MI ZAKONODAVNOJ VLASTI NIŠTA NE MOŽEMO NALAGATI
SARAJEVO - Član Središnjega izbornoga povjerenstva BiH Mile Kudić u intervjuu za Dnevni list govori o odlukama SIP-a BiH o poništenju izbora predsjednika i dvaju dopredsjednika Federacije. Kaže kako mu je možda najkomotnije bilo glasovati za zadnju oduku SIP-a, jer bi zasigurno bio proglašen “velikim Hrvatom”, međutim, zbog dostojanstva i profesije niti jednoga trenutka nije dvojio kako će postupiti.
Odluka SIP-a dodatno je zakomplicirala situaciju u FBiH. Koliko smo pratili rad SIP-a, Vi ste bili zagovornik dosljednog poštivanja nadležnosti kako bi se izbjegla pozicija nekakvoga arbitra. Zbog čega ste bili protiv ove odluke?
- Moram priznati kako ste dobro upotrijebili tu riječ arbitražnoga primjenjivanja prava. Naime, SIP je nadležan za primjenu zakona i nikako ga ne može primjenjivati arbitražno. Mi samo možemo jezično i logički primjenjivati ili provoditi Izborni zakon. To konkretno i pojednostavljeno znači da SIP nije nadležan za poništavanje odluke o konstituiranju Doma naroda, izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije i, napokon, o izboru Vlade Federacije. Uostalom, to je i sama predsjednica povjerenstva Irena Hadžiabdić kazala. Ona je i sama priznala kako mi nismo nadležni za poništenje odluka o izboru izvršne vlasti, međutim, ona je ranije ušla s Kolegijem u jednu priču koja je totalno zbunila cijelu državu, vjerojatno onda i čelnike dvaju HDZ-ova koji, vidim iz medija, tvrde i smatraju kako je SIP nadležan i za te stvari. To jednostavno nije istina. Želim naglasiti i otvoreno poručiti kako je Središnje izborno povjerenstvo nadležno za eventualno poništenje izbora izaslanika u županijskim skupštinama za Dom naroda, ako nisu provedeni sukladno Izbornome zakonu. A kada se izaberu izaslanici u Dom naroda, za SIP praktično nadležnost u daljnjem procesu prestaje.
Dakle, Vi smatrate kako SIP nije tumač ustavnosti ili zakonitosti konstituiranja Doma naroda niti izbora predsjednika i dvaju dopredsjednika FBiH?
- Meni kao članu Središnjega izbornoga povjerenstva ne pripada pravo tumačiti Ustav niti Izborni zakon Federacije. To radi onaj koji ga je donio. Mi u SIP-u ga samo primjenjujemo i to logičkom i jezičnom metodom.
Koliko je poznato, Vi ste se zapravo uporno i konstantno zalagali da SIP iskoristi zakonske mogućnosti i utječe na održavanje svih skupština po županijama i da se izaberu izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH?
- Treba naglasiti kako SIP ima nadležnost da s danom raspisivanja izbora uredi sve rokove pojedinih radnji. Zato smatram da je SIP još u svibnju prošle godine trebao odrediti rokove za predaju lista izaslanika za Dom naroda iz svih 10 županija. Naravno, to SIP nije uradio jer se neki članovi, to moram sa žaljenjem podvući, plaše još uvijek nekih bivših članova SIP-a, koji im sufliraju kako su oni nekada radili s izbornim procesom. Da smo, primjerice, kazali da do 20. prosinca treba iz županija predati liste kako bi se izabralo svih 58 izaslanika u Dom naroda, mi bismo sada bili u poziciji da prihvatimo i potvrdimo samo one koji su se prijavili. Oni koji to nisu učinili, iz ovih ili onih razloga, ne bi imali mogućnost žaliti se na bilo što. Naprotiv, kad to nije jasno precizirano, SIP sada kao nešto nekome nalaže što treba uraditi, iako su svi svjesni da te preporuke nikoga više i ne obvezuju. Mi zakonodavnoj vlasti ništa ne možemo nalagati. Davno je Russou napravio podjelu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Iako je i sada SIP mogao dopuniti ovu zadnju odluku o rokovima izbornih radnji i to bi obvezivalo političke stranke i županije koje još nisu izvršile izbor da to u nekom roku urade. To se ne može nekakvim zaključkom naložiti. Napominjem da je zaključak pravni akt koji uređuje unutarnje funkcioniranje neke institucije, a ne pravni akt koji nekoga nešto obvezuje.
Kako tumačite ponašanje visokoga predstavnika u BiH Valentina Inzka, on je dosta pasivan i ne nameće rješenja iako su njegovi prethodnici to činili?
- Visoki predstavnik u svakom slučaju može tumačiti Ustav, ali ga ne može donositi. Ono što ja mogu kazati, vezano za ovaj slučaj, jest samo da je visoki predstavnik u ovoj situaciji mudro šutio.
Stvari se stalno kompliciraju pa i zbog oprečnih tumačenja i odluka SIP-a. Kako će se proces uspostave vlasti dalje razvijati?
- Pa ja to ne znam, iako vjerujem u pravnu državu, njezine institucije i pravo u profesionalnom smislu. Cijeli radni vijek se bavim pravom, i kao sudac i kao odvjetnik, pa ako hoćete, u nekom razdoblju i kao političar. Zalažem se za primjenu prava. Žalosno je da se upravo zbog toga često nađem na raznim “crnim listama”, izložen sam linču i odstrjelu jer nekome očigledno nisam politički podoban.
Sigurno je da će uslijediti žalbe prema Sudu BiH?
- Naravno, i to neće biti jedina jer je napravljeno nevjerojatno puno povreda Izbornoga zakona. Gledajte, nama u SIP-u ne može Dom naroda biti stranka u postupku. Po Izbornom zakonu nama stranka mogu biti samo birači ili sudionici izbornoga procesa, članak 6.2. Izbornoga zakona, ako osjećaju da je povrijeđeno njihovo biračko pravo. A ono podrazumijeva birati ili biti biran. Ne može Borjana Krišto, kao predsjednica Federacije, biti stranka u postupku. Dakako, može biti stranka u postupku Borjana Krišto kao birač ako smatra da je bila spriječena izići na izbore, da nije mogla birati i da nju nisu mogli birati. To su toliko bitne i očigledne povrede. Meni je osobno najbolje bilo glasovati za tu zadnju odluku. Mile Kudić bi među Hrvatima bio značajan, međutim, ja ne mogu protiv struke. Imam pravno znanje, stekao sam ga u nekim drugim okolnostima, a ne u “avijatičarskim” poput jednog mog kolege te savjesnim radom kroz brojne institucije i procese. Doista, savjest mi ne dopušta prijeći preko stručnoga praga. Imam dostojanstvo i tako sam se i ponio.
svecano izjavljujem da cu na sljedecim izborima glasati za njih... 
Nadam se da je Senči uzeo evriće, da nije sve ovo zbog one 3 milje na sudu... dobro nas i ima kakvi smo 
