Forum Klix.ba

flexibila wrote:Ali zato imamo galijasevica koji malo pa beograd po misljenje i instrukcije

flexibila wrote:Nemoj zaboraviti i one koji su izasli iz rata samo sa blatnjavim uniformama. a ne sa automobilima, kaficima, rancevima i cim sve ne.
Shvatam ja sta pricate, al uporno ponavljam da ima vecih heroja koji se ovako strasno trebaju braniti.
I prestanite s tom pricom, ko kaze drugacije nije bio u ratu i on je provokator

dustaban wrote:

flexibila wrote:Nemoj zaboraviti i one koji su izasli iz rata samo sa blatnjavim uniformama. a ne sa automobilima, kaficima, rancevima i cim sve ne.
Shvatam ja sta pricate, al uporno ponavljam da ima vecih heroja koji se ovako strasno trebaju braniti.
I prestanite s tom pricom, ko kaze drugacije nije bio u ratu i on je provokator

Ama dzaba pricas, ovo ti je situacija ko sa Stepincom, obicni paksu svecenik zavrsi ko svetac samo zato sto su mu se komunisti navalili na kosti. Oricu se Srbi navalili na kosti (svakako da ih treba skinuti s k...) ali recite vi meni, onako smireno ako se smiriti mozete, KAKO MOZE BITI HEROJ NEKO KO JE UMAKAO HELIKOPTEROM NEPOSREDNO PRIJE MASAKRA NAD NJEGOVOM VOJSKOM I NARODOM?!
Sve i da je to njegovo sklanjanje bilo protivno njegovoj volji (malo sutra) on je dakle PROPUSTIO PRILIKU da bude heroj!
U to ne treba brkati njegove mafijaske nestasluke, to samo govori kako je prica da se on navodno protivio micanju iz Srebrenice... prica za malu djecu i velike forumase.
Jedno je braniti Orica od ponovljenog sudjenja, a drugo je proizvoditi ga u heroja.

dustaban wrote:KAKO MOZE BITI HEROJ NEKO KO JE UMAKAO HELIKOPTEROM NEPOSREDNO PRIJE MASAKRA NAD NJEGOVOM VOJSKOM I NARODOM?!
.

 ZADNJA PRIČA IZ SREBRENICE

Sve je otpočelo 1.3.1995. kada je tadašnji načelnik Generalštaba  Armije RBIH general Enver Hadžihasanović uputio naređenje Naseru Oriću da krene put planinske kolibe kod Žepe gdje bi ga, čim se za to steknu uslovi, helikopterom prebaciti na slobodnu teritoriju. Radi „školovanja“. Hadžihasanović je na kraju svog naređenja napisao: “Nasere čekamo Vas. Bajram Mubarek Olsun.“

Orić je narednih dana uzadludno čekao svoje prebacivanje u Kakanj ili Tuzlu gdje se trebao susresti sa komandom Armije RBiH kako bi mu dali instrukcije. U kolibi u kojoj je Orić boravio skupa sa srebreničkom delegacijom uslovi su bili na niskom nivou što je otežavalo njiihovo čekanje helikopterskog leta koje im se odužilo. Zbog toga je Orić 9.5.1995. radio vezom pozvao generala Hadžihasanovića sa namjerom da ga pita o novostima za njegovo prebacivanje u Kakanj. S obzirom da Hadžihasanovića nije bilo sa sdruge strane veze javio se brigadir Ismet Alija koji mu je prenio da ostane gdje jeste jer se za let još nisu stekli uslovi. 

Ipak, zbog složenosti stanja u Srebrenici, Orić se morao vratiti u ovu enklavu nakon što je nekoliko dana čekao povoljne uslove za helikopterski let za Kakanj. Orić je u Srebrenici ostao tek nešto duže od jedne sedmice kada je, ponovo, primio naređenje od generala Hadžihasanovića da on Orić, sa Ejubom Golićem i njihovom delegacijom krenu put Žepe te da 27.3.1995. budu kod Avde Palića na odredištu do podne. 

Kada je Orić stigao kod Palića tamo ga je, umjesto helikoptera, čekala poruka iz Generalštaba Armije RBiH sa sljedećom sadžinom: 

„Ono zbog čega je glavni iz Srebrenice tu biće realizovano u naredna 2-3 dana. meteorološki uslovi se popravljaju i nadamo se da će biti sve uredu."

S obzirom da je Orićev boravak u Žepi opet potrajao duže od 2-3 dana, Orić je 31.3.1995. napisao generalu Hadžihasanoviću kratak telegram u kojem je stajalo: „Molim Vas da mi odgovorite hoće li uskoro biti organizovano moje prebacivanje od Vas?“

S obzirom da Orić nije dobio odgovor on 4.4.1995. ponovo piše generalu Hadžihasanoviću telegram u kojem mu oštro saopštava: 

„Već drugi put, po Vašem naređenju, boravim na teritoriji Žepe u planinskoj kolibi radi prebacivanja. Na ovoj lokaciji delegacija koja putuje sa mnom boravi već mjesec dana u najtežim uslovima...Molim Vas da nam u što kraćem roku odgovorite  da li će naše prebacivanje biti izvršeno ili smo zaboravljeni?“

Isti dan, nakon prijema telegrama, general Hadžihasanović odgovara: „Nemate razloga da na takav način sagledate situaciju! Niste zaboravljeni, niko nije zaboravljen a ne pogotovo Vi...Pravovremeno ćemo Vas izvjestiti o vremenu leta!“

U narednih nekoliko dana Orić, Golić i članovi njihove delegacije prebačeni su u Kakanj gdje se nalazilo Istureno komandno mjesto Generalštaba Armije RBiH. Orić je po slijetanju u Kakanj prvo sreo brigadira Asima Džambasovića koji mu je, pošto su obojica bili oficiri istog ranga, skinuo svoje oficirske epolete i poklonio ih Oriću koji ih nije imao. Generalštab Armije RBiH već je imao čitav niz bezbjednjačkih informacija koje su upućivale na kriminalno ponašanje i samovolju Orića ali i Golića unutar Srebrenice te je general Hadžihasanović verbalno napao Orića čim ga je vidio. 

Međutim dok se Armijska bezbjednost bavila dosjeom Orića i Golića, dok je Generalštab Armije, umjesto da pomogne, smišljao kako da kakvo - takvog Orića sačuvaju kao jedinog autoriteta koji je mogao držati jedinstvo unutar Srebrenice, za to isto vrijeme četnici su izvršili neophodna pregrupisavanja i otpočeli izvođenje operacije "Krivaja" sa krajnim cilje zauzimanja Srebrenice i Žepe. 

Važno je istaći i to da su operativci Uprave vojne bezbjednosti Armije juna mjeseca 1995., hvatajući četničke vojnike i oficire u rejonu Grbavice, doznali da će Srebrenica i Žepa biti zamjenjeni za Vogošću i Ilijaš - govorili su baš onako kako je svjedočio i šef srebreničke policije Hakija Meholjić o razgovoru između njega i Alije Izetbegovića septembra 1993. kada se, uglavnom, dogovorila i cementirala podjela RBiH. Zamjena ovih teritorija bila je, nedvojbeno, dogovorena, genocid naravno nije - to je bio četnički pir koji nisu željeli da propuste kada im se pružio na tanjiru. 

dustaban wrote:Jedno je braniti Orica od ponovljenog sudjenja, a drugo je proizvoditi ga u heroja.

Only1 wrote:Sa svojih 25 godina stao je na celo odbrane Bosne na Drini. Ucinio je nesto nezamislivo u to vrijeme. Srbi iz Podrinja, a i dalje, dobro znaju ko je Naser Oric. To je legenda sa Drine.

Fantassin wrote:

Only1 wrote:Sa svojih 25 godina stao je na celo odbrane Bosne na Drini. Ucinio je nesto nezamislivo u to vrijeme. Srbi iz Podrinja, a i dalje, dobro znaju ko je Naser Oric. To je legenda sa Drine.

Moze mu Se kao vojniku zamjeriti sto nije bio sa svojom vojskom kad je bilo najteze- moze se reci on kao vodja prezivi a vojska mu izginu.

Cinjenica je da je AR BIH u i oko Srebrenice porazena a on kao najvisi oficir tamo je automatski i najvise odgovoran.

Fantassin wrote:

Only1 wrote:Sa svojih 25 godina stao je na celo odbrane Bosne na Drini. Ucinio je nesto nezamislivo u to vrijeme. Srbi iz Podrinja, a i dalje, dobro znaju ko je Naser Oric. To je legenda sa Drine.

Moze mu Se kao vojniku zamjeriti sto nije bio sa svojom vojskom kad je bilo najteze- moze se reci on kao vodja prezivi a vojska mu izginu.

Cinjenica je da je AR BIH u i oko Srebrenice porazena a on kao najvisi oficir tamo je automatski i najvise odgovoran.

Saurman wrote:

Fantassin wrote:

Only1 wrote:Sa svojih 25 godina stao je na celo odbrane Bosne na Drini. Ucinio je nesto nezamislivo u to vrijeme. Srbi iz Podrinja, a i dalje, dobro znaju ko je Naser Oric. To je legenda sa Drine.

Moze mu Se kao vojniku zamjeriti sto nije bio sa svojom vojskom kad je bilo najteze- moze se reci on kao vodja prezivi a vojska mu izginu.

Cinjenica je da je AR BIH u i oko Srebrenice porazena a on kao najvisi oficir tamo je automatski i najvise odgovoran.

Nije tacno. ARBiH, to jeste 28. divizija je u i oko Srebrenice bila kost u grlu chetaljima, sto mnogobrojni ljudski gubici potvrdjuju.


ARBiH je, naivna i natjerana doduse, svojevoljno predala oruzje, dok taj ultimatum VRS nije ispostovala. A onda je slavna Srpska vojska izvojevala "pobedu" kakvu jeste. Epilog svi znamo.

Fantassin wrote: Dakle on je bio naivan i dopustio da se oruzije preda, pricu da ga je komanda natjerala mozemo sigurno okarakterisati kao neistinu jer je in imao toliku uticaja na tamosnje jedinice da bi sasvim sigurno u sukobu komznde i njega sva vojska njega podrzala.Opet ponavljam najvise rangirani uvijek nose teret poraza ili dobrobit pobjede.

Dan nestalih i poginulih Republike Srpske ove godine biće obilježen u subotu, 15. septembra, prigodnom akademijom u Banjaluci, dok će 18. septembra u Kozarskoj Dubici biti obilježena odbrana zapadnokrajiških opština od hrvatske agresije, najavio je zamjenik predsjednika vladinog Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Radomir Graonić. "Riječ je o događajima kojima Vlada RS daje posebnu pažnju", rekao je Graonić, ističući da je ove godine prvi put Dan nestalih i poginulih uvršten kao datum od posebnog značaja za RS.
Graonić je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je, prema evidenciji Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, registrovano 22 368 poginulih u proteklom otadźbinskom ratu, od čega 20 903 borca Vojske RS i 1 405 civilnih žrtava.

BHCluster wrote:

Fantassin wrote: Dakle on je bio naivan i dopustio da se oruzije preda, pricu da ga je komanda natjerala mozemo sigurno okarakterisati kao neistinu jer je in imao toliku uticaja na tamosnje jedinice da bi sasvim sigurno u sukobu komznde i njega sva vojska njega podrzala.Opet ponavljam najvise rangirani uvijek nose teret poraza ili dobrobit pobjede.

@Fantassin

Fantassin wrote: Nasmijao si me hehehe i hvala ti na tome.Nemoj da prihvatas ono sto sam napisao kao neko nacionalisticko smece nego samo jednostavan opis jednog komandanta.Mislim jasno je sta sam napisao i isto sam napisao bez namjere da nekoga uvrjedim.

Styling wrote:Kad je u pitanju Naser Oric, mogu reci da covjeka ne znam niti znam puno o njegovom djelovanju ni u ratu ni poslije rata, ali znam jedno: Nas je i ne damo ga! Tacka!

Fantassin wrote:

Styling wrote:Kad je u pitanju Naser Oric, mogu reci da covjeka ne znam niti znam puno o njegovom djelovanju ni u ratu ni poslije rata, ali znam jedno: Nas je i ne damo ga! Tacka!

Po toj logici Srbi bi trebali da "ne daju" Milana Martica a bas ga i ne vole bas mnogo.

Fantassin wrote:

Styling wrote:Kad je u pitanju Naser Oric, mogu reci da covjeka ne znam niti znam puno o njegovom djelovanju ni u ratu ni poslije rata, ali znam jedno: Nas je i ne damo ga! Tacka!

Po toj logici Srbi bi trebali da "ne daju" Milana Martica a bas ga i ne vole bas mnogo.

Paranoid wrote:

dustaban wrote:KAKO MOZE BITI HEROJ NEKO KO JE UMAKAO HELIKOPTEROM NEPOSREDNO PRIJE MASAKRA NAD NJEGOVOM VOJSKOM I NARODOM?!
.

Hej više si dosadio s tim, a veze nemaš šta je bilo, pa se malo fokusiraj na ovo štivo:

Code: Select all

 ZADNJA PRIČA IZ SREBRENICE

Sve je otpočelo 1.3.1995. kada je tadašnji načelnik Generalštaba  Armije RBIH general Enver Hadžihasanović uputio naređenje Naseru Oriću da krene put planinske kolibe kod Žepe gdje bi ga, čim se za to steknu uslovi, helikopterom prebaciti na slobodnu teritoriju. Radi „školovanja“. Hadžihasanović je na kraju svog naređenja napisao: “Nasere čekamo Vas. Bajram Mubarek Olsun.“

Orić je narednih dana uzadludno čekao svoje prebacivanje u Kakanj ili Tuzlu gdje se trebao susresti sa komandom Armije RBiH kako bi mu dali instrukcije. U kolibi u kojoj je Orić boravio skupa sa srebreničkom delegacijom uslovi su bili na niskom nivou što je otežavalo njiihovo čekanje helikopterskog leta koje im se odužilo. Zbog toga je Orić 9.5.1995. radio vezom pozvao generala Hadžihasanovića sa namjerom da ga pita o novostima za njegovo prebacivanje u Kakanj. S obzirom da Hadžihasanovića nije bilo sa sdruge strane veze javio se brigadir Ismet Alija koji mu je prenio da ostane gdje jeste jer se za let još nisu stekli uslovi. 

Ipak, zbog složenosti stanja u Srebrenici, Orić se morao vratiti u ovu enklavu nakon što je nekoliko dana čekao povoljne uslove za helikopterski let za Kakanj. Orić je u Srebrenici ostao tek nešto duže od jedne sedmice kada je, ponovo, primio naređenje od generala Hadžihasanovića da on Orić, sa Ejubom Golićem i njihovom delegacijom krenu put Žepe te da 27.3.1995. budu kod Avde Palića na odredištu do podne. 

Kada je Orić stigao kod Palića tamo ga je, umjesto helikoptera, čekala poruka iz Generalštaba Armije RBiH sa sljedećom sadžinom: 

„Ono zbog čega je glavni iz Srebrenice tu biće realizovano u naredna 2-3 dana. meteorološki uslovi se popravljaju i nadamo se da će biti sve uredu."

S obzirom da je Orićev boravak u Žepi opet potrajao duže od 2-3 dana, Orić je 31.3.1995. napisao generalu Hadžihasanoviću kratak telegram u kojem je stajalo: „Molim Vas da mi odgovorite hoće li uskoro biti organizovano moje prebacivanje od Vas?“

S obzirom da Orić nije dobio odgovor on 4.4.1995. ponovo piše generalu Hadžihasanoviću telegram u kojem mu oštro saopštava: 

„Već drugi put, po Vašem naređenju, boravim na teritoriji Žepe u planinskoj kolibi radi prebacivanja. Na ovoj lokaciji delegacija koja putuje sa mnom boravi već mjesec dana u najtežim uslovima...Molim Vas da nam u što kraćem roku odgovorite  da li će naše prebacivanje biti izvršeno ili smo zaboravljeni?“

Isti dan, nakon prijema telegrama, general Hadžihasanović odgovara: „Nemate razloga da na takav način sagledate situaciju! Niste zaboravljeni, niko nije zaboravljen a ne pogotovo Vi...Pravovremeno ćemo Vas izvjestiti o vremenu leta!“

U narednih nekoliko dana Orić, Golić i članovi njihove delegacije prebačeni su u Kakanj gdje se nalazilo Istureno komandno mjesto Generalštaba Armije RBiH. Orić je po slijetanju u Kakanj prvo sreo brigadira Asima Džambasovića koji mu je, pošto su obojica bili oficiri istog ranga, skinuo svoje oficirske epolete i poklonio ih Oriću koji ih nije imao. Generalštab Armije RBiH već je imao čitav niz bezbjednjačkih informacija koje su upućivale na kriminalno ponašanje i samovolju Orića ali i Golića unutar Srebrenice te je general Hadžihasanović verbalno napao Orića čim ga je vidio. 

Međutim dok se Armijska bezbjednost bavila dosjeom Orića i Golića, dok je Generalštab Armije, umjesto da pomogne, smišljao kako da kakvo - takvog Orića sačuvaju kao jedinog autoriteta koji je mogao držati jedinstvo unutar Srebrenice, za to isto vrijeme četnici su izvršili neophodna pregrupisavanja i otpočeli izvođenje operacije "Krivaja" sa krajnim cilje zauzimanja Srebrenice i Žepe. 

Važno je istaći i to da su operativci Uprave vojne bezbjednosti Armije juna mjeseca 1995., hvatajući četničke vojnike i oficire u rejonu Grbavice, doznali da će Srebrenica i Žepa biti zamjenjeni za Vogošću i Ilijaš - govorili su baš onako kako je svjedočio i šef srebreničke policije Hakija Meholjić o razgovoru između njega i Alije Izetbegovića septembra 1993. kada se, uglavnom, dogovorila i cementirala podjela RBiH. Zamjena ovih teritorija bila je, nedvojbeno, dogovorena, genocid naravno nije - to je bio četnički pir koji nisu željeli da propuste kada im se pružio na tanjiru. 

Obzirom da se ne bih složio takodje sa Semirom u vezi ovih detalja, jer i on ima problem "svog stajališta", ali je u mnogome bio bar iskren.

Za razliku od tebe koji lupaš neargumentovano, od Alije i "zlatnih kašika" do pitanja "Da li bi bilo bolje Srebreničanima sa Fikretom Abdićem".

NikadStakor wrote:

Paranoid wrote:

dustaban wrote:KAKO MOZE BITI HEROJ NEKO KO JE UMAKAO HELIKOPTEROM NEPOSREDNO PRIJE MASAKRA NAD NJEGOVOM VOJSKOM I NARODOM?!
.

Hej više si dosadio s tim, a veze nemaš šta je bilo, pa se malo fokusiraj na ovo štivo:

Code: Select all

 ZADNJA PRIČA IZ SREBRENICE

Sve je otpočelo 1.3.1995. kada je tadašnji načelnik Generalštaba  Armije RBIH general Enver Hadžihasanović uputio naređenje Naseru Oriću da krene put planinske kolibe kod Žepe gdje bi ga, čim se za to steknu uslovi, helikopterom prebaciti na slobodnu teritoriju. Radi „školovanja“. Hadžihasanović je na kraju svog naređenja napisao: “Nasere čekamo Vas. Bajram Mubarek Olsun.“

Orić je narednih dana uzadludno čekao svoje prebacivanje u Kakanj ili Tuzlu gdje se trebao susresti sa komandom Armije RBiH kako bi mu dali instrukcije. U kolibi u kojoj je Orić boravio skupa sa srebreničkom delegacijom uslovi su bili na niskom nivou što je otežavalo njiihovo čekanje helikopterskog leta koje im se odužilo. Zbog toga je Orić 9.5.1995. radio vezom pozvao generala Hadžihasanovića sa namjerom da ga pita o novostima za njegovo prebacivanje u Kakanj. S obzirom da Hadžihasanovića nije bilo sa sdruge strane veze javio se brigadir Ismet Alija koji mu je prenio da ostane gdje jeste jer se za let još nisu stekli uslovi. 

Ipak, zbog složenosti stanja u Srebrenici, Orić se morao vratiti u ovu enklavu nakon što je nekoliko dana čekao povoljne uslove za helikopterski let za Kakanj. Orić je u Srebrenici ostao tek nešto duže od jedne sedmice kada je, ponovo, primio naređenje od generala Hadžihasanovića da on Orić, sa Ejubom Golićem i njihovom delegacijom krenu put Žepe te da 27.3.1995. budu kod Avde Palića na odredištu do podne. 

Kada je Orić stigao kod Palića tamo ga je, umjesto helikoptera, čekala poruka iz Generalštaba Armije RBiH sa sljedećom sadžinom: 

„Ono zbog čega je glavni iz Srebrenice tu biće realizovano u naredna 2-3 dana. meteorološki uslovi se popravljaju i nadamo se da će biti sve uredu."

S obzirom da je Orićev boravak u Žepi opet potrajao duže od 2-3 dana, Orić je 31.3.1995. napisao generalu Hadžihasanoviću kratak telegram u kojem je stajalo: „Molim Vas da mi odgovorite hoće li uskoro biti organizovano moje prebacivanje od Vas?“

S obzirom da Orić nije dobio odgovor on 4.4.1995. ponovo piše generalu Hadžihasanoviću telegram u kojem mu oštro saopštava: 

„Već drugi put, po Vašem naređenju, boravim na teritoriji Žepe u planinskoj kolibi radi prebacivanja. Na ovoj lokaciji delegacija koja putuje sa mnom boravi već mjesec dana u najtežim uslovima...Molim Vas da nam u što kraćem roku odgovorite  da li će naše prebacivanje biti izvršeno ili smo zaboravljeni?“

Isti dan, nakon prijema telegrama, general Hadžihasanović odgovara: „Nemate razloga da na takav način sagledate situaciju! Niste zaboravljeni, niko nije zaboravljen a ne pogotovo Vi...Pravovremeno ćemo Vas izvjestiti o vremenu leta!“

U narednih nekoliko dana Orić, Golić i članovi njihove delegacije prebačeni su u Kakanj gdje se nalazilo Istureno komandno mjesto Generalštaba Armije RBiH. Orić je po slijetanju u Kakanj prvo sreo brigadira Asima Džambasovića koji mu je, pošto su obojica bili oficiri istog ranga, skinuo svoje oficirske epolete i poklonio ih Oriću koji ih nije imao. Generalštab Armije RBiH već je imao čitav niz bezbjednjačkih informacija koje su upućivale na kriminalno ponašanje i samovolju Orića ali i Golića unutar Srebrenice te je general Hadžihasanović verbalno napao Orića čim ga je vidio. 

Međutim dok se Armijska bezbjednost bavila dosjeom Orića i Golića, dok je Generalštab Armije, umjesto da pomogne, smišljao kako da kakvo - takvog Orića sačuvaju kao jedinog autoriteta koji je mogao držati jedinstvo unutar Srebrenice, za to isto vrijeme četnici su izvršili neophodna pregrupisavanja i otpočeli izvođenje operacije "Krivaja" sa krajnim cilje zauzimanja Srebrenice i Žepe. 

Važno je istaći i to da su operativci Uprave vojne bezbjednosti Armije juna mjeseca 1995., hvatajući četničke vojnike i oficire u rejonu Grbavice, doznali da će Srebrenica i Žepa biti zamjenjeni za Vogošću i Ilijaš - govorili su baš onako kako je svjedočio i šef srebreničke policije Hakija Meholjić o razgovoru između njega i Alije Izetbegovića septembra 1993. kada se, uglavnom, dogovorila i cementirala podjela RBiH. Zamjena ovih teritorija bila je, nedvojbeno, dogovorena, genocid naravno nije - to je bio četnički pir koji nisu željeli da propuste kada im se pružio na tanjiru. 

Obzirom da se ne bih složio takodje sa Semirom u vezi ovih detalja, jer i on ima problem "svog stajališta", ali je u mnogome bio bar iskren.

Za razliku od tebe koji lupaš neargumentovano, od Alije i "zlatnih kašika" do pitanja "Da li bi bilo bolje Srebreničanima sa Fikretom Abdićem".

A ti ne lupas?
Pa dobro ako Naser nista nije kriv, evo da nije ni gangster, znaci samo da se ogranicimo na izvlacenje iz Srebrenice, Nista drugo.
Ko jeste kriv? Hadzihasanovic? Ko je vise kriv? Ko skriva da se nadje ko je kriv?
Kako god okrenes ovo malo dijete ne bi povjerovalo. Toliko si pristrasan da se covjek pita kako mozes ti nekom nesta spocitavati. Vi jednostavno prvo smislite da ga branite, a onda skupljate sta cete napisat