Forum Klix.ba

Umjetnik a wrote:

Umjetnik a wrote:koje je tačno

orginaLno ili orginaRno

HVALA

šta je pa zna li iko

Is this a joke?

trica-fr wrote:evo ja opet:
- da li je zitelj neke arapske zemlje "arap" ili "arapin",

Zitelj neke arapske zemlje je arap.

maybelline wrote:

Umjetnik a wrote:

Umjetnik a wrote:koje je tačno

orginaLno ili orginaRno

HVALA

šta je pa zna li iko

Is this a joke?

ne nije šala
ja mislim da je orginaLno pravilno
ali evo neki ljudi mi sad tvrde da to nije istina pa da pitam nekoga dugog ko zna
HAJDE ZNA LI IKO

OrIginaLno

LeeLooSA wrote:OrIginaLno

a ne može orginaLno ili može

original (lat. origo - zacetak)

originalno, originalnost

Umjetnik a wrote:koje je tačno

orginaLno ili orginaRno

HVALA

Umjetnik a wrote:

LeeLooSA wrote:OrIginaLno

a ne može orginaLno ili može

More, šo nebi moglo?

...

The truth is out there...

sulesavic wrote:

elSaik wrote:Mu pomagati ili ga pomagati?

Zašto jedno, a ne drugo?

Rado bi ti pomogo, al se bojim da na tom ćasu bijo nisam...

Bojim se da si ti propustio mnogo, mnogo časova.

sirena wrote:

sulesavic wrote:

elSaik wrote:Mu pomagati ili ga pomagati?

Zašto jedno, a ne drugo?

Rado bi ti pomogo, al se bojim da na tom ćasu bijo nisam...

Bojim se da si ti propustio mnogo, mnogo časova.

ś'a je, ś'a ho'ś?

Umjetnik a wrote:

LeeLooSA wrote:OrIginaLno

a ne može orginaLno ili može

mozhe bez i, ako je u pitanju orGinal Guchi-ja ili Shanel-a ili Abidas-a

Nemojte na zezanje odmah sve okrenuti.

Kucanjem slova o-r-i-g-i-n-a-r-n-o (i varijacija) u onu Googlovu liniju za kucanje nečega što s traži - ispadne podosta rezultata pretrage. Istina, mahom su u vezi s određenom strukom...

walkabout wrote:Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

neki dan sam cito o ovoj legendi za broj eskimskih rijeci za snijeg. u stvari, imaju samo dvije rijeci, snijeg koji pada i snijeg koji je vec pao..

ostalo su neki opisi tipa: ono bijelo na kojem mozes slomiti nogu ako izadjes u cizmama od krzna polarnog medvjeda..

janje_ wrote:

walkabout wrote:Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

neki dan sam cito o ovoj legendi za broj eskimskih rijeci za snijeg. u stvari, imaju samo dvije rijeci, snijeg koji pada i snijeg koji je vec pao..

ostalo su neki opisi tipa: ono bijelo na kojem mozes slomiti nogu ako izadjes u cizmama od krzna polarnog medvjeda..

Hvala na dopuni/korekciji, clanak sam prenio jer mi se ucinio neobicnim i dosta logicnim u isto vrijeme...
Fokus je - jezik kao sredstvo (za prenos informacije) i njegov razvoj (kada je izlozen ogranicenom broju uslova)...jezici eskima i navedenog africkog plemena predstavljaju (recimo) najudaljenije tacke (jedna od druge) jednog te istog procesa...

da li postoji pravilo za uticaj(utice) ili utjecaj(utjece) ili je prvo nase,a drugo hrvatsko a,mozete me ispraviti i povodu naseg

da docaram
u jednom slucaju se odnosi na rijeku koja se uliva u more,u drugom na djelovanje jednog faktora na drugi...samo nisam siguran koje je koje xD

erx wrote:da docaram
u jednom slucaju se odnosi na rijeku koja se uliva u more,u drugom na djelovanje jednog faktora na drugi...samo nisam siguran koje je koje xD

rijeka dotječe sa zapada

ruka dotiče ruku


nastavimo se gađati primjerima ako zatreba

Svaka rijec (u bilo kom jeziku) koja opisuje pojam koji stalno prisutan i veoma vazan (za zivot) je osudjena da "procvjeta" u jeziku, te da se od nje pojave mnogi oblici sa slicnim ali ipak razlicitim, preciznijim znacenjima...

Cini mi se da je rijec "teci" jedna od takvih u nasem jeziku (tece rijeka, vrijeme...). Izvedenicama (i varijantama istih) od ove rijeci kao da nema kraja:
tok (tijek)
otok, otoka
potok
dotok
protok
utok (?)
pritok, pritoka
tekovina
oteklina (isto otok)
natjecaj
techaj
uticaj, utjecaj
sticanje, stjecanje
stechaj
isticanje
...

uhh...mislio sam nakon imenica, preci i na glagole, pridjeve, priloge, itd ali je ovo ipak puno obimnije nego sto prvobitno pomislih...

Bash potrefismo jednu od rijeci "poluga".

zahvaljujem i,korisna tema..

walkabout wrote:Svaka rijec (u bilo kom jeziku) koja opisuje pojam koji stalno prisutan i veoma vazan (za zivot) je osudjena da "procvjeta" u jeziku, te da se od nje pojave mnogi oblici sa slicnim ali ipak razlicitim, preciznijim znacenjima...

Cini mi se da je rijec "teci" jedna od takvih u nasem jeziku (tece rijeka, vrijeme...). Izvedenicama (i varijantama istih) od ove rijeci kao da nema kraja:
tok (tijek)
otok, otoka
potok
dotok
protok
utok (?)
pritok, pritoka
tekovina
oteklina (isto otok)
natjecaj
techaj
uticaj, utjecaj
sticanje, stjecanje
stechaj
isticanje
...

uhh...mislio sam nakon imenica, preci i na glagole, pridjeve, priloge, itd ali je ovo ipak puno obimnije nego sto prvobitno pomislih...

Bash potrefismo jednu od rijeci "poluga".

Mene je uvijek fascinirala rijec 'paliti' ... Haman nema prijedloga koji nije upotrijebljen u tvorbi novih rijeci od rijeci 'paliti'...

Evo jedan zanimljiv clanak o upotrebi prefiksa/sufiksa u nekim jezicima. http://mmm.lingue.unibo.it/mmm-proc/MMM ... i-MMM4.pdf

ovaj clanak je dosta strucan i detaljan...vishe za profesijonalne lingviste...

kad pomenu rijec "paliti"...da...i to je jedna od "prarijeci"...sto me asocira na josh jednu..."peci"...

pecina
pec
pecenje
pecnica
pecenica

opecen
pecen
peceno
opeceno

itd...

tojes - nisu sve rijeci jednake i jednako vazne - postoje stepeni vaznosti (kao i starosti) pojedinih rijeci...ne znam da li ima kakvo naucno uporiste za ovo sto rekoh (i ostadoh ziv)...

skolovana sam u Bosni do moje 10-e godine, bjese to na SH jeziku...
"bosanski" jezik mi je nov, ne shvatam zasto i odakle dolaze tolike promijene
zasto se "greska" pretvara u "grijesku"