ultima_palabra wrote:ubojica77 wrote:ultima_palabra wrote:http://www.jutarnji.hr/neredi-na-kantri ... a/1129361/
A šta je ovo? Huliganizam je huliganizam, ako nema nacionalne podloge, poslužiće i regionalna. Navijačke grupe će to raditi u svakoj državi, ako nema straha od represije državnog aparata.
Ali ako je utakmica sa malenim neutralnim Islandom povod da hiljade ljudi kliče fašistički pozdr... pardon, usklik iz opere
, onda se zapitaš kakav zapravo stav ima prosječan građanin RH o NDH i 2.svj.ratu kada nema kamera okolo?
Nasao si jednu tucnjavu u ovoj godini,a kolko ih je bilo u BiH? Mislis da se taj pozdrav izvikuju radi NDH i WW II,ili nekih ideala vezanih za ta vremena? Koklo navijanja protiv BiH Srba, Hrvata ,Muslimana se cuje na stadionima u BiH,kolko mrznje?
Jok, izvikuje se zbog ljubavi prema operi.
Sigurno da je više u BiH... možda zato što je RS ekvivalent NDH, što ih ovi iz zapadne Hercegovine prate u svakom pogledu... s druge strane, država je tako skrojena da je plodno tlo za svaku vrstu fašizma. Hrvatska već 18 godina nema nikakve unutrašnje i vanjske prijetnje, šta je onda razlog skretanju udesno?
Opce nezadovoljstvo,a opet si konacno sam priznao da je fasizam rasirenija pojava u BiH, nego u Hrvatskoj.
Ne izvikuju iz ljubavi prema operi,taj pozdrav je oduvjek bio znak Hrvatstva i nekako se odrzao kroz nacionalni naboj i reprezentaciju. Moras shvatiti da smo mi svoj uspjeh u sportu nogomet,rukomet,vaterpolo....gradili na jakom nacionalnom naboju,ne iz mrznje ,jednostavno jer prije 90-tih nismo ni smjeli,a 1861., Ante Starčević je prvi upotrijebio pozdrav „Za dom spremni!“.Pozdrav Hrvatske seljačke stranke (HSS-a) bio je „Za dom, za hrvatski seljački dom - spremni!”
Evo ti i clanaka u kojima se koristi prije WW II,tako da ne povezujemo to samo sa operom.
Slovnica i čitanka češkog jezika, Zagreb, 1896.
Rječnik (češkog jezika) za Hrvate, Zagreb, 1896.
Současne Chorvatsko, Prag, 1900. (Radićev diplomski rad na Slobodnoj školi političkih nauka u Parizu koji je obranio 1899.)[59]
Najjača stranka u Hrvatskoj, Rijeka, 1902.
Hrvati i Srbi: hrvatski odgovor na članak "Srpskoga Književnog Glasnika" od 1. augusta 1902. pod naslovom "Srbi i Hrvati", Zagreb, 1902.
Slovanska politika v Habsburgske momarchii, Prag, 1902.
Uzničke uspomene I dio, Novi Sad, 1902., Uzničke uspomene II dio, Novi Sad, 1903.
Stjepan Radić pred mitrovačkim Sudbenim stolom, Zagreb, 1903.
Kako ćemo iz zla u dobro. Prijateljska rieč hrvatskom seljaku, Ljubljana, 1903.
Za jedinstvo hrvatske opozicije na narodnjačkom, demokratskom i slavenskom osnovu, Zagreb, 1903.
Dvije studije o školstvu, Zagreb, 1903. (U Bibliografiji S.R. u Božićnici za 1929. stoji: "zaplijenjeno")[59]
K osnivanju Hrvatske seljačke stranke, Zagreb, 1904.
Moderna kolonizacija i Slaveni: sa 4 zemljopisne karte / napisao Stjepan Radić., Matica hrvatska, Zagreb, 1904.
Hrvatska pučka seljačka stranka. H.P.S.S., Zagreb, 1905.
Hrvati i Madžari, Zagreb, 1905.
Jak se Čech brzo nauči Chorvatsky? Kako se Čeh brzo nauči hrvatski, Zagreb, 1906.
Dolje Khuen II! Pod optužbu s Rakodczayem, Zagreb, 1907.
Jakost i temelj Hrvatske, Zagreb, 1907.
Što je i što hoće Hrvatska pučka seljačka stranka. Napisali Dr. Ante Radić i Stjepan Radić, Zagreb, 1908.
Današnja financijalna znanost, Matica hrvatska, Zagreb, 1908.
Gospodarstvo, prosvjeta i politika - zajedno s Josipom Predavcem i Stjepanom Novljanom, Zagreb, 1910.
Federalizam naše carevine i narodno oslobođenje, Zagreb 1910.
Češki narod na početku XX stoljeća. Napisao Stjepan Radić. Nagrađeno nagradom I. grofa Draškovića za godinu 1908., Zagreb, 1910.
Hrvatska seljačka politika prvi put u hrvatskom državnom saboru, Zagreb, 1911.
Savremena ustavnost: Temelj, načela, jamstvo, obilježje, Zagreb, 1911.
Češka vježbenica, Zagreb, 1911.
Devet seljačkih zastupnika, Zagreb, 1912.
Hrvatski politički katekizam, Cleveland, 1913.
Seljačko pravo u sto pitanja i sto odgovora, Zagreb, 1913.
Za lakši i bolji seljački život, Zagreb, 1913.
Javna politička poruka probuđenoj seljačkoj braći: naročito u Americi i po ostaloj tuđini, Zagreb, 1913.
Za hrvatsku državu i za hrvatski seljački narod, Zagreb 1915.
Mir, pravica i sloboda: (četverosatni indemnitetni govor predsjednika seljačke stranke Stjepana Radića u saborskoj sjednici dne 4. kolovoza 1917)., Zagreb, 1917.
Temelji za budućnost Hrvatske, Habsburške monarhije i ciele Evrope, Zagreb, 1917.
Obnovljena Bugarska: od 1878. do 1913., Zagreb, 1918.
Nauk i program: Hrvatske pučke seljačke stranke, 1919.
Gospodska politika bez naroda i proti narodu. Govor predsjednika Hrvatske seljačke stranke nar. zastupnika Stjepana Radića na noćnoj sudbonosnoj sjednici Narodnog Vieća dne 24. studena 1918., Zagreb, 1920.
Stjepan Radić: književnik, narodni zastupnik na Hrvatskom državnom saboru i predsjednik Hrvatske seljačke stranke pred sudom kao veleizdajnik Kraljevstva SHS, Zagreb, 1920. (Stenografski zapisnik glavne sudbene rasprave, koja se vodila pred zagrebačkim Sudbenim stolom dne 8., 9., 10., 13., 14., 16., 19. i 20. srpnja 1920. godine)[59]
Ustav neutralne seljačke republike Hrvatske, Zagreb, 1921.
Seljačka sviest i narodna volja. Put seljačkoj republici., Zagreb, 1923.
Moj politički životopis, Buenos Aires, 1928.
Posmrtno[uredi | uredi kôd]
Uzničke uspomene, I-III, 2. izd., Zagreb, 1929. (3. izd. Zagreb, 1971.)
Seljački nauk, (zajedno s bratom Antunom), urednici Dr. Vlatko Maček i Rudolf Herceg, Zagreb, 1936.
Socijalno i političko učenje Stjepana Radića, Izabrao i predgovor napisao prof. Ljubomir Maštrović, Beograd, 1939.
Masovne tuče nisu fašizam, koliko ja znam...
