Forum Klix.ba

Alfons Kauders wrote:

"Donošenje odluke o dodjeli ugovora ne može biti prije „operativnosti“ kredita. Za kredit Svjetske Banke još nije proglašena „efektivnost“ a sredstva iz kredita EIB još nisu „operativna“ mada je kredit efektivan", rečeno je.

Dakle, vijest je da ce se odabrati izvodjac... Ali sredstva i dalje nisu operativna, niti ce biti u skorije vrijeme

U toku su posljednji radovi na izgradnji kružnog toka na spoju ulice Safeta Zajke s Sarajevskom zaobilaznicom (LOT 2c), odnosno krakom koji vodi ka autoputu A1. Radovi će biti uskoro završeni, a otvaranje je planirano za 20. oktobar.
Radovi na asfaltiranju bit će završeni u nedjelju, a naredne sedmice se završavaju radovi na horizontalnoj i vertikalnoj signalizaciji, te postavljanje odbojne ograde.

Izgradnjom ove saobraćajnice bit će poboljšano povezivanje sjevernog i zapadnog dijela grada, ali time problem neće biti trajno riješen.

Dionica LOT 2c duga je 1.200 metara, a za gradnju je potrošeno 9,5 miliona maraka.



Spoj Sarajevske zaobilaznice iz pravca Briješća s ulicom Safeta Zajke privremeno je tehničko rješenje, do izgradnje gradskog autoputa, koji je još na dugom štapu.

Podsjećamo da je od jutros skoro za sva vozila obustavljen saobraćaj zbog asfaltiranja, a kako su nam kazali iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kroz ulicu Safeta Zajke danas će moći samo povremeno prolaziti manja vozila. Vozače koji se upute prema Safeta Zajke, dočekat će zabrana prolaza uz natpis: "Osim izvođača i vozila s odobrenjem".

Gradnja brze ceste Stolac – Neum, o kojoj se priča četiri desetljeća, trebala bi u narednom mjesecu konačno dobiti željno očekivani nastavak. Kako su za Klix.ba kazali u iz JP Ceste Federacije BiH u novembru se očekuje potpis ugovora za oba aktualna lota, kao i raspisivanje konkursa za tunel Žaba.

Izgradnja ceste Neum - Stolac podijeljena je u tri dionice i obuhvata dovršetak radova na dionici Kiševo – Broćanac za koji su predviđena sredstva u iznosu 6,61 miliona eura te izgradnja dionica Broćanac – Cerovica predviđenih sredstva u iznosu 21,46 miliona eura, i dionice Cerovica – Drenovac za koju predviđena sredstva u iznosu 12,79 miliona eura.

Finansiranje ovog važnog saobraćajnog pravca predviđeno je kreditom Evropske investicijske banke i Svjetske banke (EIB i WB). Od novembra prošle godine traje evaluacija ponuda za LOT 1 i 2 izvođenja radova na dionici Kiševo – Broćanac.

"U toku je evaluacija ponuda za izvođenje radova koja traje dugo zbog dodatnih pojašnjenja ponuda sa pojedinim ponuđačima i odobrenja istih od strane obje Banke. Očekujemo da ćemo u novembru imati potpis ogovora za oba lota“, kazali su nam iz JP Ceste Federacije BiH.

Već skoro godinu dana zna se da je ponude dostavilo deset ponuđača i to: Oberosler Cav. Pietro Ltd, Italija; Kolektor Koling d.o.o., Slovenija; Euro-Asfalt d.o.o., Bosna i Hercegovina; Strabag AG, Austrija, Putovi Grude d.o.o. Bosna i Hercegmmovina, Gorenska Gradbena Družba d.d. Slovenija; JV HP Investing d.o.o. Bosna i Hercegovina, JV Hering d.d. Bosna i Hercegovina, Viadukt d.d. Hrvatska, KTM Brina d.o.o. Bosna i Hercegovina; Todini Costruzioni Generali S.p.A, Italija; Integral Inženjering a.d., Bosna i Hercegovina.

Iz JP Ceste Federacije BiH su nam kazali da u novembru očekuju i raspisivanje konkursa za odabir najpovoljnih izvođača za tunel Žaba dužine 975 metara.

Vrijednost izgradnje ceste Neum – Stolac procijenjena je na 87 miliona KM.

Naplatne kućice na magistralnom putu M16 Banjaluka - Klašnice, koje su sagrađene na pogrešnom mjestu i koje nikada nisu korištene, uskoro će postati prošlost. Putevi RS raspisali su tender za njihovo uklanjanje, a iz bužeta za ovu namjenu izdvojen je čak 1.337.941,47 KM bez PDV-a, saznaje poslovni portal Akta.ba.

Glavna služba za reviziju institucija RS je u svom izvještaju izgradnju pomenutih kućica okarakterisala kao drastičan primjer nesvrsishodne javne nabavke. Izgradnja kućica je koštala 2,1 milion KM, te iste nikad nisu puštene u rad.

U vezi sa ovom nabavkom vođena je istraga od strane nadležnih organa, jer prema važećim propisima naplata putarine je predviđena samo na autoputevima.

Za protekle četiri godine, na ovom dijelu puta, zabilježeno je između 15 i 20 saobraćajnih nezgoda godišnje, te je pozitivno što će one konačno biti i uklonjenje. Gledano s druge strane za izgradnju kućica i njihovo uklanjanje bit će "bačena" sredstava poreskih obveznika koja su veća od tri miliona maraka.

Podsjećamo, naplatne kućice bile su dio projekta rekonstrukcije i modernizacije magistralnog puta M16 Banjaluka – Klašnice, a ukupna vrijednost radova bila je 40 miliona KM.

Svečanim presijecanjem vrpce, premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić i ministri u Vladi TK pustili su u saobraćaj rekonstruisanu dionicu regionalne saobraćajnice R-459 Tuzla - Dokanj - Šibošnica, dionica Jarići - Lovački dom.

Dionica od 500 metara na regionalnoj cesti R459 nastavak je intenzivnih radova na ovom putnom pravcu, a u narednom periodu Vlada i Direkcija cesta će nastojati da asfaltiraju i preostalih oko tri km ovog putnog pravca.

"Ovim projektom kvalitetnom putnom infrastrukturom nastojimo direktno povezati Tuzlu i Čelić. Time omogućavamo stanovnicima Čelića brzu konekciju s administrativnim centrom Kantona, a Tuzli brzu komunikaciju prema Brčkom, rijeci Savi i Europskoj uniji", rekao je Gutić te najavio da će se rekonstrukcija ovog putnog pravca nastaviti i naredne godine.

Direktor Direkcije cesta Agan Delibajrić istakao je da su modernizacija i puštanje u promet rekonstruisanih regionalnih putnih pravaca cilj i zadaća Direkcije.

"Kroz kreditno zaduženje Direkcije u narednom periodu ćemo osigurati sredstva za intenziviranje radova i na nekim dužim i zahtjevnijim dionicama", zaključio je Delibajrić, saopćeno je iz Vlade TK-a.

Logovan wrote:Hahaha otvorenje par stotina puta.

Black swan wrote:glasačka mašinerija sve jača

treba vidjet jel tu kakva vikendica kojeg HDZovca

Od tuzlanskog Međunarodnog aerodroma do Tuzle uskoro bi mogla voditi savremena cesta sa tri trake, koja bi značajno ubrzala i olakšala saobraćaj prema ovoj zračnoj luci, koja iz godine u godinu bilježi sve više putnika. Cesta bi bila u potpunosti renovirana na način da bi u smjeru od Aerodroma prema Tuzli bila izgrađena treća traka.

Sve ovo će biti moguće već u narednoj godini ukoliko Tuzlanski kanton dobije kreditno zaduženje kod Razvojne banke FBiH od 20 miliona KM. S obzirom na to da je TK već dostigao limit zaduženja, za kredit će aplicirati Direkcija regionalnih cesta TK-a, koja već ima pripremljene projekte za mnoge putne pravce.

- Sredstva sigurno ne bi išla ni za kakvu krpažu. Radit će se kružni tok u Gračanici, zatim će se izmjestiti most u Živinicama, graditi treća traka od kružnog toka kod Aerodroma prema Tuzli i još mnogo projekata, kazao je direktor Direkcije Agan Delibajrić.

Kredit, međutim, još nije odobren i tek je usvojenja odluka o zaduživanju na sjednici Vlade TK-a, tako da se tek treba naći na sjednici kantonalne Skupštine. Nema sumnje da se radi o značajnim infrastrukturnim projektima, ali nema dilema ni da se o ovom kreditu, ali i o njegovom eventualnom utrošku neće još dugo pričati, pogotovo što bi on mogao biti operativan već u narednoj godini, koja je izborna.

Kredit bi bio podignut na 12 godina, sa mjesečnom ratom od oko 170 hiljada KM, što u ovom trenutku predstavlja oko 16 posto od ukupnih mjesečnih prihoda Direkcije.

- Mi smo se pripremili za ovaj kredit, odradili smo inspekcije u oblastima koje nam donose prihode i samo u prošloj godini smo imali prihod veći za 2,1 milion KM, tako da ne bismo trebali imati problema sa vraćanjem kredita, dodao je Delibajrić.

Dionica Izačić – Petlja Kamenica čija je dužina 5,98 km nalazi se na javnom uvidu kod Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Idejno rješenje za izmještanje magistralne ceste M5 izradila je Konsultantska kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, a Glavni projekat dionice Izačić - Petlja Kamenica izradile su konsultantske kompanije IPSA Insitut i Divel iz Sarajeva.

Prema Prostornom planu USK za period 2012. - 2032. godine predmetni projekat, odnosno izgradnja dionice Izačić - Petlja Kamenica spada u projekte koji imaju prioritetni status planiranih magistralnih cesta USK, s čijom izgradnjom će se ostvariti stvarna funkcija magistralne ceste i regionalno povezivanje sa R. Hrvatskom.

Također, u Urbanističkom planu Grada Bihaća 2010. - 2030. se navodi da je jedno od najbitnih strateških opredjeljenja Grada Bihaća da se saobraćajna rješenja usklade sa projektom izmještanja trasa magistralnih cesta M-5 i M-14 te planiranom trasom koridora brze ceste sjeverozapadjugoistok, odnosno nastavka koridora Treće razvojne ose koja ide od Novog Mjesta preko Krapine do Slunja ka Velikoj Kladuši i dalje prema Srednjoj Bosni. Prema tome, a zbog definisanih strateških opredjeljenja razvoja cestovne mreže Republike Hrvatske cestovni pravac Bihać – Izačić treba tretirati kao značajniji magistralni pravac do realizacije brze (alternativno magistralne) ceste Velika Kladuša – Bihać.

S tim kao što je kompletna planirana trasa Obilaznice Bihać, pa tako i dionica Izačić - Petlja Kamenica u skladu je i sa Prostornim planom USK za period 2012. - 2032. i Urbanističkim planom Grada Bihaća 2010. - 2030. te prema kojem svojim najvećim dijelom prolazi kroz poljoprivredne površine, zatim privredne i jednim dijelom kroz površine individualnog stanovanja.

Na javnom uvidu je i dionica Jablanska ulica - čvor Mali lug - veza na M14 ukupnoj dužini od tri km.

Također, zeleno svjetlo FMOIT-a čeka i obilaznica Donji Vakuf koja je duga 3,5 km i smještena unutar općine Donji Vakuf, odnosno urbanog područja Donjeg Vakufa. Predviđeno je da trasa započne na magistralnoj cesti M5 na ulasku u grad Donji Vakuf iz smjera Jajca, gdje se predviđa raskrižje kojim bi se sadašnja magistralna cesta M5 povezala sa budućom obilaznicom. Nakon raskrsnice se predviđa izgradnja mosta kojim bi trasa prešla preko rijeke Vrbas. U nastavku se trasa vodi planumom napuštene uskotračne pruge do križanja s postojećom trasom magistralne ceste M16 neposredno uz postojeći most preko rijeke Vrbas. Dalje trasa ide slobodnim prostorom između rijeke Vrbas i Poslovne zone.

Neposredno prije početka poslovne zone predviđena je izgradnja raskrsnice čiji bi jedan krak vodio preko predviđenog mosta do druge raskrsnice te dalje u smjeru Sarajeva, dok bi se drugim krakom obilaznica nastavljala do priključka na postojeću trasu magistralne ceste M16 u smjeru Bugojna.

Projektom se predviđa povezivanje Industrijske zone, kao i naselja gradske mreže cesta na buduću obilaznicu.

Rok za davanje primjedbi i sugestija na predloženi zahtjeve je 15 dana.

Banjaluka - Vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" Nenad Nešić i direktor preduzeća "MG mind" Radomir Zeljković potpisali su ugovor o izgradnji kružne raskrsnice na ulazu u Prnjavor vrijednosti 38.731 KM.

Rok za izgradnju kružne raskrisnice je 90 dana od početka radova, rečeno je Srni u "Putevima Republike Srpske".

U "Putevima Srpske" navode da je rukovodstvo ovog preduzeća prepoznalo potrebu izgradnje ove kružne raskrsnice, koja će rasteretiti saobraćaj na ulazu u samu opštinu, ali i bitno uticati na bezbjednost saobraćaja.

"Sagledali smo inicijative koje nam je upućivala opština Prnjavor, a i naši stručnjaci su nakon uvida u dokumentaciju ukazali na potrebu da se saobraćaj na tom dijelu magistralnog puta rastereti izgradnjom kružne raskrsnice", rekao je Nešić.

Potpisivanju ugovora o gradnji kružne raskrsnice prisustvovao je i načelnik opštine Prnjavor Darko Tomaš, koji je naglasio da je da će ovaj projekat biti od ogromnog značaja za lokalnu zajednicu.

"Mi smo početkom godine sa Putevima Srpske potpisali sporazum o međusobnoj saradnji na ovom projektu, nakon čega je opština Prnjavor riješila imovinsko-pravne odnose", naveo je Tomaš.

Delegacije Srbije i BiH izvršile su tehnički prijem mosta "Bratoljub", koji preko rijeke Drine spaja Bratunac i Ljuboviju, ali zbog nepostojanja sporazuma o graničnim prelazima još dugo će se čekati da bude u funkciji.



"Ostalo je još da se izda upotrebna dozvola, ali i sa njom most ne može biti pušten u saobraćaj jer još nema graničnog prelaza", rekla je Nataša Kostić, pomoćnik ministra saobraćaja i veza RS.

Kaže da će sljedeće sedmice ЈP "Putevi Republike Srpske" i opština Bratunac početi da radi na pristupnim putevima, ali da će vjerovatno poslije zemljanih radova stati jer, kako ističe, besmisleno je postavljati asfalt pa onda puštati građevinske mašine da ga unište kad bude pravljen granični prelaz.

Suština je u tome da još nema sporazuma o graničnim prelazima između BiH i Srbije. Taj sporazum preduslov je za potpisivanje sporazuma o gradnji zajedničkog graničnog prelaza koji je već usaglašen i koji se nalazi u Savjetu ministara BiH, ali se o njemu ne odlučuje jer nisu stvoreni uslovi. Problem je u tome što su oba ova sporazuma međunarodna, tako da je neophodna procedura ratifikacije koja u BiH može trajati mjesecima, a nerijetko i duže od godinu dana.

Na zahtjev JP Ceste Federacije BiH na posljednjoj održanoj sjednici Općinskog vijeća Vogošća usvojena je Odluka kojom se utvrđuje da je od javnog interesa izvođenje radova na rekonstrukciji raskrsnice na cesti M18 u kružni tok.

S obzirom na velike probleme koje građanima uzrokuju svakodnevne saobraćajne gužve na izlazu odnosno ulazu u Vogošću, u Općini Vogošća se provode aktivnosti kako bi se taj problem riješio. U skladu sa tim planirana je izgradnja četiri kružne raskrsnice. Jedna od njih, na koju se odnosi Odluka o utvrđivanju javnog interesa je u blizini mosta preko rijeke Bosne u Donjoj Vogošći, na lokaciji Vogošćanske petlje.

Odlukom se utvrđuje da je JP Ceste Federacije BiH korisnik potpune eksproprijacije radi izvođenja radova na rekonstrukciji raskrsnice na cesti M18 u kružnu raskrsnicu. Veći dio zemljišta koji je potrebno izuzeti radi izgradnje kružnog toka u vlasništvu je Općine Vogošća.

Rješavanje saobraćajnih gužvi od velike je važnosti za građane Vogošće. Trenutno stanje uzrokuje mnogo problema u normalnom funkcionisanju svakodnevnog života građana a povećava se i zagađenost zraka u gradu.

Nenad Nešić, vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća ''Putevi Republike Srpske'' d.o.o. Banja Luka i Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke, 07.11.2017. godine na raskrsnici kod crkve Rebrovac, uveli su izvođača radova konzorcij ''Prijedorputevi a.d. Prijedor/Kozaraputevi d.o.o. Banja Luka'' u pripremne radove na izgradnji kružne raskrsnice na magistralnom putu M4, Banja Luka-Čelinac-Kotor Varoš-Klupe, čime su radovi na izgradnji ove kružne raskrsnice zvanično počeli.

"Kružna raskrsnica je na magistralnom putu M4 i ukršta se sa gradskim saobraćajnicama Bulevar Stepe Stepanovića i Bulevar Desanke Maksimović. Dnevni promet saobraćaja ovdje je oko 13.000 vozila, a izgradnjom kružne raskrsnice očekujemo povećanje na 40.000 vozila. Izgradnju finansiraju "Putevi Srpske" iz vlastitih sredstava, a konačni rezultat biće brži i bezbjedniji saobraćaj'' istakao je Nenad Nešić, vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća ''Putevi Republike Srpske'' d.o.o. Banja Luka.

Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke istakao je da je grad Banjaluka riješio imovinske odnose, projekte i papirologiju za izgradnju ove kružne raskrsnice.

''Kružna raskrsnica kod rebrovačkog mosta dugo je iščekivan projekat, koji je dio koncepta zamjene brojnih krstastih raskrsnica u gradu novim kružnim raskrsnicama'' rekao je Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke.

Predstavnik konzorcijuma ''Prijedorputevi a.d. Prijedor/Kozaraputevi d.o.o. Banja Luka'' Dejan Gaković rekao je da će vremenske prilike uticati na dinamiku izgradnje raskrsnice.

"U narednom periodu ćemo preuzimati geodetske tačke, obilježavati sve elemente raskrsnice, uklanjati reklamne portale i bilborde, ali za sada nećemo ometati odvijanje saobraćaja, odnosno neće biti konkretnih radova na samoj raskrsnici", rekao je Dejan Gaković.

Kružna raskrsnica imaće dva kružna prstena, a pješačke staze predviđene su sa sve četiri strane raskrsnice. Osnovni element kružne raskrsnice, a to je prečnik opisane kružnice D koji u ovom slučaju iznosi 55m. Kolovoz u kružnoj raskrsnici je projektovan sa ukupnom širinom koja iznosi b=9.1m i pregazivim dijelom kolovoza koji iznosi bpk=2.0m.

Vrijednost radova je 541.376 KM.

Rok za izvođenje radova je 90 dana od dana uvođenja izvođača.

Rok za izvođenje radova na izgradnji kružne raskrsnice je 90 dana od dana uvođenja izvođača u posao.