boga sem Allaha), koju je po predajama Resulullaha a.s. poželjno izgovaratati svakodnevno što više puta, nosi u sebi suglasnik ”L” u kombinaciji sa samoglasnikom ”A” cak šest puta.
Dok Stvoritelj čovjeka, njegove psihe, njegovog voklanog aparata kaže u Knjizi koja je perfektna kombincija 28 slova (harfova):
”...a srca se doista, kad se ALLAH spomene smiruju!” (Ar-Ra´d: 28).
Ime Stvoritelja, Allah, nosi u sebi uduplano ”L” u kombinaciji sa samoglasnikom ”A”. Tako da je to još jedan objavljeni dokaz koji upucuje na uticaj muzike riječi (ali i ostalih proizvođaca zvukova) na naše raspoloženje, a taj uticaj je dokazan brojnim eksperimentima.
Iznad izložena komparativna analiza određenih psiholingvističkih aspekata različitih jezika upućuje, pored ostalog, na osjetljivost čovječije duše na sadržaje koje usvajamo auditivnim sistemom – uhom – a kroz koji su ljudi različitih interesa, od kako je svijeta i vijeka, nastojli umrtviti srce ili ga oživiti.
- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#664 Re: Kviz
pokret osnovan 1929. godine u Egiptu,
današnja najjača opozicija kojoj se pripisuje organizacija protesta koje možemo pratiti posljednjih dana?
današnja najjača opozicija kojoj se pripisuje organizacija protesta koje možemo pratiti posljednjih dana?
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#665 Re: Kviz
Mislila sam da ce @Moto da odgovori,al kad nece hajde evo ja
Muslimanska braća (ar. ihwan muslimin) je islamistički pokret osnovan 1929. godine u Egiptu, i smatra se najmnogobrojnijim i najuticajnijim islamističkim pokretom 20. vijeka. Pokret Muslimanske braće smatra se rasadnikom islamističkih ideja širom svijeta i matičnim pokretom iz kojeg će proisteći neke od najmilitantnijih i najradikalnijih organizacija u muslimanskom svijetu (poput Džihada, Tahrira, Tekfira i drugih). Osnivač ovog pokreta i njegovi istomišljenici su bili istinski „pioniri ili neimari savremenog islamskog revivalizma, ljudi čije su ideologije i metodi izučavani i oponašani od Sudana do Indonezije.
Muslimanska braća (ar. ihwan muslimin) je islamistički pokret osnovan 1929. godine u Egiptu, i smatra se najmnogobrojnijim i najuticajnijim islamističkim pokretom 20. vijeka. Pokret Muslimanske braće smatra se rasadnikom islamističkih ideja širom svijeta i matičnim pokretom iz kojeg će proisteći neke od najmilitantnijih i najradikalnijih organizacija u muslimanskom svijetu (poput Džihada, Tahrira, Tekfira i drugih). Osnivač ovog pokreta i njegovi istomišljenici su bili istinski „pioniri ili neimari savremenog islamskog revivalizma, ljudi čije su ideologije i metodi izučavani i oponašani od Sudana do Indonezije.
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#666 Re: Kviz
Hocel se ba ko igrat' dok nisam otisla da ponavljam za ispit

- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#667 Re: Kviz
evo pitanje:
postoji šest najpoznatijih zbirki hadisa, tj. Kutubu sitte.
koje zbirke (od kojih zapisničara) su to?
edit:
što niko neće da se igra?
postoji šest najpoznatijih zbirki hadisa, tj. Kutubu sitte.
koje zbirke (od kojih zapisničara) su to?
edit:
- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#668 Re: Kviz
tako nekako:interloper wrote:
Imam Malik, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesaija
Muveta je od Malika a sve ostalo su Suneni.
sahih buhari, sahih muslim,
suneni od ebu davuda, tirmizije, nesaija i ibn madže
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#670 Re: Kviz
@BIjelaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa,
@Motoooooooooooooooooooooooooooo,
hocete l' se igrat
?
I jos ko ako hoce
@Motoooooooooooooooooooooooooooo,
hocete l' se igrat
I jos ko ako hoce
- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#671 Re: Kviz
položil' s hajrom, sine?WipeOut wrote:@BIjelaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa,
@Motoooooooooooooooooooooooooooo,
hocete l' se igrat?
I jos ko ako hoce
daj pitanje
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#672 Re: Kviz
Ako Bog da,rezultati u ponedjeljak...bijela wrote: položil' s hajrom, sine?![]()
daj pitanje
InshaAllah da bude hajr
Pitanje;
Kako se zvala bitka pred koju je Halid ibn Velid, radijellahu anhu, se vratio sa istočnog ratišta sa osam stotina ashaba, među kojima je bilo stotinu učesnika Bedra?
- WipeOut
- Posts: 1449
- Joined: 07/07/2010 09:15
- Location: I'm Somewhere in Between What is real & just a dream
#673 Re: Kviz
Trebal hintova
?
Za ovu bitku pripreme i sa muslimanke i protivnicke strane su trajale mjesec dana..
Za ovu bitku pripreme i sa muslimanke i protivnicke strane su trajale mjesec dana..
- madner
- Posts: 57524
- Joined: 09/08/2004 16:35
#674 Re: Kviz
Lose si postavio pitanje, da li se vratio iz Sirije u Meku ili je vracen da komanduje?
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#675 Re: Kviz
Bitka na Jarmuku. Zlaja, postavljaj 
Last edited by nellington on 30/01/2011 18:56, edited 1 time in total.
