Forum Klix.ba

Uskoro izgradnja Jadransko-jonske autoceste kroz BiH



Ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić razgovarao je jučer u Budvi sa ministrom za informaciono društvo i telekomunikacije Crne Gore Vujicom Lazovićem o budućoj izgradnji Jadransko-jonske autoceste koja će prolaziti kroz Crnu Goru i u Bosni i Hercegovini se spajati sa autocestom na Koridoru 5-C.
Ministar Lazović je izrazio zahvalnost BiH na podršci u ovom velikom projektu koji prolazi kroz Crnu Goru. Istaknuo je da će ova autocesta infrastrukturno uvezati Crnu Goru sa susjednim zemljama i EU, otvoriti nova radna mjesta, te doprinijeti razvoju turizma.
Ministar Hadžić upoznao je ministra Lazovića da će BiH ubrzo započeti izgradnju dionice autoceste na Koridoru 5-C od Međugorja do Čapljine gdje će biti spoj dvije autoceste.
"Jadransko-jonska autocesta najvažniji je budući infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini i regiji. Oko 110 kilometara ove autoceste će prolaziti kroz BiH", rekao je ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić.
Tokom boravka u Crnoj Gori dogovoren je i skori susret sa ministrom prometa i pomorstva Crne Gore Ivanom Brajovićem, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

GRAS bogatiji za 15 autobusa

Piše: D. K.

Sarajevsko preduzeće GRAS od danas je bogatije za 15 autobusa, koje je doniralo istanbulsko Javno preduzeće za transport (IETT).







Tim povodom danas je u krugu preduzeća GRAS održana svečana primopredaja Mercedesovih autobusa.

IETT ukupno je GRAS-u donirao 30 autobusa, od kojih se u Sarajevu već nalazi njih 15.

Radi se o polovnim autobusima, već korištenim u istanbulskom gradskom saobraćaju, ali i renoviranim prije isporuke u Sarajevo.

Od ponedjeljka će u saobraćaj biti pušteno sedam, dok će se preostalih osam autobusa na putevima naći nakon što bude okončana procedura njihove registracije.

Preostalih 15 autobusa u okviru IETT-ove donacije GRAS-u, u Sarajevo bi trebali stići ubrzo.

Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić kazao je ovom prilikom da je ova donacija rezultat saradnje pobratimskih gradova Istanbula i Sarajeva.

"Znamo u kakvom je stanju vozni park GRAS-a. Nakon ove, uslijediće i donacija 20 tramvaja, koji će moći da prime duplo više putnika od naših. Oni su u veoma dobrom stanju, a donirat će ih turska Konya, također grad pobratim Sarajeva. Na taj ćemo način u GRAS-u imati takoreći obnovljen vozni park", rekao je Komšić.

Generalni direktor GRAS-a Avdo Vatrić rekao je da ovako vrijedni pokloni stižu samo od pravih i iskrenih prijatelja.

"Posebno me raduje činjenica da će građani Sarajeva imati kvalitetniji i udobniji javni gradski prevoz, koji se u posljednje vrijeme odvija otežano i u smanjenom obimu, a najviše nam nedostaju autobusi", dodao je Vatrić.

Savjetnik gradonačelnika Istanbula Ismail Hakkı Turunç podsjetio je prisutne da je prije 20 godina, kada je na funkciji graonačelnika Istanbula bio današnji turski premijer Recep Tayyip Erdoğan, taj turski grad Sarajevu poklonio 20 autobusa.

"Nadam se da će ovi autobusi biti od koristi građanima Sarajeva", dodao je Turunç.

Donirani autobusi pokrivat će sarajevska rubna područja, a svaki od njih ima 36 sjedećih mjesta.

Turski kredit osigurao egzistenciju povratnicima u Stolac


Turska kreditna linija desetogodišnji je revolving projekt čiji su efekti vidljivi iz mjeseca u mjesec.

https://www.youtube.com/watch?v=_i7FhaMH1JE#t=19

Zahvaljujući sredstvima iz turske linije koja su realizirana putem BBI banke povratnicima u Stolac osigurani su osnovni izvori sredstava za rad i život.

Jedan od korisnika turskog kredita putem BBI banke je firma Eso promet iz Stoca koja se bavi proizvodnjom, prodajom i preradom mesa.

"Eso promet danas ima 30 direktno zaposlenih u mesnicama i prodajnim objektim i veliki broj kooperanata, malih farmera od kojih otkupljujemo stoku. Sredstva koja smo uzeli u BBI banci su zaista povoljna i i svako ko ima zdrave projekte i ozbiljnu namjeru da radi može uspjeti. Nama je turska linija pomogla da proširimo kapacitete i opstanemo na ovom tržištu", kaže Dževad Obradović, čiji je otac Eso osnovao kompaniju 2002. godine.

I mali farmeri Alija Gerin, Muriz Topić i Adem Isaković zadovoljni su da su se vratili kući i da imaju priliku živjeti na svojoj zemlji od svog rada.

Aerodromi obaraju rekorde - Spektakularni rast u Tuzli

https://www.youtube.com/watch?v=fq_eFY64iXs

Broj putnika na aerodromima u BiH raste iz godine u godinu.

Značajno je da sva četiri aerodroma bilježe porast broja putnika. Rekordne cifre biježi tuzlanski aerodrom, a prognoze su da bi 2014, mogla biti godina u kojoj će, prvi put, broj putnika sa bh aerodroma dostići milion.

Sarajevski aerodrom prošle godine zabilježio je preko 660 hiljada prevezenih putnika, a u prvih osam mjeseci ove godine taj broj iznosi skoro 500 hiljada.

Budući da su do kraja godine ostala četiri mjeseca, a slijede božićni i novogodišnji praznici, očekuje se da će broj putnika premašiti prošlogodišnju cifru, poručili su sa aerodroma.

Broj prevezenih putnika sa mostarskog aerodroma do septembra ove godine iznosi 56 894 putnika. Za isti period prošle godine, taj broj iznosio je hiljadu putnika manje. Poređenja radi, ukupan broj putnika prevezenih sa aerodroma u Mostaru 2011. godine iznosio je 36 hiljada.

Ipak, najznačajniji rast broja putnika bilježi aerodrom u Tuzli. Do 2012. godine, taj broj se kretao oko četiri hiljade, dok je prošle godine prevezeno skoro 62 hiljade putnika. Očigledno je da će ta cifra ove godine biti znatno veća, budući da je samo u prvih sedam mjeseci iz Tuzle prevezeno 73 hiljade putnika. Izuzetnim rezultatima doprinijelo je otvaranje niskobudžetnih letova kompanije Wizz Air sa ovog aerodroma.

I banjalučki aerodrom ove bi godine mogao zabilježiti duplo veći broj putnika nego prošle godine. Naime, prošle godine broj putnika iznosio je 8 837, a ove godine je, do augusta, prevezeno preko 14 hiljada putnika.

Ukupno je 2012. godine sa četiri bh. aerodroma prevezeno 668.876. Taj broj se, naredne godine, povećao za skoro 150 hiljada putnika. Ove godine, do sada, prevezeno je ukupno 630 hiljada osoba.

A, ako se ovakav trend rasta nastavi, očekuje se da do kraja godine broj prevezenih putnika sa aerodroma u BiH dosegne milionsku cifru.

Hadžić - BiH počela preuzimanje kontrole svog neba

https://www.youtube.com/watch?v=tCWG0eG-pRY

BiH i zvanično preuzima kontrolu svoga neba.

Centar u Nedžarićima ulazi u puno radno vrijeme za pet dana, a tehnika i kontrolori letenja radit će 24 sata, sedam dana tjedno, izjavio je ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić. Iz Ministarstva prometa i komunikacija kažu da je EUROCONTROL još 13. kolovoza zvanično objavilo početak preuzimanja bosanskohercegovačke kontrole svoga neba.

Posao za 70 radnika: B&H Stainless gradi proizvodnu halu u Tuzli



Firma B&H Stainless d.o.o., osnovana krajem 2007. godine u Lukavcu, jedna je od vodećih firmi u Bosni i Hercegovini koja se bavi opremanjem hotela, restorana, picerija, kafića, pekara, mesnica sa profesionalnom opremom za kuhinje šankove i sve vrste enterijera sa vlastitom proizvodnjom, uslugama i servisiranjem, te vrši usluge sječenja, probijanja, prosjecanja i savijanja sa CNC mašinama.

Za manje od sedam godina postojanja kompanija je svojim kvalitetnim proizvodima stekla visok rejting u Bosni i Hercegovini.

Njen vlasnik i direktor je Sanel Karabegović, koji je iskustvo i znanje u proizvodnji opreme od inoxa stekao u Italiji gdje je punih 18 godina radio u maloj tvornici koja pravila opremu od inoxa.

U razgovoru za portal eKapija.ba ističe da je njegov rad i stručnost bio zapažen od strane vlasnika, pa je osam godina bio direktor fabrike koja je zapošljavala 70 radnika. Međutim, odlučio se vratiti u BiH i otvoriti sličnu firmu.

Tako sada ova kompanija zapošljava 30 radnika i prema njegovim riječima, nema šta ne može napraviti od inoxa.

"U lukavačkoj poslovnoj zoni, proizvodi se oprema za hotele, restorane, kafiće, bolnice, kompletna neutralna oprema za ugostiteljstvo – šankovi, roštilji, ograde od inoxa, medicinska oprema i to sve po po HACCP sustavu", priča nam Karabegović.

Posebno ističe da su kod pružanja usluga od prvog momenta sa klijentom kako bi pomogli u projektovanju objekta, radeći pritom sa vrhunskim domaćim arhitektama kao što su Amir Vuk Zec i Sanel Teskeredžić. Također, pored projektovanja kuhinje rade projektovanje svih mikrolokacija u objektu (struja, voda, plin itd.), te na taj način uveliko olakšavamo posao klijentu.

Iako smatra da ambijent za privrednike u našoj zemlji može biti bolji, generalno je zadovoljan učinkom u protekloj godini.

"Nastavili smo sa opremanjem vrhunskih restorana i hotela, a jedan od njih je Sushi bar u Sarajevo City Centru što nam je bio poseban izazov. Također, učestvali smo u opremanju prve bečke slastičarne u Sarajevu Aida, gdje se nalaze naše vitrine i šankovi, ali i Garden City u Konjicu te Hotel Bristol sa kompletnim vešerajem, kuhinjom, šankovima, vitrinama", ističe on.

Rejting koji su stekli ne žele da izgube. Naprotiv, uskoro kreću sa velikom investicijom odnosno gradnjom vlastite proizvodne hale u kojoj će zaposliti još radnika.

"Iduće godine započinjemo gradnju hale u Tuzli od 6.000 kvadrata za koju imamo idejno rješenje, a trenutno radimo na glavnom projektu. Upravo u njoj će se preseliti dvije proizvodnje iz Italije, zahvaljujući čemu će biti uposleno još 70 osoba. Osim toga, hala će biti opremljenja najnovijom tehnologijom, uključujući nove prese i ultra robote, tako da ćemo u roku od dvije godine biti jedna od najjačih firmi u sektoru inoxa", optimističan je Karabegović, ističući da se ne boje velikih investicija zahvaljujući znanju i stručnosti koje posjeduju.

Inače, kompanija B&H Stainless prati svjetsku scenu i sarađuje s mnogim firmama iz inostranstva. Tako su njeni partneri najpoznatije evropske firme koje rade sa inoxom, poput Angelo Po, Emmepi kuhinje, Eurfrigor ledomati, Omniwash perilice za čaše, Pizza Group – oprema za picerije, zatim firma Sirman koja pravi mesoreznice, Frigomehanika – gotovi šankovi i vitrine, Starmix – mješalice za tijesto itd.

Država wrote:Hadžić - BiH počela preuzimanje kontrole svog neba

https://www.youtube.com/watch?v=tCWG0eG-pRY

BiH i zvanično preuzima kontrolu svoga neba.

Centar u Nedžarićima ulazi u puno radno vrijeme za pet dana, a tehnika i kontrolori letenja radit će 24 sata, sedam dana tjedno, izjavio je ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić. Iz Ministarstva prometa i komunikacija kažu da je EUROCONTROL još 13. kolovoza zvanično objavilo početak preuzimanja bosanskohercegovačke kontrole svoga neba.

Ne preuzima. Hadzic malo petlja pred izbore

BIT CAMP otvorio vrata budućim polaznicima



BIT CAMP, inovativni edukativni program mreže šest vodećih software development kompanija iz Bosne i Hercegovine, BIT Alijanse, otvorio je jučer vrata svojim budućim polaznicima prvim predavanjima na Danu otvorenih vrata, na Internacionalnom Univerzitetu Sarajevo. Ovaj program ima za cilj edukaciju kadra koji je trenutno potreban IT industriji u Bosni i Hercegovini, a polaznici će u narednih šest mjeseci prisustvovati predavanjima i radionicama, te kroz individualni i grupni rad, koji će simulirati radno okruženje u vodećim IT kompanijama u BiH i svijetu, imati priliku da usvoje nova praktična znanja.

Naglašavajući činjenicu da BIT Alijansu čini šest vodećih IT kompanija iz Bosne i Hercegovine, AtlantBH, API, DevLogic, Green River Media, Ping i Zira, izvršna direktorica Alijanse, Zana Karkin, istakla je da sve kompanije već dugi niz godina posluju izuzetno uspješno, a Google, Apple i Nokia su samo neki od velikih klijenata sa kojima su radili.

"Više je razloga za pokretanje naše Alijanse, a pored onog primarnog, edukativnog, želja nam je da promovišemo Bosnu i Hercegovinu kao kvalitetnu IT destinaciju, ali i da poboljšamo saradnju ovih kompanija te tako utičemo na smanjenje nezaposlenosti. Vjerujemo da ćemo ovim projektom dodatno potaknuti razvoj IT industrije, a samim tim i razvoj lokalne ekonomije", rekla je Karkinova te podsjetila da su prijave još u toku i da se svi zainteresovani još mogu prijaviti za učešće.

Zahvaljujući se svim pokroviteljima projekta bez kojih projekat ne bi bio moguć, direktor kompanije Atlantbh, Damir Ibrišimović, istakao je da je IT trenutno najperspektivnija industrija u Bosni i Hercegovini te da ista trenutno ima veliku potrebu za kvalitetnim kadrom. "U našoj zemlji nemamo fakultete koji se striktno bave edukacijom IT kadra i to se većinom svodi na učenje mnogih stvari koje ljudima neće trebati u životu dok se jako malo praktičnog znanja stiče. Zbog toga smo kreirali ovaj alternativni obrazovni program koji će kroz šest mjeseci spremiti polaznike da odmah odgovore na sve naše izazove", naveo je Ibrišimović te dodao da organizatori ne zahtjevaju predznanje nego ljude koji znaju razmišljati. "Ovo je sigurno glavni razlog što nam se već prijavljuju srednjoškolci, studenti i ljudi iz drugih struka. Već sada imamo 500 prijavljenih, a s obzirom da se zainteresovani još mogu prijaviti, vjerujemo da će na kraju taj broj iznositi i 800", dodao je Ibrišimović.

U ime jednog od donatora projekta, Market Makersa, Andrew Wilson je naveo da je ponosan što podržavaju ovako inovativan projekat te da je siguran da će samo kvalitetni kadrovi izlaziti iz BIT CAMP-a. "Ovom prilikom podsjetio bih sve na izreku Marka Twaina koji je rekao da na svijetu postoje dvije vrste ljudi, oni koji postižu ciljeve i oni koji tvrde da su postigli ciljeve, a svakako je manje onih prvih. Meni je zbog toga veliko zadovoljstvo što sam danas među onima kojih je manje", istakao je Wilson.

BIT CAMP su podržali Evropska banka za razvoj (EBRD), Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), projekat Market Makers i Internacionalni Univerzitet Sarajevo.

IGM Visoko prezentirao protuprovalna vrata: 100 posto domaći proizvod



IGM Visoko je poznata domaća firma, vodeći proizvođač ciglarskih proizvoda i PVC stolarije. Pored toga nude cjelovita rješenja u energetskoj efikasnosti. U svom radu imaju pet segmenata djelatnosti, proizvodnja cigle, proizvodnja stiropora, proizvodnja aluminijumske PVC stolarije i građevinska operativa. No odnedavno su svoje poslovanje obogatili novim proizvodom- protuprovalnim vratima.

"Radi se o 100 posto našem proizvodu, razvijenom od strane naših inžinjera. Vrata se rade u standardnim dimenzijama, ali postoji mogućnost i da se rade po narudžbi. Ona sigurno zadovoljavaju sve standardne sigurnosti i imaju odgovarajuće certifikate. Rade se u različitim dezenima i postoji lepeza dostupnih dekora i boja", kaže u razgovoru za eKapija.ba Adnan Imamović, referent za marketing i informacione tehnologije u firmi IGM Visoko, koja je jedan od izlagača na sajmu ZEPS u Zenici.

Visoka sigurnost, prilagodljivost objektu, stručna ugradnja i korišteni kvalitetni materijali i tehnička rješenja renomiranih proizvođača, samo su neke od prednosti njihovih protuprovalnih vrata.

Okvir vrata je izrađen od čelične pravougaone cijevi. Limena ispuna krila ojačana sa rebrima, smještena unutar okvira. U području brave dodana je limena ploča, koja kao dio podkonstrukcije krila, osigurava dodatnu zaštitu brave od napada.

Štok je izrađen od čelične pravougaone cijevi sa višekomornim dihtungom. Cilinadar je zaštićen prema vanjskoj strani sa štitnikom cilindra, koji ga štiti od bušenja i lomljena. Jake čelične baglame osiguravaju pouzdano povezivanje dovratnika i krila vrata, a istovremeno zbog ugrađenih čeličnih kuglica i lagano otvaranje i zatvaranje. Unutar svih unutarnjih i vanjskih metalnih dijelova postoji antikorozivna zaštita.

Vrata se mogu kupiti u njihovom prodajnom centru u Visokom, ali IGM svoje proizvode distribuira i u FIS, Penny, Merkur, Obi.

Vita Zenica predstavila prvi proizvod iz vlastite linije prirodne kozmetike



Sajam ZEPS u Zenici, firma Vita d.o.o. je iskoristila kao priliku da predstavi prvi proizvod iz svoje vlastite linije domaće kozmetike. Riječ je o prirodnom ulju za regeneraciju kože.

Primarna djelatnost firme Vita je veleprodaja kozmetičkih preparata sa akcentom na prirodnu kozmetiku. No u posljednje vrijeme su se posvetili razvoju vlastitog brenda, pod imenom Amama.

"Na sajmu ZEPS smo željeli da se predstavimo, odnosno da predstavimo prvi proizvod iz linije, a ujedno i naš vlastiti brend Amama. Naš brend nosi neobično ime, a o njemu smo dugo razmišljali, prije nego smo se odlučili da nosi baš to ime. Čini nam se da će ljudima biti blisko jer u sebi sadrži riječ mama", kaže za eKapija.ba Dženana Vrškić iz firme Vita d.o.o. Zenica.

Kada su riješili da pokrenu vlastitu liniju domaće kozmetike, prvo su krenuli sa uljem origana i uljem košpice marelice. No primjetili su da se ljudi sve više okreću prirodnoj kozmetici i da bježe od konzervansa. Tada su došli na ideju da naprave vlastito ulje za lice.

"To je ulje koje je stopostotno prirodno, bez sintetičkih primjesa, bez konzervansa. Pored tog proizvoda, koje u sebi drži devet prirodnih ulja , planiramo da proširimo liniju sa biljnim sapunima. Oni su isto na prirodnoj osnovi, bez životinjske masti i sintetičkih primjena. U ponudićemo imati pet različitih sapuna“, priča Vrškićeva.

Osim toga, u njihovom asortimanu se nalaze prirodna kozmetika i preparati, koje uvoze iz Slovenije, Hrvatske, Turske... Trenutno su ovlašteni distrubuteri firmi EDITT COSMETICS iz Poljske i ECODAB iz Turske.

Njihovi klijenti su uglavnom apoteke, veledrogerije, kozmetičke prodavnice.

Vita d.o.o je privatna firma osnovana 2004.g. sa sjedištem u Zenici. Osnovna djelatnost firme je prodaja i distribucija prirodne kozmetike, kozmetike sa posebnom namjenom i dodataka prehrani.

Nipex među 100 najboljih Volkswagen servisa u Evropi



Volkswagen je nagradio svojih 100 najboljih evropskih servisnih partnera prestižnom nagradom za kvalitet "Volkswagen Service Quality Award (VSQA)", među kojima su se našli ASA PVA iz Sarajeva i NIPEX iz Tuzle.

Nagrade su dodijeljene servisnim radionicama koje su u proteklih 12 mjeseci imale najbolji kvalitet servisne usluge i najbolje rezultate u segmentu vezivanja kupca i njegovog zadovoljstva.

ASA PVA nagrađen je kao Volkswagen servis s najboljim pomakom u kvalitetu (najveće poboljšanje), a NIPEX kao Volkswagenov servis s najboljim kvalitetom usluge.

Volkswagen Service Quality Award dodjeljuje se od 2008. godine, a zbog konstantnog održavanja kvaliteta na najvišem nivou, osam servisnih partnera je ušlo u tzv. "Kuću slavnih“.

Kuća slavnih je novitet, i radi se o virtuelnoj auto kući u kojoj će biti objelodanjeni servisni partneri koji tri i više godina za redom dolaze u izbor 100 najboljih Volkswagen servisnih partnera.

"Auto kuća Nipex iz Tuzle je po drugi put osvojila ovu prestižnu nagradu za kvalitet usluge. Iskreno se nadamo da će kvalitetom svoje usluge naredne godine i oni ući u 'VW kuću slavnih'", istakla je Sanela Jusić, rukovodilac marketinga postprodaje i ovogodišnji vođa bosanskohercegovačkog tima.

"Naš servis je ovu prestižnu nagradu za kvalitet usluge osvojio i 2011. godine, tako da nam je ovo druga VSQA nagrada. Dat ćemo sve od sebe da kvalitetom usluge i zadovoljstvom kupaca i naredne godine budemo među Top 100 Volkswagen servisnih partnera čime bi prvi put jedan bosanskohercegovački servis ušao u 'Volkswagen kuću slavnih'. Hvala svima koji su doprinijeli da uspješna priča Nipexa ima svoj kontinuitet i da se potvrdi ovako vrijednom nagradom", istakao je Saša Nišandžić, rukovodilac postprodaje Nipexa.

Direktor Volkswagen postprodaje Axel Schulte-Hürmann pohvalio je prilikom dodjele nagrada čvrstu opredjeljenost učesnika.

"Do 2018. želimo upravo u segmentima zadovoljstva kupca biti u samom vrhu. Obzirom na rezultate i kontinuirano pozitivan napredak potpuno sam siguran da to i možemo", rekao je Schulte-Hürmann.

Rukovodilac Sektora postprodaje ASA Auta Omer Kozadra istakao je da je izvrstan kvalitet odlučujući faktor zadovoljstva kupca uslugom u servisu.

"Raduje nas da smo i ove godine imali svoje predstavnike na ovoj svečanoj ceremoniji i da ćemo i dalje biti među najboljih 100 u Evropi", dodao je Kozadra, saopćeno je iz ASA Grupacije.

Predstavljen projekt o izgradnji 1000 farmi koza



Projekt "Strateški pristup razvoju sektora stočarstva BiH – izgradnja 1000 farmi koza" predstavljen je jučer u Mostaru, u organizaciji Udruge uzgajivača ovaca i koza "Tor" Mostar i investitora projekta turske firme "MILKSA".

"Mi u BiH smo oduševljeni ovim projektom i nastojat ćemo da što prije i brže doći do načina kako da farme zažive i da farmeri budu sretni što će imati novu vrstu koza koju će partneri iz Turske isporučiti", kazao je predsjednik Udruge uzgajivača koza, ovaca i ostalih "Tor" Mostar Dževad Kovač.

Po njegovim riječima, farme su predviđene na cijelom području BiH, ali na području Hercegovine bit će raspoređeni centri za kozarstvo.

"Ovo je svijetli primjer kako su ljudi iz inozemstva prepoznali da je stočarstvo prioritet u ovoj zemlji",kazao je Kovač te izrazio nadu da će vlasti, kao i poljoprivrednici, prepoznati kako je to projekt budućnosti jer treba omogućiti otvaranje radnih mjesta.

Zastupnik turske kompanije "MILKSA" iz Burse Aybar Ulucka naglasio je socijalni i ekonomski značaj tog projekta za BiH koji se odnosi na uzgoj koza u vidu obiteljskog biznisa pod sustavom franšize. Naveo je kako će po završetku projekta oko 7 500 ljudi dobiti posao.

Ulucka je istaknuo kako žele s vladom, Razvojnom bankom i fondovima zajednički relizirati projekt, jer treba kreditirati farmere na duži rok. Naime, kako je objasnio Ulucka, firma "MILKSA" uložila bi 300 milijuna eura u izgradnju farme i cijeloga projekta, a od Razvojne banke traže da kreditiraju farmere.

Dodao je kako su partneri "MILKSA" vrlo iskusni kod uvoza i izvoza mliječnih proizvoda, njihovoj proizvodnji i franšiznom poslovanju, te da im je cilj da BiH bude poznata u tom sektoru u cijelom svijetu.

UIOBiH: U septembru rekordni prihodi



Prihodi od indirektnih poreza tokom devet mjeseci ove godine iznosili su četiri milijarde i 575 miliona KM i veći su za 209 miliona KM ili 4,78 posto u odnosu na isti period 2013. kada je prikupljeno četiri milijarde i 366 milliona KM, saopćeno je danas iz Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH.

U septembru tekuću godine prikupljeno je 566 miliona KM indirektnih poreza što je za 46 miliona KM više u odnosu na isti mjesec 2013., te predstavlja rekordan mjesečni iznos prikupljenih prihoda od uspostave UIO.

Za finansiranje državnih institucija za devet mjeseci 2014. raspoređen je iznos od 557 miliona KM.

Iz UIO ponovo naglašavaju je vanjski dug entiteta značajno porastao za devet mjeseci 2014. u odnosu na isti period prošle godine.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva (0,10 KM) za devet mjeseci 2014., Federacija BiH je dobila dodatnih 46 miliona KM, Republika Srpska 30,4 miliona KM i Distrikt Brčko 1,6 miliona KM.

Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,10 KM.

Završeno asfaltiranje na Stupu, obustava saobraćaja više neće biti

Piše: E.S.H.

Nakon završenog asfaltiranja, u jutarnjim satima je pušten sabraćaj na glavnoj gradskoj saobraćajnici u pravcu Ilidža-Baščaršija, potvrđeno je za Klix.ba u Direkciji za ceste Kantona Sarajevo.







"Sve četiri trake su u funkciji, završeno je asfaltiranje i svi drugi neophodni radovi", rekla nam je Alma Zilić iz Direkcije za ceste.

U popodnevnim satima će biti pušten saobraćaj iz Rajlovca prema Aerodromu, a saobraćaj će se odvijati i preko mostova.

"Završeni su asfalterski radovi na tri rampe, ostala još rampa A na kojoj su nedavno počeli radovi zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Srušeni su objekti i radovi su nastavljeni i intenzivirat će se u narednom periodu", rekla nam je Zilić.

Napomenula je da obustava saobraćaja više neće biti, a potrebno je još skinuti fizičke prepreke koje su postavljene zbog radova, ali uraditi i servisne saobraćajnice u naseljima.

Saobraćaj iz Rajlovca prema Ilidži će se odvijati kroz ulicu Hifzi Bjelavca na Stupu.

"U dogovoru s MUP-om Kantona Sarajevo, postavljene su instalacije za videonadzor u pothodnicima. Kamere će biti spojene sa policijom, u službi sigurnosti građana. Dakle, u toku su finalni radovi u pothodnicima i tramvajskim terminalima", pojasnila nam je Alma Zilić.

Podsjećamo, prethodnih dana su zabilježene ogromne gužve prema izlazu iz grada, tačnije na Stupu, a zbog asfaltiranja saobraćajnice na Stupu.

BiH svrstana na svjetsku turističku i hotelijersku mapu


Najveći svjetski lanac hotela Marriott prepoznao je izuzetan turistički potencijal glavnog grada Bosne i Hercegovine te sa investitorima, kompanijama Lake i SEIC najavio otvaranje dva hotela u samom centru Sarajeva.



Radi se o brandiranim hotelima ''Residence Inn by Marriott'' i ''Courtyard by Marriott'' koji će Sarajevo i BiH svrstati na svjetsku turističku i hotelijersku mapu.

U porodici Marriott pored dva nova hotela koji će se nalaziti u Sarajevu je i više od 4.000 drugih hotela u 72 zemlje svijeta, što je u kombinaciji sa osamdesetogodišnjom tradicijom rada, garant kvaliteta, standarda i prestiža u oblasti hotelijerstva.

- BiH i Sarajevo su se pokazali kao sve atraktivnije destinacije kako za turistička putovanja, tako i za poslovna. Ovo ukazuje na veliki potencijal u koji treba ulagati, te je to jedan od razloga za otvorenje Marriott hotela. Ono što posebno želim istaći je da je ovo jedinstvena prilika za mlade ljude koji se žele baviti turizmom i hotelijerstvom, s obzirom na to da se otvorenjem hotela pruža šansa i za veliki broj radnih mjesta. Mi ćemo svakako dati povjerenje za rad u ovim prestižnim hotelima bh. mladim kadrovima - kazao je uime Marriott hotela menadžer Kayhan Kilit.

Istakao je da je lokacija hotela izuzetno atraktivna za poslovne ljude jer su u blizini poslovne, administrativne i kulturne institucije.

Otvorenje ''Residence Inn by Marriott'' hotela planirano je do kraja novembra tekuće godine, dok će ''Courtyard by Marriott'' svoja vrata za goste otvoriti na proljeće 2015. godine.

U Maglaju sve više posla za tekstilnu struku


Muhamed Hrnjić, vlasnik firme "HM Promet“ u Maglaju, danas za sebe može reći, ne samo da je uspješan poduzetnik već i da spada među najpoželjnije poslodavce u svojoj općini.





Mala porodična firma počela je proizvodnju 1996. godine, dok danas broje 326 zaposlenica, među kojima se nađe i pokoji muški kolega. Ova tekstilna industrija bavi se većinom proizvodnjom tekstila za automobilsku industriju, zaštitne opreme i radnih uniformi. U firmi se proizvodi po narudžbi kupaca, a kompletan asortiman izvozi se u Njemačku. Među krajnjim korisnicima njihovih proizvoda su Mercedes, BMW, Kia motors, Nissan, kao i veliki trgovinski lanci kojima šiju radne uniforme.

Za vrijeme naše posjete novootvorenom postrojenju HM Prometa, imali smo priliku sagledati kako se odvija izrada radnih košulja i jakni. Objektom dominira ogromna proizvodna hala u kojoj su smještene sve etape proizvodnje. Nakon što od naručioca dobiju dizajn i krojne slike, pristupa se krojenju i rezanju, te se iskrojeni komadi platna peglaju. Slijedi šivanje u etapama tokom kojih se sastavljaju određeni elementi, te vezenje logotipa i postavljanje dugmadi, drikera ili drugih vrsta kopči. Sašiven odjevni predmet odlazi na obradu tokom koje se ručno skidaju končići koji vise ili uklanjaju druge nepravilnosti. Slijedi kontrola prema unaprijed zadanim kriterijima koju obavljaju tekstilne tehničarke. Na kraju, proizvod se podvrgava još jednom djelimičnom peglanju, da bi se na kraju slagao i pakirao u ambalažu. Sedmično ova tvornica isporuči 15.000 do 16.000 komada sašivenih artikala.

Hrnjić nam otkriva na koji način je od male porodične manufakture uspio proširiti proizvodnju do današnjih razmjera:

"Ja sam još 2002. godine dobio jedan kredit USAID-a koji je predstavljao podsticaj da kompanija stane na noge. Taj sam kredit tada dobro opravdao i nakon toga je firma rasla. To se prepoznalo. Kada sam se ponovo obratio USAID-u za novi kredit, oni su mi to pružili. Zahvaljujući tome uspijevamo da zaposlimo nove radnike i prekvalifikujemo ih po potrebi. Svim privrednicima bih poručio da urade isto, jer evo, pogledajte kako se danas ovdje dobro radi“, pokazuje nam ponosni vlasnik svoju proizvodnu halu.

Ovdje vladaju dobri radni uvjeti. Svi su zaposlenici prijavljeni, a nakon probnog rada od tri mjeseca sklapaju se dugoročni ugovori. Prosječno zarade oko 500 KM. Obično se radi osmosatno radno vrijeme, ali kada je potrebno stići rokove, ne gleda se na sat. U sklopu radnog vremena je polusatna pauza za doručak. Proizvodna hala je osvijetljena dnevnim svjetlom, odnosno adekvatnom zamjenskom rasvjetom, dobro je prozračena, a zimi je toplo. Mašine na kojima se proizvodi su savremene i sigurne, a, kako su nam potvrdile i zaposlenice, povrede na radu, poput uboda iglom, veoma rijetko se dešavaju. Tokom cijelog trajanja radnog vremena, od 7:00 do 17:00, mašine neprekidno rade, uz samo jedan izuzetak. U 12:00 sati mašine se isključuju jer tada sve radnice i radnici u isto vrijeme imaju pauzu za kafu. Klepet mašina tada zamijene muzika i smijeh.

Ništa nije teško kada je plaća redovna, a firma sigurna


U proizvodnoj hali zadržavamo se pokraj dvije radnice pred kojima stoji gomila od stotinjak prugastih košulja. Upućuju nas u tajne svog posla – one rade na doradi proizvoda, a trenutni zadatak im je zakopčavanje košulja prije nego što će se slagati i pakirati. Pitamo bole li ih prsti od stotina dugmića. Priznaju da pomalo bole, a i da nije lako sve radno vrijeme gledati u crveno-bijele pruge koje „plešu pred očima'“.

Ipak, ne žale se, naprotiv, hvale svoj posao. Binasa Omić nam kaže kako je plaća redovna, a odnosi unutar kolektiva kolegijalni. Koristila je petnaest dana godišnjeg odmora, a kada se razboli, može koristiti bolovanje. Njena mlađa kolegica Selma Kulačić u ovoj firmi je već četiri godine, a zaposlila se već s devetnaest. Rodom je iz Nemile, ali, kaže, nije joj bilo teško da se zbog posla preseli.

Još jedna od onih koji su zbog zaposlenja došle živjeti u Maglaj je Mirela Hadžić. Ona s neskrivenim zadovoljstvom ističe da je prezadovoljna što je dobila posao za koji se školovala.

"U petak sam dobila diplomu, a u ponedjeljak počela raditi. Tražili su tekstilne tehničare, a ja sam imala tu školu. Bez problema sam došla iz Žepča u Maglaj jer mi je bilo stalo do posla. Na početku sam putovala, ali sam se u međuvremenu preselila ovdje, a potom i udala“, priča nam ova mlada žena, jedna od dvadesetak koje su u ovu firmu došle iz susjedne općine Žepče. Kada je pitamo šta bi preporučila svojoj generaciji, Mirela je jasna:

“Svakome bih preporučila da se usudi napraviti taj prvi korak. Nemojte sjediti kući i govoriti kako nema posla. Posla ima za one koji hoće da rade“.

Prekvalifikacija, ali i obrazovanje za budućnost


Do sada u Maglaju nije bilo dovoljno tekstilnog kadra. Stoga je Hrnjić sklopio sporazum sa Srednjom mješovitom školom da se svake godine po jedan razred usmjeri u ovaj resor. Za one koji nemaju adekvatnu naobrazbu, kompanija je uz pomoć USAID-a osigurala tromjesečnu prekvalifikaciju. Tako su brojne frizerke, trgovkinje ili papirničarke (s obzirom na to da je Maglaj grad u kojem se godinama proizvodi natron) danas postale tekstilne radnice.

Nihada Mujaković u ovoj firmi trenutno provodi prve sedmice radnog staža u životu. Na birou je bila petnaest godina, s obzirom na to da je, kao ratna generacija, bila uskraćena za redovno obrazovanje.

"Osnovnu sam nekako i završila, mada su i tu skraćivali godine, ali srednju nisam uspjela. Šta ću, sjedi kod kuće, rađaj djecu. Sad su veliki, sin je prvi srednje, a kćerka sedmi razred. A ja konačno dobila posao“, počinje svju priču. Upravo je završila tromjesečnu obuku u ovoj tvornici, te je obučena za rad na mašini za šivanje. Pitamo je kakvi su joj prvi utisci:

"Više od očekivanog. Ranije nisam imala priliku, a i bojala sam se pomalo. Kad sam došla, nisam znala uključiti mašinu. Ništa strašno, našla sam se u ovom poslu. Ali bilo je i onih koji nisu uspjeli. Poručila bih svima da budu uporni. Treba voljeti svoj posao, interesovati se za njega, a onda dođe i plata“, ponosno ističe gospođa Mujkanović.

Na kraju posjete ovom dinamičnom i uspješnom radnom kolektivu, direktor Hrnjić nam otkriva svoj kratkoročni poslovni plan – do juna 2015. "HM Promet“ u Maglaju zaposlit će 350 novih radnika koji će u međuvremenu biti prekvalificirani kroz proces rada. Do tada će biti otvorena i nova krojnica, koja će dnevno krojiti 4.500 komada. Dosadašnja ukupna investicija, koja podrazumijeva i izgradnju objekta, nabavku strojeva te ulaganja u razvoj iznosi 5 miliona KM.

U Potočarima svečano otvorene dvije nove stambene zgrade


U Potočarima su danas zvanično otvorene dvije novoizgrađene stambene zgrade koje je izgradila Američka humanitarna i razvojna agencija Catholic Relief Services (CRS) u okviru programa "Održiva Srebrenica-socijalno stanovanje i ekonomska reintegracija".





Otvaranju kompleksa od 25 stanova prisustovali su predstavnici CRS-a, holandski ambasador Juriaan Kraak, te predstavnici entitetskih ministarstava za izbjegle i raseljene osobe.

Predstavnik CRS-a za BiH Marc D’Silva rekao je da je otvaranje zgrada i useljavanje stanara za njega velika stvar, ističući da je ovaj projekt realiziran u saradnji s međunarodnim organizacijama i institucijama u BiH.

"Za zaposlenike CRS-a je ovo veoma važan projekt. Naime tri naša zaposlenika prije 13 mjeseci na putu iz Sarajeva za Srebrenicu su doživjeli saobraćajnu nesreću. Senad Kapetanović i Dženana Mekić su danas s nama ovdje, a Gordana Radić nije mogla danas doći. Govorim ovo da znate koliko su zaposlenici CRS-a posvećeni svome poslu", naglasio je D'Silva.

Juriaan Kraak, ambasador Kraljevine Holandije u BiH, kazao je da dolazak u Srebrenicu nikad nije lagan, da se i nakon 20 godina nad Srebrenicom nadvija sjena prošlosti, ali da ceremonija kao što je današnja pokazuje "da i u kišnim danima može da nas ogrije tračak sunca".

"U Srebrenici se može ostvariti san da se vratite, da živite tu i dobijete posao. Jako mi je drago da su ovdje predstavnici vlasti, kao i predstavnici nevladinih organizacija, jer bez njihovog učešća ovaj projekt ne bi bio moguć. Posebno sam zahvalan lokalnim kompanijama koje su radile s CRS-om. Meni kao administrativcu je drago spomenuti da je cijeli projekt završen u roku. Ponosni smo na našu saradnju s CRS-om zbog njihove posvećenosti u pomaganju onima kojima je pomoć potrebna", potcrtao je ambasador Kraak.

Dodaje da je ovo sada u potpunosti kompletiran projekt, s 57 stambenih jedinica koje su dodijeljene po principu socijalnog stanovanja.

"Nadamo se da će ovo dugoročno imati koristi za mnoge građane Srebrenice. Putem ovog projekta su se vezali različiti nosioci procesa, osim krova nad glavom ljudima su se osigurali i poslovi kao ekonomska sigurnost. Osigurana je i obuka povratnicima za bavljenje poljoprivredom. Ovaj projekt se ne završava na ovaj način, jer idemo dalje. Nadam se da će i druga faza projekta biti uspješna", istakao je holandski ambasador.

Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, kazao je da kad imate ljude koji žele da urade zamišljene projekte onda nema nikakvih prepreka, te da je još mnogo onih koji čekaju da im kuće budu obnovljene.

"Još 54 hiljade porodica koji su podnijeli svoj zahtjev za povratak čeka obnovu svojih kuća. U Bosni i Hercegovini ima još dosta potrebe za sličnim projektima. Ima mnogo i onih koji nisu imali imovine prije rata, a danas su porodični ljudi, i oni moraju negdje živjeti. Mi moramo nastaviti ovakve projekte i u naredne četiri godine", podvukao je Čordaš.

Sulejman Alijagić, predstavnik Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH, naveo je da je bio na polaganju temeljca za danas otvorene zgrade u Potočarima te da sada "kad ulazite u Srebrenicu ovo je jedna nova slika“.

Naglasio je također da ljudi koji žive u Srebrenici zaslužuju konstantnu pažnju.

Ćamil Duraković, načelnik Općine Srebrenica, ocijenio je da je ovo dobar projekt kojim se održava i razvija Srebrenica.

"Mi smo dobili jedan novi projekt, i u to ime zahvaljujem Kraljevini Holandiji, ministarstvima i svima koji su doprinijeli. Moramo nastaviti dalje s ovakvim projektima. Iz ovih stanova dobijat ćete poslove. Deset osoba je već zaposleno. Ovakvih projekata treba Srebrenici", poručio je Duraković.

Sabahudin Gabeljić, otac dvoje djece, kazao je u izjavi da je sretan zbog toga što su stanari novoizgrađene zgrade u Potočarima.

- Djeca se još navikavaju na stan, sretni su, i ja sam sretan. Ovo je baš pozitivno i za moju porodicu, ostale stanare, ali i cijelu Srebrenicu - dodao je Gabeljić.

U funkciji elektronske zdravstvene kartice




Elektronske zdravstvene kartice, umjesto starih knjižica, dobilo je i 250 registrovanih pacijenata u Zeničko Dobojskom kantonu. Na taj način nastavlja se širiti sistem koji će uveliko olakšati posao medicinskom osoblju, a pacijentima skratiti mukotrpne procedure i vrijeme čekanja. Projekt implementira Federalno ministarstvo zdravstva.
Ambulanta porodične medicine u visočkom naselju Moštre, u okviru projekta jačanja zdravstvenog sektora, prva je u Zeničko-dobojskom kantonu koja je modernizovana i spremna za pacijente sa elktronskim karticama. Jednim klikom i provlaćenjem kartice, medicinsko osoblje sada ima uvid u pacijentove podatke. U Kantonu Sarajevo, gdje se projekt počeo provoditi prošle godine kartice je dobilo najviše osiguranika.

Arman Šarkić, portparol JU Dom zdravlja KS kaže da su jako zadovoljni dinamikom ovog procesa. “U prvom intervalu je dobilo 5 000 osiguranika, pa nakon toga 20 000. Ono što je najbitnije, dakle prve kartice su dobili pacijenti sa neupitnim zdravstvenim statusom - teški hronični bolesnici, paraplegičari, RVI i penzioneri.” – dodaje Šarkić. Uvezane su skoro sve ambulante porodične medicine u kantonu, a uskoro bi se u sistem trebale uvezati i apoteke. “Mi u JU Dom Zdravlja KS do sada imamo uvezano 70 lokaliteta što je veliki broj, zajedno sa 9 velikih Domova u KS.” – ističe Arman šarkić iz JU Dom Zdravlja KS.

Pacijentima je uvođenjem ovih kartica omogućeno liječenje bez suvišnih procedura, a olakšan je posao i ljekarima. Viša medicinska sestra Hajra Gredić, objašnjava da provlačenjem kartice medicinsko osoblje ima uvid u sve podatke. Od zdravstvenog osiguranja do registarskog i matičnog broja. „Imamo sve što nam je neophodno za popunjavanje medicinske dokumentacije.” – dodaje viša medicinska sestra Hajra Gredić. Zdravstvene knjižice, prikupljanje zdravstvenih dokumenata, velike gužve i čekanje na šalterima uskoro će biti prošlost. U sklopu ovog projekta do sada je modernizovana 491 ambulanta porodične medicine, a uskoro će se u sistem uvezati i cijela Federacija.

Uskoro izgradnja sportske plohe u Starom Ilijašu



Jučer je u Kabinetu načelnika Općine Ilijaš potpisan Sporazum o sufinansiranju radova na izgradnji sportske plohe u Starom Ilijašu, kojim se Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo obavezuje sufinansirati izgradnju sportske polohe u Starom Ilijašu u iznosu od 20.000,00 KM, a iznos od 15.742,00 KM sufinansirat će Općina Ilijaš.

Sporazum su potpisali u ime Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo ministar Ivica Šarić, a u ime Općine Ilijaš Općinski načelnik Akif Fazlić.

Ministar Šarić je rekao: "Već duže vrijeme imam izvanrednu saradnju sa Općinom Ilijaš. U cijelom Kantonu Sarajevo se kontinuirano radi na izgradnji sportskih dvorana, sportskih ploha. Konstantno razmišljamo o mladim ljudima, kako ih skloniti s ulice".

Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo je sufinansiralo izgradnju sportske dvorane u Ilijašu.

Općinski načelnik je na ovom sastanku zahvalio Vladi Kantona Sarajevo, Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo, ministru Ivici Šariću koji pomažu realizaciji projekata na području Općine Ilijaš.

"Rješili smo imovinske odnose, dobili građevinsku dozvolu i evo sad krećemo u projekat izgradnje sportske plohe u Starom Ilijašu. U posljednje dvije godine MZ Stari Ilijaš je postigla preobrazbu otvarenjem škole u Starom Ilijašu, rekonstrukcijom ceste a evo sad i izgradnjom sportske plohe postiže se značajan tempo razvoja.

Ilijaš u segmentu sporta značajno napreduje, pojedini ilijaški klubovi su ušli u Premier ligu, iz dana u dan imamo sve više registrovanih sportskih udruženja, a naš interes je da ta udruženja okupljaju našu djecu, pravilno ih vaspitaju a Općina Ilijaš to kroz Budžet podržava", rekao je Općinski načelnik.

Izgradnjom sportske multifunkcionalne plohe rasteretiti će se postojeći sportski kapaciteti, osigurati preduvjeti za unaprjeđenje sporta na području Općine Ilijaš i samim time stvoriti će se bolji uslovi djeci i klubovima na području Općine Ilijaš. Nema sumnje da će postojanje ovakvog sportskog kompleksa biti opravdano masovnošću klubova, sportaša ali i djece koja se rekreativno bave sportom.

Nova zgrada Općinskog suda u Mostaru dobiva potpun izgled za 15 dana



Završetak građevinskih radova na novoj zgradi Općinskog suda u Ulici maršala Tita u Mostaru je planiran za 15 dana. Radovi su trebali biti završeni još u kolovozu, ali su zbog dodatnih radova na zgradi prolongirani. "Očekivana dinamika radova nije išla po planu, zbog starosti objekta, a i ratnih šteta, čija obnova traje duže. Idućih dana će se pristupiti zaključenju aneksa ugovora kako bi se izvršili dodatni radovi i usluge koji nisu planirani glavnim projektom", istaknuo je Radenko Mirić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ-a.

Vrijednost dodatnih radova iznosi 300.000 KM, koje će snositi donatori, Vlada Kraljevine Norveške i Vlada HNŽ-a. Podsjetimo, Vlada Norveške je ranije donirala sredstva u iznosu od 2,156.000 KM, a Vlada HNŽ-a 451.000 KM za zaokruživanje cijelog projekta. Prema potpisanom ugovoru, obveza Vlade je sudjelovati s 31,69 posto. Izvođač radova je MIP d.o.o Mostar, koji je izabran na međunarodnom tenderu.

Zgrada suda će imati 4 sudnice, jedinstvenu pisarnicu povezanu s velikim arhivskim prostorom, prostorije za držanje dokaza i 26 ureda za suce. "Posebno raduje što će biti osiguran dovoljan broj ureda, ne samo za postojeće suce, već i za ostalo osoblje", kazao je Mirić.

Zgrada će zauzimati površinu od 4000 metara četvornih i bit će građena u skladu s europskim standardima kojima se uređuje poslovanje i imat će sve potrebne sadržaje. "Ono što je specifično za ovaj objekt jest da će se podzemne vode koje su ispitivanjem nađene ispod zgrade koristiti za grijanje objekta preko krovnih fotopanela, što daje značajnu ekološku notu i doprinosi smanjenju budućih troškova objekta", dodao je Mirić.

Općinski sud trenutačno radi u zgradi od 2800 metara četvornih, što ne zadovoljava europske kriterije rada pravosudnih institucija. Radom u novoj zgradi će se riješiti problem nedostatka prostora za rad Općinskog suda. Preseljenjem institucije u novu zgradu, sadašnja zgrada će biti predana Gradu Mostaru na upravljanje.

Bosanka Aida Hadžialić postala najmlađa švedska ministrica


Bosanka Aida Hadžialić (27) postala je najmlađa ministrica u novoj vladi Švedske, koju je danas predstavio premijer Stefan Löfven.



Aida je imala samo pet godina kada je njena porodica izbjegla iz ratom zahvaćene BiH, tačnije iz Foče.

"Preko noći smo morali ostaviti sve iza sebe - kuću, članove rodbine i prijatelje. Nekako smo jedva prikupili novčana sredstva potrebna za putovanje u Švedsku", napisala je Hadžialić na svom blogu.

Članovi njene porodice nedugo nakon dolaska u Švedsku dobili su smještaj i posao, a Aida je krenula u školu.

U politiku se uključila sa 16 godina, nakon ubistva švedske političarke Anne Lindh. Pridružila se Švedskoj socijaldemokratskoj uniji (SSU).

Diplomirala je pravo 2010. godine, nakon čega je postala gradonačelnica Halmstada.

Sa 27 godina postala je najmlađa švedska ministrica u historiji te zemlje. Predvodi Ministarstvo obrazovanja.

Prošle godine završila je na 10. mjestu na spisku najvećih talenata u Švedskoj.

Na ovogodišnjim izborima nije uspjela ući u švedski parlament, ali joj je potom švedski premijer Stefan Löfven ponudio mjesto ministrice.

Premijerov poziv došao joj je sa prikrivenog broja, dok je ručala sa momkom.

Obavljanje funkcije najmlađe ministrice u Švedskoj izgleda da joj uopšte ne predstavlja problem.

"Mislim da ću dobro obavljati svoju funkciju. Oko mene je sjajan tim", dodala je Aida, prenose švedski mediji.

Hifa-Petrol otvorila naftni terminal u Grudama



Članica Grupacije Hifa, firma Hifa-Petrol u pogon je prije nekoliko dana pustila naftni terminal u Grudama, ukupnog skladišnog kapaciteta 750.000 litara. Ovo je treći naftni terminal otvoren od strane Hife-Petrola, nakon Bukve-Tešanj 2.350.000 litara, te Vogošće 200.000 litara. Otvorenjem ove poslovnice, Hifa-Petrol je proširila svoje veleprodajne skladišne kapacitete na 3.300.000 litara te također i svoje poslovanje u segmentu veleprodaje na području Hercegovine, objavljeno je na Facebook stranici ove kompanije.

Potpisan ugovor o nastavku radova na arheološkom lokalitetu At mejdan



Ugovor o radovima konzervacije i restauracije dijela arheološkog lokaliteta At mejdan - druga faza, potpisan je u petak u Sarajevu.

Ugovor vrijedan 174.000 KM potpisali su izvršna direktorica Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS-a Valida Čelić- Čemerlić, načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, i direktor firme "Neimari" Ramiz Mulaomerović.

- Potpisivanjem ugovora započinjemo drugu fazu radova na ovom lokalitetu koji predstavlja značajnu historijsku tačku u području starog dijela Sarajeva - kazala je Čelić-Čemerlić.

Istakla je da je At mejdan ostatak kompleksa koji je vezan za Bakr-babinu džamiju koja je izgrađena 1544. godine. Također je dodala da je tu izgrađen i mekteb, ali 1669. godine objekt je izgorio te je kompleks ponovo izgrađen.

- U drugoj polovini 17. stoljeća ovaj kompleks predstavlja bitan obrazovno-kulturni centar grada gdje su se okupljali najučeniji ljudi. Početkom 19. stoljeća, ovaj centar gubi na svojoj važnosti - kazala je.

Dolaskom Austrougarske 1878. godine, kazala je Čelić- Čemerlić, džamija se pretvara u vojno skladište nakon čega počinje da propada.

- Propadanje kompleksa završava se regulacijom rijeke Miljacke 1887. godine kada se ruši biblioteka. Prije početka Drugog svjetskog rata, džamija nestaje, ali sonarna arheološka istraživanja pokazuju da je kompleks očuvan - naglasila je.

Čelić-Čemerlić je istakla da druga faza radova predstavlja otkrivanje harema i kompletnih grobnih mjesta, konzervaciju i sanaciju ostataka Bakr-babine džamije i uspostavu kompletne infrastrukture za prezentaciju.

- Nakon izvođenja ove faze očekujemo da ćemo u slici grada imati afirmativan spomenik koji je urađen i prezentiran prema evropskim normama i standardima - zaključila je.

Načelnik Hadžibajrić kazao je da će radovi početi odmah nakon potpisivanja Ugovora te da se završetak može očekivati do kraja godine.

- Također, planiramo izgraditi i most te postaviti i određenu rasvjetu i iluminacije, a nadam se da će ovaj kompleks za turiste biti otvoren u decembru - zaključio je.

Država wrote:GRAS bogatiji za 15 autobusa

Ovo je sadaka. Eh ako je sadaka dobra vijest onda halal ti vjera.

Čaušević: u Gornjem Vakufu-Uskoplju uskoro tvornice za proizvodnju peleta i mlijeka u prahu


Gornji Vakuf-Uskoplje je među rijetkim gradovima u BiH u kojima je evidentan rast broja uposlenih, što je rezultat napora lokalne vlasti da stvori što povoljniji ambijent za otvaranje novih proizvodnih pogona.



Naime, u odnosu na prošlu godinu, broj radnika je veći za oko stotinu, a u planu su i neki novi poslovni potezi, koji bi trebalo biti realizirani u narednim mjesecima.

"Shodno odluci OV-a podigli smo kredit, kojim smo riješili pitanje industrijske zone. Taj projekt se završava, ostalo je samo još da se područje asfaltira i stavi u funkciju javna rasvjeta. Imali smo već i prve dodjele zemljišta za dvije fabrike. U jednoj će se proizvoditi mlijeko u prahu, a u drugoj pelet. Konkurs za dodjelu zemljišta u industrijskoj zoni je stalan, i trajat će sve do popune svih kapaciteta. Interes investitora je veliki, s obzirom na pogodnosti koje smo im ponudili", kazao je za Agenciju Fena Sead Čaušević, načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Po njegovim riječima, planirana je, također, provedba nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata.

-Za asfaltiranje puteva u MZ Voljevac osigurali smo 160.000, a za regulaciju rijeke Vrbas 150.000 KM. U projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže u naseljima Voljice i Ždrimci ponovo ćemo uložiti oko 100.000 KM. Urađen je i projekt glavne gradske saobraćajnice, kao i projekt sanacije lokalne deponije, za koji smo dobili urbanističku saglasnost nadležnog federalnog mninistarstva. Tu su još neki projekti koje ćemo nastaviti u 2015., radi poboljšanja uvjeta života svih građana- naglasio je.