Ricken wrote:@Novak20:
1. Na konferenciji za štampu u Beogradu prilikom posjete troglave aždaje jebivjetru Vučiću, Dragan Čović je iznio stav, u ime države Bosne i Hercegovine:
“Kad je u pitanju bilo koje unutarnje pitanje koje se tiče Srbije, Republike Srbije, naš stav, tri člana predsjedništva, je upravo takav da ćemo stavove naše vanjske politike prilagođavati upravo stavovima vas u Beogradu, po bilo kojem pitanju”.
Vjerovatno se sjećaš da je nakon toga uskočio riđobradi i pojasnio: “Ja sam zamolio g. Čovića da ovakav stav iznese kao vlastiti stav, a ne kao stav predsjedništva. Moj stav je da se vanjska politika vodi u Bosni i Hercegovini, naravno uzimajući u obzir i stavove susjednih zemalja”.
Ovo si napisao: „Je li stvarno neko misli da je Bošnjacima užitak gledati, kako legitimni hrvatski predstavnik u Beogradu predaje suverenitet“..., Ne moram valjda obrazlagati da razlika u stavovima tročlane vlasti BiH o unutarnjim pitanjima Srbije i suverenitet BiH nisu isto.
Ricken wrote:2. Ne sviđaju ti se infrastrukturni projekti, koje će finansirati uglavnom drugi? Nije prihvatljiva europska vrijednost graditi cestu između Beograda i Sarajeva? Zar do prije godinu i pol nismo rekli da ćemo se prilagođavati potrebama i stavovima Srbije? Od kuda sad problem?
Nemam ništa protiv cesta i mostova i u prethodnom postu ih ne pominjem. Naprotiv. Buni me samo što se cesta radi od Beograda do Bijeljine.
Ricken wrote:3. S obzirom da je složena država defniran pojam u teoriji molim te da mi pomogneš koji je tip složene države BiH:
a) Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Inače su te države potpuno odvojene, kako s obzirom na njihove unutrašnje tako i vanjske poslove. Prema tome, one su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.
b) Realna unija je veza više država koje imaju zajedničkog vladara. Ona može nastati sklapanjem međunarodnog ugovora među državama koje ulaze u realnu uniju ili ustavnom transformacijom neke države. Razlika prema personalnoj uniji je u stalnosti veze prema osobi vladara, pa zato dolazi i do nekih zajedničkih poslova. Realna unija je, za razliku od personalne, čvršći oblik povezivanja država. Taj oblik složene države pripada prošlosti i danas ga nije moguće sresti. Države realne unije redovito nastupaju prema van kao jedan pravni subjekt u međunarodnim odnosima, ali su to ipak odijeljene međunarodne jedinice. U realnoj uniji, osim vanjskih poslova, i neki drugi poslovi mogu biti ugovorom preneseni na uniju (najčešće vojska).
c) Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi. Konfederacija je obično prijelazni oblik političkog uređenja. Konfederacije teže pretvaranju u federaciju ili raspadu.
d) Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice). Savezna država (federacija) je kao takva subjekt međunarodnog prava. Ona nastupa u međunarodnim odnosima za cjelokupnost u njoj okupljenih federalnih jedinica.
Pod složenom državom BiH nisam mislio na oblik uređenja i definiciju nego na njen višeetnički i višereligijski sastav koji se geografski nalazi na rubu i sjecištu tri velika civilizacijska kruga. Svejedno, definicija složene države je i ovo što si zaboravio navesti.
„Složene države su države koje tvore više političko-teritorijalnih jedinica, bez obzira na ustavnopravni položaj tih jedinica.“.
„složena država, država sastavljena od više posebnih političkih entiteta (država, zemalja, kantona, pokrajina i dr.) kao njezinih članica. Složene države odlikuju se većom ili manjom autonomijom političko–teritorijalnih jedinica od kojih su sastavljene.“
BiH je teško definirati ili utrpati u postojeće definicije ali da probam barem razmišljati naglas.
Bosna je bila srednjovjekovna južnoslavenska feudalna država, a na kraju i kraljevstvo koje je ugušeno osmanskim osvajanjem. Svo vrijeme do WWII i NOB, BiH nije bila samostalna država nego administrativna jedinica drugih država. Za Kraljevine Jugoslavije uoči WW II ni to. Državnost BiH je obnovljena 1943. Kao samostalna republika i federalna jedinica FNRJ i SFRJ dobila je granice skoro identične onima koje ima kao austrougarska administrativna jedinica s kraja XIX stoljeća.
Ricken wrote:S druge strane unitarna država ili, kako ju neki teoretičari nazivaju, prosta država označava da ona nema dijelova u svom sastavu koji imaju samostalni kapacitet u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.
Upravo ovakva BiH dočekuje raspad SFRJ početkom '90.-ih. Ali kako država, sada već R BiH ne čini narod nego narod čini državu koja je bila specifična po i M/i S/i H –ni M/ni S/ni H, dolazi do teškog rata. S/h legalno i na izborima izabrani politički predstavnici se povlaće iz vlasti R BiH koja nema kontrolu ili unutarnji suverenitet na dobrom dijelu teritorija i već tada se ne može zvati unitarnom. Osnivaju se, da ih nazovem „autonomije, (čini mi se ovim redom) HZ HB, RS pa HR HB i AP Zapadna Bosna.
U ožujku 1994. Se stvara B/H Federacija deset kantona koja čini jedan entitet, a poslije toga slijedi DMS i Ustav BiH.
Ricken wrote:U Ustavu BiH izneseno je da se ona sastoji od dva entiteta. Po enciklopedijama, entitet označava pojam za suštinu, biće, dio nečega, šta to stvarno znači u ustavnopravnom smislu, nije baš jasno. Mislim da se tako u BiH zove, da ne bi bilo jasno. Sve, da se može tumačiti na razne načine, kako to onom ko ima moć odgovara u određenom trenutku. Državi su date tačno nabrojane ingerencije, a druge mogu biti na nju prenesene dogovorom entiteta. Da li je BiH federacija, konfederacija ili nešto treće niko nije u Ustavu eksplicitno naveo. Da se ne radi o unitarnoj državi, nesporno, jer je navedeno da ona ima entitete, koji imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ustave. Evidentno, da Bosna i Hercegovina nije ni konfederacija, jer Republika Srpska i Federacija BiH nisu stupile u nju kao suverene države, a u Ustavu BiH takođe je navedeno da se nastavlja kontinuitet.
Počesto se zaboravi i Distrikt Brčko. Entitet jeste dio nečega ali precizno određen i zaseban dio.
Ricken wrote:Kad tome još dodamo, da nam je Ustav ustvari aneks mirovnog sporazuma, i da imamo vrhovnog tumača OHR, ja bih rekao da BiH nije složena država nego protektorat u kojem je svako dobio ono što mu je protektor namjenio. Na čemu protector insistira, bi se moglo svesti na već citiranu rečenicu EU komesra:
“Koncept konstituentnog naroda u Bosni i Hercegovini ne podrazumijeva isključivost, već je stvar upravljanja državom čiji su građani oduvijek gravitirali jednoj od tri zajednice, a glasaju gotovo isključivo u skladu s načelom "pripadnosti" jednoj od tih zajednica.
Građansku državu moguće je ostvariti kroz tri višenacionalne zajednice. U suprotnom, državom će upravljati najbrojnija zajednica".
Protektorat koji u principu znači zaštitu (uglavnom od jačih država) nema veze složenošću naše države. Ako pak ima, onda naša država nema vanjski, pa ni unutarnji suverenitet. A nama je stalo do suvereniteta, zar ne ?
Hoću reći, BiH je složena država bez obzira na protektorat MZ i tvoje mišljenje.
EU Komesar je u pravu ali je propustio da kaže sve solucije koje se tiču mogućih političkih procesa u BiH, regiji, svijetu.
Ricken wrote:Ovo će se pomjerati desno ili lijevo u zavisnosti od geopolitičkih prilika, napretka prema EU i ulaska u NATO ili dok ne dođu neki novi klinci, rođeni i odrasli u ovom protektoratu u kojem će se osjećati prirodno.
Ovde podvalačim da se potpuno slažem s tobom u svezi kompromisa, ali je kompromis za mene dvosmjerna ulica, pa bih volio kad bi mi pomogao da shvatim situacije u kojima je recimo HDZ napravio ustupak/ustupke?
Spominješ dominaciju, vjerovatno je ona povezana i sa terminom majorizacija. Ako je majorizacija, ne izbor Dragana Čovića u predsjedništvo, onda priznajem HDZ je majoriziran. Ako se pri tome uzme u obzir razina pluralizma u bh. Hrvata, onda se uzročno posljedično, kako je, izvršena majorizacija nad HDZom, može govoriti i o majorizaciji Hrvatskog naroda. Hrvat koji nije u HDZu, nije i nemože biti legitiman.
Spominjem dominaciju i kompromis više u kontekstu pisanja I. Lovrenovića nego u kontekstu trenutka ili bliskog prošlog i budućeg vremena. Vjerojatno si što od toga pročitao pa da ne prepričavam.
Tema je bošnjačka politika, kad ugrabim vremena prokomentiram ponekad i onu hrvatsku. Ne znam što se ti sekiraš oko Hrvata i njihove legitimnosti. Prosta logika govori da ih treba predstavljati onaj kojega izaberu sviđalo se to tebi ili ne.
Što se tiče majorizacije i Čovića, Bošnjaci su imali izbora da glasaju za Zeleniku, Falatara i Lijanovića. Odabrali su da treći put politički ponize bh Hrvate izborom Komšića. Aferim.
Kada se ovome doda ljigavo ubacivanje Edima i sličnih nije teško sabrati da bošnjačka politika bh Hrvate jednostavno gura u HDZ i HNS ili iz BiH. Od 2000. - 2006. HDZ je imao neuporedivo lošije rezultate nego sada.
Posljedica tog guranja je zamiranje pluralizma u Hrvata u borbi za političku opstojnost koja je objektivno ugrožena. No to nije sve jer se ovakvom taktikom bošnjačke politike sračunato stvara odbojnost bh Hrvata prema vlastitoj državi (ne prema domovini). To je i Haris Silajdžić javno rekao na vrhuncu karijere.
Ricken wrote:4. Zanimljiva priča u brojevima u vrijednosti glasova naših junaka Keme i Novaka, međutim kad se suštinski pogleda, jer vlast ipak ima 3 nivoa (zakonodavna, izvršna i sudska) onda matematika kaže slijedeće.
Ustav Bosne i Hercegovine, preciznije Član 4. Ustava kaže da se državni „Dom naroda sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba) “. Iako je Kemine rodbine u BiH čak 3 puta više od Novakove, i 1,5 puta više od Radetove, ipak šta god da ta matematička većina odluči, bez Novaka i Radeta nema vlasti.
Etnička zastupljenost zagarantirana je Ustavom i u nižim nivoima vlasti (Dom naroda Parlamenta FBiH, 17:17:17:7). 70% Keminih = 29% delegata. 22% Novakovih = 29% delegata.
Rekoh već, BiH je složena država koja nije unitarna i građanska u svemu, a ti si zaboravio navesti da su granice izbornih jedinica za Parlament i DN BiH nešto drugo u odnosu na administrativne granice entiteta i kantona /županija.
Ono što Novaka vrijeđa je kada se VP otvoreno stavi na stranu brojnijeg naroda pa protumači na štetu Hrvata da je 5=1/3 od 17 i time za potrebe bošnjačke politike uvede u vlast minorne ali prave ustaše i dokazane kriminalce.
Ricken wrote:Kako jel te imamo izvršnu vlast, u vladi FBiH sjedi: 9 bošnjaka, 3 srbina i 5 hrvata ili u procentima 53% Keminih, 18% Radetovih i 29% Novakovih. S druge strane prema popisu stanovništva u FBiH, Kemine rodbine je 70%, Novakovih je 22%, a Radetovih je 3%. Kad bi se taj faktički odnos projicirao na vladu u njoj bi ipak trebalo sjediti: 12 Keminih, 4 Novakova i 1 Radetov. Hmmm. Kad se na to apliciraju i zamjenici i pomoćnici u izvršnoj vlasti, jer ipak je to težak posao, valja zasukat rukave, taj odnos zastupljenosti na budžetskoj sisi koju finansira 70% Keminih, 22% Novakovih i 3% Radetovih ide daleko na štetu Keminih, tj Kemina rodbina finansira i Novakove i Radetove. Ipak, kako se čini Novakovi nisu baš zadovoljni s tm, jer njihovi predstavnici naime nemaju puni legitimitet, pošto su neki Novakovi baš nestašni i nemaju člansku HDZa.
Izvršna vlast na državnom nivou izgleda otprilike: Kemina rodbina ima 4 člana, Radetova ima 3 člana, i Novakova ima 3 člana. Prema popisu stanovništva Keminih je 50%, Radetovih je 31%, a Novakovih je 15%. Takovom projekcijom stanovništva Keminih bi trebalo biti u VM 5, Radetovih 3 i Novakovih 2. Kad se tome dodaju zamjenici i pomoćnici opet Kemo najeba, iako 50% Keminih, 31% Radetovih i 15% Novakovih finansiraju rad tih organa.
Opet gledajući suštinski Novakovih 15% upravljaju carinom, finansijama, granicom, FERK-om, DERK-om. NOS-om i Elektroprenosom, HT-om, HP-om, HZHB, odborom sistema JRTS…. Aferim. Biti majoriziran, uplaćivati u budžet 15% sredstava (ako zažmirimo da se u Hrvatskim kantonima ne plaća RTV taksa) i konzumirat 33% kapaciteta vlasti, šta drugo reći nego aferim.
Kako ipak to nije sve, nego postoji i neka sudska vlast, onda imamo slijedeću situaciju u FBiH, od 12 tužilaštava čije je sjedište u Federaciji BiH Hrvati rukovode sa njih sedam ili ti u % 58%.
Da rezimiramo, Kemo puni 70% budžeta FBiH i kad se pogleda struktura koju je on birao ne ostvaruje više od 55% vlasti u FBiH. Brat Novak puni budžet u procentu od 22% (ako bi zažmirili na neke stvari, a beg nije cicija), a konzumira 45% vlasti u FBiH. Međutim, brat Novak nije zadovoljan i osjeća se majoriziranim. Pri tome mu ne pada na pamet plaćati RTV taksu, jer nije zadovoljan sa Zakonom o JRTS. O tome da resursi kojima upravljaju Kemini, Novakovi i Radetovi puleni, su resursi koje je izgradilo 44% Keminih, 31% Radetovih i 17% Novakovih u neka sretnija vremena, što opet upućuje da je neko debelo zakinut u toj igri procenata.
Na državnom nivou, Kemo puni 50% budžeta, a konzumira 33% vlasti. Brat Novak puni 15% budžeta i konzumira 33% vlasti. Ali brat Novak smatra da njegov glas vrijedi 2 puta manje od Keminog, iako je Kemine rodbine 3 puta više.
Kompromisi, može. Prijedlog, da se porezi, doprinosi i sva druga davanja plaćaju prema nacionalnoj zastupljenosti u zakonodavnoj, izvšnoj i sudskoj vlasti?
Izvini ali ovaj dio sam „preletio pogledom“. Mogu ti poslati na pp svoje uplatnice za RTV taksu i izvod od plaće, porezne prijave itd. Moja raja Bošnjaci puno više štede u davanju državi od mene. Zavrnu je gdje god mogu bez posljedica po sebe.
Druga stvar, u većini država ima problema i priča ove vrste. Sjever/Jug Italije, Zapad/Istok Njemačke itd. Hoćeš državu, država košta. Hoćeš bolju državu, onda košta više. Ako misliš da si zakinut, razvedi se pa neka drugi pate.
Edit: Nekoliko "bošnjačkih" firmi državi duguje milijarde na ime poreza i doprinosa za zdravstvo i PIO/MIO. Da li je netko računao koliko drugi moraju uplaćivati za njih ?
Ricken wrote:5) Dobro si primjetio za KS, ali to ne vrijedi ako se ne stavi u odnos sa SBK, HNK, ZPHŽ…………., pa se samo sjetimo dočeka Dariju Kordiću, skupove povodom osude Jadranka Prlića, Valentina Čorića, počasti Slobodanu Praljku, ili kad Josip Grubeša isposluje slobodu Marku Radiću Maki.
Da se razumijemo, treba linčovati i staviti na javni stub srama onoga koje posatvio i pomilovao bilo kojeg ratnog zločinca,poput Envera Zornića, koji je ipak procesuiran u ratnom Sarajevu 1993. godine, jer je to najveći šamar građanima Sarajeva, kao i odnos vlasti prema Kazanima.
Ali to je ipak neka druga tema.
Ako se vratimo osnovnom pitanju, moral ili zakon? Moj odgovor je ipak Zakon! Nije savršen. Ali moral koji bi se kretao prema osjećaju gladnih političkih elita može biti samo poguban.
Tako ti je kada se porediš s gorim od sebe. Tražiš opravdanje za vlastiti neuspjeh, a objektivno ti ništa ne brani da budeš bolji pa da se svatko pametan ugleda na tebe. Ni ja ne odobravam zločine, zločince ni budale koje ih slave da bi drugima zgadili život, vlast i državu.
U principu zakon treba poštovati da bi država funkcionirala kako treba i tu bih se složio s tvojim mišljenjem.
Sve drugo je upitno.
Današnji zakoni su proizvod upravo ovih elita i morala koje pominješ, a uz to daleko najtanja karika vlasti BiH je pravosuđe. Čak i na onom prostoru koji se kune u državu, suđenje se pretvara u cirkus ili se sudske presude ne poštuju baš od strane vlasti.
Kako onda doći do pravde (što je jedna od svrha, ciljeva zakona) kada se zakon ismijava ili se dokazano selektivno primjenjuje ? Još kada čujem Bakira Izetbegovića da preferira božji zakon onda mi bude puno jasniji odnos politike i zakona, a povjerenje splasne na minimum.
Meni je upravo ovo stanje pogubno pa se zato danas ne bih ni opredjeljivao između zakona i morala. Ako bih već morao, birao bih pravdu.