Rusija je pojačala razmjenu obavještajnih podataka i vojnu suradnju s Iranom te mu dostavlja satelitske snimke i naprednu tehnologiju za bespilotne letjelice kako bi pomogla Teheranu u napadima na američke snage u regiji, tvrde upućeni izvori. Moskva time nastoji ojačati svog najbližeg bliskoistočnog partnera u borbi protiv američke i izraelske vojne moći te produžiti rat koji joj donosi vojnu i ekonomsku korist, piše The Wall Street Journal.
Prema navodima izvora, dostavljena tehnologija uključuje modificirane komponente za dronove Shahed, namijenjene poboljšanju komunikacije, navigacije i ciljanja. Rusija također dijeli svoja iskustva iz korištenja dronova u Ukrajini, nudeći taktičke smjernice o tome koliko bespilotnih letjelica koristiti u operacijama i s kojih visina bi trebale napadati, rekao je jedan visoki europski obavještajni dužnosnik.
Satelitske snimke
Dvojica izvora, spomenuti dužnosnik i bliskoistočni diplomat, potvrdili su da je Rusija Iranu nedavno počela izravno dostavljati satelitske snimke s lokacijama američkih vojnih snaga na Bliskom istoku i položajima njihovih regionalnih saveznika. Analitičari ističu kako je ta pomoć slična obavještajnim podacima koje su SAD i europski saveznici posljednjih godina davali Ukrajini.
Satelitske snimke mogu pružiti detaljnije informacije o kopnenim i pomorskim ciljevima te njihovom kretanju, što pomaže u ciljanju prije napada, kao i u procjeni štete nakon njega. Podaci koje Rusija pruža dolaze iz flote satelita kojom upravljaju Ruske zračno-svemirske snage (VKS) i koja osigurava obavještajne podatke za vojne operacije.
"Ako snimke koje Rusi dostavljaju sadrže detalje, primjerice o određenim tipovima zrakoplova, skladištima streljiva, protuzračnoj obrani i kretanju brodova, a koji su Irancima obavještajno vrijedni, to bi im uistinu pomoglo", izjavio je Jim Lamson, gostujući istraživač na King’s Collegeu u Londonu i bivši analitičar CIA-e specijaliziran za iransku vojsku.
Uspješniji iranski napadi
Vjeruje se da je pomoć Moskve pomogla Iranu u nedavnim napadima na američke radarske sustave u regiji. Među pogođenim ciljevima bio je radar za rano upozoravanje protuzračnog sustava THAAD u Jordanu, kao i druge mete u Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.
Vojni analitičari ističu da je Iran u ovom ratu imao više uspjeha u gađanju američkih i savezničkih vojnih ciljeva nego tijekom prošlogodišnjeg 12-dnevnog sukoba. Taktika koju Iran primjenjuje - korištenje dronova za preopterećenje radara prije raketnog napada - vrlo je slična ruskim taktikama u Ukrajini.
"Iranski napadi u Zaljevu više su bili usmjereni na radare te zapovjedne i kontrolne centre. Način na koji Iran provodi napade počeo je snažno nalikovati na ruske taktike", rekla je Nicole Grajewski, profesorica na pariškom istraživačkom sveučilištu Sciences Po.
Reakcije iz Washingtona
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji je vodio pregovore s Moskvom, izjavio je da je Rusija zanijekala pružanje obavještajnih podataka Iranu. Bivši predsjednik Trump rekao je kako vjeruje da Moskva možda "malo" pomaže Iranu. Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales umanjila je značaj te suradnje.
"Pomoć koju Iran dobiva od bilo koje druge zemlje ne utječe na naš operativni uspjeh. Američka vojska pogodila je više od 7000 ciljeva i uništila preko 100 iranskih plovila, što je dovelo do smanjenja njihovih raketnih napada za 90 posto i napada dronovima za 95 posto", poručila je Wales.
Produbljivanje partnerstva
Iako Rusija i Iran nemaju formalni vojni savez, Teheran je najbliži partner Moskve na Bliskom istoku i jedan od glavnih kupaca ruskog oružja. Odnosi su se značajno produbili od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Dvije zemlje osnovale su komisije i radne skupine za razmjenu vojnog i obrambenog znanja, a vojne delegacije redovito se posjećuju. Rusija je čak izgradila i lansirala jedan od najnovijih iranskih satelitskih sustava.
Ključan element suradnje je iranska isporuka dronova Shahed Moskvi za rat protiv Ukrajine. Ukrajina tvrdi da je Rusija od početka rata upotrijebila više od 57.000 takvih dronova. Moskva je u međuvremenu pokrenula domaću proizvodnju i prilagođava ih za precizniju navigaciju i ciljanje te veću otpornost na elektroničko ometanje, a neke od tih inovacija sada dijeli s Iranom.
Ruski interesi i ograničenja
Rat na Bliskom istoku na više je načina koristan za Rusiju. Smanjuje američke zalihe presretača protuzračne obrane koji su potrebni Ukrajini, a prijetnja zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, podiže cijene energenata o kojima ovisi rusko gospodarstvo.
Lamson ističe da je ruska pomoć Iranu ograničena, ali i dalje vrijedna. "Kategorije pomoći - uključujući satelitske podatke i savjete o taktici dronova - koje Rusija pruža ograničene su, ali i dalje vrijedne za rat i sposobnost Irana da pogodi specifične vojne lokacije", rekao je.
Pomoć koju Rusija može pružiti ograničena je vlastitim ratnim naporima u Ukrajini, ali i nespremnošću Kremlja da naljuti Trumpa. Iako sukob nosi i rizike za Rusiju, pogotovo ako se režim u Iranu uruši, Moskva u njemu vidi priliku da pomogne partneru i našteti SAD-u.
Unatoč Putinovom odnosu s Trumpom, Kremlj i dalje Washington smatra strateškim protivnikom, rekao je Samuel Charap iz američkog obrambenog instituta Rand. "To je prilika da nam vrate milo za drago, s obzirom na obavještajnu podršku koju SAD pruža Ukrajini", zaključio je.
Preneseno sa:
https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... 72317.aspx 
Na stranu uloga Irana u BiH devedesetih, ipak su aktivan ucesnik u agresiji na Ukrajinu.