spreca wrote:Ommadawn wrote:Spreca care, smiri malo - i ne kategorisi.
1960-ih godina je tadasnji rezim uvidio kolike su greske u ekonomskom sistemu i uradio revidiranje istog.
koje greske?
Izvrsena je reforma 1964-e godine. Jugoslavija je trazila novi kredit od MMF-a i postoje navodi (ne smijem se zakleti u njihovu istinitost) da je Titu dat uslov da obezbjedi stanovnistvu da slobodno putuje van granica. Kazem, u tu se istinitost ne smijem zakleti.
Moj susjed je 1960 otisao u njemacku da radi....i to u rudnik...jer prvi koji su isli tamo da rade su bili rudari a vec 62 poceli su malo masovnije da idu i gradjevinari a vec krajem 60tih su desetci hiljda nasivec uveliko radili na zapadu i to uglavnom u njemackoj a zatim i u ostalim zemljama evrope....sasvim je moguce da su trazili od tite da otvori granice i nevidim tu nista lose a i Tito nije bio glup kao rusi pa da se kurci i protivi....pa evo i sada nam traze ali sad hoce i guzice i da gace skidamo pa nekima to nesmeta
Sredinom istih 1960-ih se potpisuju ugovori sa Zapadnoevropskim drzavama o odlazenju radne snage tamo jer se u SFRJ tada pojavio problem nezaposlenosti. Tito je i ovo vidio kao dodatni priliv strane cvrste valute u drzavu.
istina i dobar potez tileta
1970-ih je vise nego evidentna nerentabilnost fabrika i nismo imali mnogo cime da konkurisemo na svjetskom trzistu
pa koju to fabriku zatvorismo......mi smo imali dosta trzista medju nesvrstanim....i naravno da se nismo mogli porediti sa razvijenim svjetskim silama
. Takodjer, rasla je nezaposlenost a najvise je bila vidljiva na Kosovu. Albanci su trazili da imaju skole na svom jeziku i na kraju ih dobili. Problem je sto, nakon zavrsenog skolovanja se nisu imali gdje zaposliti a Kosovo je bilo premalo da bi zaposlilo sviju.
Eh onda je 1980-e MMF rekao "De da vidimo, kako cete vi ovaj dug platiti nazad?" i onda su stvarni problemi poceli da isplivavaju na povrsinu.
uh grdna rano sta ce biti sad kad nam kazu vracajte dugove a nemamo nista i nemaju nam sta uzeti osim duse i drzave
1. Dizani su krediti i pravljene su fabrike. Dakle ogromna i nagla industrijalizacija u drzavi nakon rata. Medjutim, fabrika nije samo da proizvodi nego produkti se trebaju negdje prodati. Produkt treba biti isplativ. Pa su skontali da bi trebalo vojnu industriju promijeniti, makar djelomicno, u namjensku (primjer PRETIS iz cega je kasnije nikao TAS, te ZRAK koji je jedno vrijeme pravio fotoaparate po licenci istocnonjemackog Altix-a). Stanovnistvo raste a radnih mjesta sve manje, drzava pumpa novac a dobija vrlo malo nazad. Nesto se moralo poduzeti. Druga stvar je sto nije nigdje titlovan vlasnik, dakle sve je bilo drustveno. A ono sto se smatra drustvenim dobrom se tretira kao svacije. Stoga je bio i veliki nemar. "Ko ga jebe, nije moje, drzavno je".
2. Mislim da su granice otvorene negdje 1964-e. Sporazumi o izvozu radne snage su krenuli 1965 godine. Medjutim to je mogao biti mac sa dvije ostrice zbog politickih emigranata koji su vec boravili na Zapadu, da ne govorimo o neprijateljima drzave, cetnicima i ustasama. Tito je to ipak rizikovao. Nije to bio los potez jer se smanjio rizik od socijalnog bunta - ko je imao para, isao je na putovanja a onaj ko ima para, taj se ne buni. Onaj ko nema i ko hoce da zaradi, pruzila se prilika za dobrom zaradom na Zapadu a znajuci nas mentalitet, isti ce se vratiti u drzavu, praviti kucu, trositi i time unositi stranu valutu. Kriminalce koje drzava nije mogla obuzdati ni pendrekom, poslani su na Zapad, neki su cak odradjivali prljave poslove za UDBU.
3. Fabrika za preradu glinice Jadral u Obrovcu - otvorena 1978 a zatvorena 1981. Nerentabilna. A ostale fabrike su radile tako da ukoliko Energoinvest ostvari dobar dobit, s tim dobitom se pokrivaju gubitci neke druge firme. Da taj sistem nije tako radio - vidio bi ti koliko bi ih bilo zatvoreno. Sjeti se samo sta je Markovic 1990-e upozoravao: 30% fabrika se MORALO zatvoriti. I opet nismo glasali za njega tako da imamo 90% fabrika zatvorenih.
Nesvrstane drzave su uglavnom bile siromasne a siromasnom se ne moze mnogo toga prodati.
4. Oni koji nam posudjuju pare su svjesni da ih mi ne mozemo, mozda nikada vratiti nazad. Zato smo njihovi robovi.
Svakoj banci je drago kad dodjes da potpises kredit, tapsu te i tetose bolje nego rodbina. Ali dobro gledaju mogucnosti da novac dobiju nazad i sta ti mogu uzeti ukoliko ti ne mognes vratiti novac nazad.
......ovi danasnji evo skoro tri decenije nemogu da pokradu i podijele ono sto smo mogu sponosm reci mi napravili do 90te godine
ga .
[/youtube]
trosis, pravis, gradis, uzivas, bole te k. ali nazalost te kredite nije pojela inflacija, sto su morebit neki yugovina ekonomisti i drugovi mislili. nebi me cudilo da su kontali nastampat dinara pa pretvorit u devize i ... vratit truhlom zapadu sto je njegovo. glede stampanja, navodno je joza svaki put kritikovo drugove kako su dozvolili da do toga dodje. inace ta bratija je znala diskutovat nema sta: kad naidjem na neki snimak kongresa, sastanaka, referata prigledam triput dok ne naucim napamet, jedino su causesku i kastro imali bolje referate. 
