Albanija je najveće gradilište u Evropi i šansa za bh. kompanije
Autor Fahir KARALIĆ 2011-03-20 16:06:00
Izgradnja:
http://www.europeanproperty.com/prop-se ... =12&page=1
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/2 ... anije.html
Tirana: BiH nema ambasadu u Albaniji
Zemlja se tako brzo razvija da nas je davno pretekla, kaže bh. ambasador Čančar • U prošloj godini zabilježili privredni rast od 3,5 posto • Mnogo bolja poslovna klima, kaže bh. biznismen Harun Ališah
Albanija, zemlja za koju su vezane brojne predrasude, nije ono što je nekad bila. Čak i Albanci, koji su godinama izbivali van zemlje pri povratku ne mogu prepoznati svoju državu, koja je danas jedno od najvećih gradilišta u Evropi, privlačno kako zapadnim tako i investitorima iz arapskog svijeta. Svima osim bh. kompanijama.
Kapitalne investicije
Sa oko 3,5 miliona stanovnika, Albanija bilježi kontinuirani privredni rast, o čemu govore statistike, prema kojima je Albaniju u prošloj godini posjetilo oko 2,5 miliona turista. U 2004. ta brojka iznosila je oko 400.000 turista.
Razvoj turizma pratio je i razvoj privrede i infrastrukture. U posljednje četiri godine izgrađeno je više od 320 kilometara autoputa, a najzahtjevniji je put za Kosovo, Tirana - Prizren, na kojem je probijen tunel dužine oko pet kilometara. Grade se i putevi u tri smjera, prema Kosovu, Grčkoj i Makedoniji.
Da je Albanija jedno veliko gradilište, potvrdio je u razgovoru za "Avaz" i nerezidentni bh. ambasador u Albaniji Nusret Čančar.
On nam je pojasnio da je ova zemlja usvojila vrlo ambiciozan razvojni plan, prema kojem se svake godine iz ukupnog bruto društvenog proizvoda izdvaja deset posto sredstava za kapitalne razvojne investicije. S obzirom na to da on iznosi oko 23 milijarde dolara, znači da se godišnje izdvoji oko 2,3 milijarde dolara za kapitalne investicije.
- Na taj način zaposlili su svu svoju građevinsku operativu u recesijskim vremenima. Za tri-četiri godine Albanija će u potpunosti uspostaviti putnu mrežu koja će moći odgovoriti potrebama razvoja. Drugi segment razvoja je turizam, a treći je energetika. Albanija se tako brzo razvija da nas je davno pretekla. Izvještaj Svjetske banke kaže da je Albanija prošle godine ostvarila bruto društveni proizvod po glavi stanovnika od 8.000 dolara. U BiH on iznosi 6.600 dolara. Ona je u prošloj godini, u vrijeme recesije, zabilježila privredni rast od 3,5 posto, što je najviše u jugoistočnoj Evropi - kaže Čančar.
Iako BiH s Albanijom ima izvanredne bilateralne političke i ekonomske odnose, malo je bh. firmi koje posluju u Albaniji. Firme koje su etablirane su "Lijanovići", koji imaju kompaniju u Albaniji sa oko 50 zaposlenih, "Meggle", "Milkos", preduzeća koja proizvode građevinske materijale, "Arcelor Mittal", "Bira", "Elker" iz Prijedora...
Čak je i obim privredne razmjene s Albanijom vrlo mali, tek nešto oko 16 miliona eura godišnje, a BiH bilježi suficit veći od 600 posto. No, posljednja dešavanja u Libiji, prema mišljenju stručnjaka, mogla bi bh. firme okrenuti Albaniji.
- Albanska privredna struktura prilično je nerazvijena i njihove kompanije su mnogo manje nego naše. Najveće poslove uzimaju multinacionalne kompanije. Postoje velike mogućnosti za zapošljavanje naše, prvenstveno građevinske operative u Albaniji. Treba se samo malo potruditi. Vrata su nam širom otvorena. Naše kompanije su veoma poznate. Mi smo dobrodošli i oni se pomalo čude zašto mi nismo robusnije ušli na to tržište - kaže Čančar.
No, za sve je potrebna strategija, koju naša zemlja, očito, nema. Albanija je još jedina zemlja u susjedstvu u kojoj BiH nema ambasadu. Čančar je nerezidentni ambasador, što znači da zemlju prati iz Sarajeva.
Povremeno ide u Albaniju i uređuje poslove. Kako kaže, mnogo bi lakše bilo kada bismo imali ambasadu u Albaniji. Poređenja radi, Hrvatska u Tirani ima ambasadu i šest diplomata. Tako Hrvati imaju četiri puta veću robnu razmjenu s Albanijom.
Jedan od rijetkih koji je prepoznao u Albaniji novu šansu u regionalnom širenju i stjecanju novih iskustava je Harun Ališah, bivši savjetnik premijera Adnana Terzića i Nikole Špirića za pitanja informacionih tehnologija. Prije godinu dobio je angažman u najjačoj hrvatskoj firmi "Recro net"
http://www.recro-net.hr/English/Pages/default.aspx, koja se bavi sistemskim integracijama i kompleksnim IT solucijama.
Zanimljivo tržište
Ališah kaže da su susjedi, za razliku od BiH, prepoznali važnost nastupa na tržištu Albanije, angažirali su bh. stručnjake i otvorili vrata svojim firmama na veoma zanimljivom tržištu.
- Postavlja se pitanje da li bh. privrednici još spavaju i da li će prespavati i u cijelosti prepustiti "albanski kolač" susjedima? Albanija je idealno mjesto za svaki početak regionalnog širenja, zbog slabe konkurencije u svim oblastima poslovanja, neiskustva i nedostatka znanja. Poslovni ambijent u Albaniji je daleko ispred bh. poslovnog ambijenta i Albanija je nova balkanska šansa koju trebamo iskoristiti - kaže Ališah.
On dodaje da ova hrvatska firma trenutno radi tri velika IT projekta na području Albanije, u kojima isključivo koriste bh. inžinjersko znanje. Nakon velikog uspjeha u BiH, po prvi put rade na uvođenju jedinstvenog "e-commerce" rješenja ili plaćanja putem interneta za područje Albanije, Kosova i Makedonije s regionalnim centrom u Tirani, a u saradnji s domaćom firmom "PikPay Grupacijom".
Ove godine očekivani promet će preći milion eura, a za samo godinu djelovanja svrstali su se u pet najjačih kompanija na području IT rješenja i solucija. Na ovaj način iz BiH izvoze znanje i rješenja, a "uvoze" novac.
Nemiri drugačiji od onih u arapskom svijetu
Ambasador Čančar kaže da nedavni nemiri u Albaniji nemaju nikakve veze s protestima u arapskom svijetu te nema bojazni da bi se mogla dogoditi Libija.
- Oni nemaju taj povod, jer je Albanija parlamentarna demokratija. Vlast već drugi mandat obnaša koalicija predvođena premijerom Salijem Berišom i Demokratskom strankom. Do nemira je došlo zbog protesta opozicije, koja je tražila prijevremene izbore zbog korupcijske afere, u kojoj su zamjenici premijera, navodno, snimljeni kako namještaju tender. Oni su podnijeli ostavke, a u toku je istraga - kaže Čančar.
Fikret Klarić adresa za bh. biznismene
Malo je poznato da u Albaniji živi mala bošnjačka zajednica. Grupa Bošnjaka je 1875., kada su padala carstva, sjela u lađu i pošla za Tursku. No, lađa se razbila o albanske stijene, a Bošnjaci su se iskrcali na jednom brežuljku između Drača i Tirane.
Oni danas žive u varošicama Borak i Šijak, koje broje oko 3.000 Bošnjaka. Ukupno je u Albaniji oko 10.000 Bošnjaka, koji su sačuvali svoj identitet i jezik. Iz te zajednice imenovan je i počasni bh. konzul za Albaniju Fikret Klarić, koji je adresa za bh. biznismene koji žele praviti poslove u Albaniji.
Kuvajćani uložili više od pola milijarde dolara
Recept pomoću kojeg Albanci obaraju sve rekorde u privrednom razvoju jeste privlačenje stranih investicija. Veliko je prisustvo skandinavskih i austrijskih ulagača, privučenih dobrim poslovnim okruženjem, prilagođenom investitorima.
No, Albanija je rekorder i u privlačenju investicija iz arapskog svijeta te je punopravna članica Organizacije islamske konferencije. Samo su kuvajtske investicije u ovoj zemlji premašile pola milijarde dolara.
Tropojë/Tropoje, northern Albania, near the border with Kosovo.
Vise info na:
http://en.wikipedia.org/wiki/Tropoj%C3%AB
Islands of Ksamil (jug Albanije) vise info na:
http://en.wikipedia.org/wiki/Ksamil
Vise info o Albaniji:
http://www.albaniantourism.com
Hoteli:
http://www.albania-hotel.com
Camping in Albania:
http://en.camping.info/albania/campsites
O kampovanju traziti vise info pod google.
Vise slika o raznim destinacijama u Albaniji:
http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 00&page=38
Drustveni zivot/Nightlife:
http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=668410
Kao primjer, Putovanja preko:
Kompas:
http://www.kompas-online.net/pages/indi ... randa.aspx
Ventura Travel:
http://www.ekskurzije.ba