Sarajevo Construction

[BadBoy]

Evo jedan post sa jednog foruma s kojim se slazem (pricalo se o razvoju Sarajeva)

osnovni problem je što smo mi još uvijek zapeli u tom vremenu, kao da ne postoji danas i sutra i to mnoge ljude frustrira. poslije nadrealista pravimo nadrealiste, bijelo dugme je i dalje najveći bend, čola i brega najveće zvijezde, pričamo o bosni kao prvaku evrope 1979, željinom polufinalu.... to je tužno, a zato smo ponajviše zaslužni sami mi jer sve novo u startu odbacujemo zarad tih starih "zlatnih" vremena koja su bila takva kakva jesu u zavisnosti od toga s čim se porede, ali ni u jednom slučaju nisu bila zlatna. svaki dan proživljavamo tu zlatnu prošlost kao da smo na samrtnoj postelji.

nemamo nikakvu viziju razvoja, sve je ad hoc i na nivou pojedinca, ništa se sistemski ne radi.

a opet, meni je recimo paradoks da sarajevo nikada bolje nije izgledalo nego danas po pitanju sređenih fasada, ulica, zelenila, čistoće a istovremeno u zadnjih 50 godina (ne pikajući rat) nije imalo goru javnu infrastrukturu (saobraćaj, vodosnabdijevanje), manje kulturnih dešavanja, poznatih ličnosti, relevantnih pisaca, muzičara, filmadžija. sarajevska industrija praktično ne postoji, ali taj jaz je donekle nadomješten sektorom usluga, trgovine, finansija i naravno budžetskih institucija i firmi zbog činjenice da smo postali glavni grad. međutim po meni je najgore što ne postoji sistem vrijednosti niti sistem razvoja, pa makar i pogrešan.

svima je jasno da današnja vlast ne bi mogla napraviti bulevar meše selimovića niti jedno normalno plansko naselje tipa dobrinje, grbavice II ili alipašinog, sa svim svojim manama i vrlinama ali ne možemo ostati zarobljeni u tom vremenu nego moramo gledati naprijed i promjeniti danas da nam bude bolje sutra.

toliko od mene, nadam se da ste me shvatili.

Dobar post. Sarajevo (a možda i cijela BiH) je (o)stala u 1984. godini.

[drug_profi]

Pozdravio te skeptik.
Jel se to ne smije reći da mi izgleda glupo početi kuću od dimnjaka praviti?
A pri tom je cijela tvoja argumentacija glasila "dimnjak toplane".
To je sve što si rekao. Bez argumenta, linka, objašnjenja...
Da prostiš ovdje si ti osoba koja glumi pametnjakovića.

A kakvo objasnjenje si to zelio?! Elaborat nekakav, ili nesto slicno? Kakav link, kada se tek sada (na linkovima) o tome pise? I o kakvoj "kuci" govoris?! Gdje sam ja spominjao kucu?

Napisao upravo to sto jeste, da je na slici dimnjak toplane (u izgradnji)...Na sta si ti skepticno reagovao. Eh, hajde sada ti nama, lijepo objasni, sta bi to drugo moglo biti - sto bi bilo logicnije od moga objasnjenja, odnosno konstatacije? Munara?


Kasnije sam i naveo da znam i koja firma iz Tuzle proizvodi taj dimnjak, koji ce naknadno biti postavljen u ozidani armirano-betonski "kalup".

Dakle sve što sam na tvoje

Dimnjak toplane.

ja rekao jeste:

Nešto mi glupo da se kotlovnoca počne raditi od dimnjaka.
Ništa oko ovog tornja nema.

I ništa više. Moje legitimno čuđenje laika.
Niti sam tvrdio da je nešto drugo, samo čuđenje i skepticizam.
Ali po tebi, tvoje dvije riječi bi trebale biti nešto u što se ne sumnja i ne dovodi u pitanje.

[So What!]

Evo jedan post sa jednog foruma s kojim se slazem (pricalo se o razvoju Sarajeva)

osnovni problem je što smo mi još uvijek zapeli u tom vremenu, kao da ne postoji danas i sutra i to mnoge ljude frustrira. poslije nadrealista pravimo nadrealiste, bijelo dugme je i dalje najveći bend, čola i brega najveće zvijezde, pričamo o bosni kao prvaku evrope 1979, željinom polufinalu.... to je tužno, a zato smo ponajviše zaslužni sami mi jer sve novo u startu odbacujemo zarad tih starih "zlatnih" vremena koja su bila takva kakva jesu u zavisnosti od toga s čim se porede, ali ni u jednom slučaju nisu bila zlatna. svaki dan proživljavamo tu zlatnu prošlost kao da smo na samrtnoj postelji.

nemamo nikakvu viziju razvoja, sve je ad hoc i na nivou pojedinca, ništa se sistemski ne radi.

a opet, meni je recimo paradoks da sarajevo nikada bolje nije izgledalo nego danas po pitanju sređenih fasada, ulica, zelenila, čistoće a istovremeno u zadnjih 50 godina (ne pikajući rat) nije imalo goru javnu infrastrukturu (saobraćaj, vodosnabdijevanje), manje kulturnih dešavanja, poznatih ličnosti, relevantnih pisaca, muzičara, filmadžija. sarajevska industrija praktično ne postoji, ali taj jaz je donekle nadomješten sektorom usluga, trgovine, finansija i naravno budžetskih institucija i firmi zbog činjenice da smo postali glavni grad. međutim po meni je najgore što ne postoji sistem vrijednosti niti sistem razvoja, pa makar i pogrešan.

svima je jasno da današnja vlast ne bi mogla napraviti bulevar meše selimovića niti jedno normalno plansko naselje tipa dobrinje, grbavice II ili alipašinog, sa svim svojim manama i vrlinama ali ne možemo ostati zarobljeni u tom vremenu nego moramo gledati naprijed i promjeniti danas da nam bude bolje sutra.

toliko od mene, nadam se da ste me shvatili.

Ima tu istine, ali ima i pretjerivanja naravno. Raja po Sarajevu već odavno prepričava legendarnu utakmicu Željezničar - Newcastle, pa kad je rukometna Bosna umalo izbacila HSV u osmini Lige prvaka, pa kad je Sarajevu falio gol za ulazak u Evropa ligu, pa Tukina medalja na Svjetskom prvenstvu u atletici, pa odlazak prvi puta na Svjetsko, pa Mirzine trice sa parkinga ...

Od kulturnog uzdizanja Dubioza Kolektiv je odavno najveći bend u državi, ali koji za razliku od Bijelog Dugmeta puni dvorane širom svijeta, pa volio ih neko ili ne ne može im poreći uspjeh. Isto je sa Frenkiem, Kontrom i ostalom FMJAM ekipom, Helem Nejseom pa i Letu Štukama, Skrozom, Konvojem i ostalim sarajevskim bendovima. Omladina odavno sluša te stvari, ako već ne sluša turbo-folk.

Tako da uz svo dužno poštovanje komentatoru, ta koncepcija Sarajeva je upravo za ljude koje očigledno nisu upratili šta je Sarajevo danas i šta novije generacije "furaju" u tom gradu.

Što se tiče vizija administracije, tu bi se većinom složio, ali nije ni to tako užasno kako se predstavlja.

[So What!]

Međunarodni aerodrom Sarajevo raspisao još jedan tender vrijedan šest miliona KM

Međunarodni aerodrom Sarajevo raspisao je još jedan tender, ovaj put za izvođenje građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova na izgradnji administrativno-poslovnog objekta u vrijednosti 6 miliona KM bez PDV-a, saznaje Akta.ba.

"Riječ je o objektu u kojem će biti smješteni kancelarijski i radni prostori, koji će biti podijeljen na zemaljsku i zračnu stranu, a prolaz iz jedne u drugu stranu će biti kontrolisan", kazali su iz sarajevskog aerodroma za naš portal.

Rok za dostavljanje ponuda je 17.07.2018. dok je rok za izvođenje radova 18 mjeseci.

Podsjećamo, Aerodrom Sarajevo početkom maja objavio je i tender za izvođenje radova na modernizaciji i dogradnji Terminala B. Rok za prijavu na ovaj tender je 10. 07.2018. Vrijednost radova je 30 miliona KM bez PDV-a.


Budući izgled Administrativno-poslovne zgrade sarajevskog aerodroma

Tender je objavljen nekoliko mjeseci nakon što je završeno rušenje starog Terminala A koji se odavno nije koristio za prvobitnu namjenu, a nalazio se pored obnovljenog Terminala B, čije je proširenje planirano upravo na prostoru koji je postao raspoloživ rušenjem starog Terminala A. Projektom je planirano dvostruko povećanje postojećih kapaciteta, a ovim proširenjem moglo bi biti opsluženo blizu dva milijuna putnika godišnje.

Planirano je proširenje i povećanje svih prostornih i tehnoloških kapaciteta za potrebe registracije putnika i prtljaga, carinske, sigurnosne, pasoške, sanitarne kontrole na dolasku i odlasku, čekaonica za ukrcavanje putnika, hitne pomoći, sigurnosnog pregleda prtljaga, preuzimanja prtljaga, čekaonice za doček putnika, ugostiteljskih sadržaja, Duty Free Shopa, kancelarijskih i komercijalnih prostora za potrebe aviokompanija te drugih agencija, prostora za vjerske potrebe i svih drugih pratećih službi.


Budući izgled terminala

Proširenje treba osigurati dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže, a stari i novi dio biti će povezani modernom nadstrešnicom.
Dužina terminala će biti 110 metara, a sada je 68. Proširenjem će se dobiti još jedan ulaz na Aerodrom. Checkin zona će se proširiti sa 17 na 28 mjesta, a umjesto sadašnja četiri gate-a napravit će se sedam. Proširit će se i zona dolazaka.

Akta

[So What!]

Počeli radovi na obnovi reflektorske rasvjete na stadionu Koševo

U okviru modernizacije infrastrukture na stadionu „Asim Ferhatović Hase" na Koševu, u toku je realizacija projekta pojačanja rasvjete na reflektorima na stadionu.

Tim povodom su predstavnici Općine Centar predvođeni savjetnikom općinskog načelnika Bećirom Sirovinom, danas održali sastanak na stadionu na Koševu sa predstavnicima Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, kao nadzora projekta, i izvođačem radova. Sastanku je također prisustvovala i Jasmina Polić, direktorica Centra za sport i rekreaciju koji rukovodi, u ime Općine Centar kao vlasnika, stadionom zajedno sa svojim saradnicima, kao i vijećnica Općinskog vijeća Centar Senada Bosno.

Ovom prilikom su predstavnici iz Općine Centar informisani da su tokom dana započeli radovi na demontaži reflektora na jednom od rasvjetnih stubova sa pregledom elektroinstalacija. Utvrđenom dinamikom radova pojačanje reflektorske rasvjete na stadionu treba biti završeno do sredine juna ove godine, nakon čega će predstavnici UEFA-e doći u inspekciju prije održavanja prve po rasporedu međunarodne utakmice sredinom jula. S obzirom da se radovi izvode do 60 metara visine na metalnim stubovima, nestabilno vrijeme praćeno padavinama i grmljavinom može usporiti radove i odgoditi krajnji zadati rok.

Do sada je u realizaciji ovog projekta od početka marta ove godine, kada je načelnik Općine Centar dr. Nedžad Ajnadžić potpisao ugovor sa direktorom firme „SES" d.o.o. Sarajevo Ibrahimom Dedovićem, kao izvođača radova, završena izrada idejnog, te glavnog izvedbenog projekta. Također je iz inostranstva naručen potreban materijal za rad kojeg čine rasvjetna tijela i dva razvodna elektro ormara. Naručena oprema će biti dostavljena početkom juna ove godine, nakon čega će započeti njena ugradnja.

Kako je javnost upoznata projekat modernizacije infrastrukture na stadionu na Koševu s ciljem ispunjavanja kriterija, koje propisuju FIFA i UEFA, za održavanje međunarodnih utakmica zajedničkim sredstvima finansiraju Općina Centar i Vlada Kantona Sarajevo, koji su izdvojili po 500.000 KM za ovu namjenu.

SA-C

[So What!]

Komisija u klin, načelnik Memić u ploču: Nacionalni spomenik Butmir pod čizmom građevine

Na Ilidži, tačnije na arheološkom nalazištu Butmir u toku je gradnja poslovno stambenog objekta u sklopu projekta Nova Ilidža 1, za koji načelnik Senaid Memić tvrdi da ima sve potrebne dozvole i saglasnost, međutim, struka i nadležne institucije ga demantuju.

Samir Avdić, kustos u Zemaljskom muzeju i vijećnik u Općini Ilidža (SDP), nam je rekao da je prije nekoliko dana prolazio pored lokacije na kojoj se gradi navedeni objekt i tu vidio kranove i kamione s građevinskim materijalima koji su postavljeni uz obalu Željeznice. Pojasnio nam je da taj dio pripada arheološkom nalazištu Butmir koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH proglasila nacionalnim spomenikom 2004. godine i da je na toj lokaciji zabranjeno izvoditi bilo kakve druge radove osim arheoloških iskopina.

"Riječ je o zaštićenom području od 65 hektara sve od obale Željeznice, tačnije od Termalne vode prema poljoprivrednom dobru. To nalazište je otkriveno u 19. vijeku i to je jedan od najznačajnijih neolitskih lokaliteta u Evropi. Nakon rata na tom području su izgrađeni određeni objekti i za to su dozvole dali arheolozi koji su nakon istraživanja utvrdili da ne postoje nikakva nalazišta. Međutim, smatram da to nije bilo u potpunosti relevantno, jer su radili iskopine neadekvatnim sondama i nisu detaljno pregledali", ispričao nam je Avdić.

Istakao je da je riječ o hotelu Hills i kompaniji ANS Drive te je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH predložila da vlasnik tog hotela uloži novac u formiranje arheološkog parka i tako vrati dug zajednici, a da se objekt navedene firme sruši, jer se također nalazi u zaštićenoj zoni.



Na Općinskom vijeću Ilidža predloženo sužavanje površine arheološkog nalazišta

Spomenuo je i to da je nedavno na javnoj raspravi u Općini Ilidža predloženo Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH da se trenutna površina od 65 hektara arheološkog nalazišta smanji na 8.000 metara, odnosno da se ostave samo najbogatija zona i zaštitni pojas oko nje. To još nije usvojeno i prema zakonu, kako je sagovornik istakao, to kompletno područje se smatra zaštićenom zonom i svi radovi koji se izvode na njoj su protivzakoniti.

"Senaid Memić je 2015. godine u regulacionom planu predložio projekt Nova Ilidža 1, 2 i 3 i ja sam kao vijećnik reagovao i rekao da se on ne može usvojiti dok se ne završe arheološka istraživanja, odnosno, dok se ne dobije dozvola Komisije. On je to, vjerujem, ignorisao, jer je već obećao arapskim ili kojim već investitorima da će se realizovati ovaj projekt. Nedavno su iz komisije bili u Općini i dali prijedlog da se taj dio suzi, a prema mom mišljenju to neko kompromisno rješenje je nastalo zbog pritiska načelnika i drugih ljudi čiji krupni kapital je prepoznao interes u izgradnji tu na arheološkom spomeniku", kazao nam je.

Avdić je istakao kako gradnja nije zaustavljena iako još nije konačno donesena odluka o sužavanju arheološkog nalazišta. Na tom području će se graditi samo Nova Ilidža 1 koja obuhvata zapravo cijelo područje Butmira.

"Taj regulacioni plan Nova Ilidža 1 još nije usvojen, čak mi nije jasno ni to kako se gradi taj objekt, kako je to moguće, jer se ne nalazi u tom regulacionom planu. Trebalo bi da se završi istraživanje i kada se utvrdi da tu nema ništa onda da se odlučuje o gradnji. Niko od nas nije protiv gradnje i razvoja, ali tek onda kada se utvrdi da nema ništa značajno arheološko. Jer onda bi se trebao usvojiti regulacioni plan, a ondje gdje ima arheoloških istraživanja da se napravi arheološki park i od toga bi općina imala turističke koristi”, dodao je.

Kontaktirali smo i doc. dr. Adnana Kaljanca s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji nam je pojasnio da je cijelo područje arheološkog nalazišta Butmir još uvijek nacionalni spomenik i da još nema informaciju da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH izmijenila odluku i suzila taj dio. Dodao je da, bez obzira na to da li tu postoji arheološki potencijal ili ne, to spada u nacionalni spomenik dok se ta zona ne izmijeni.

Pojasnio nam je i da će mapa o izmjenama zaštitne zone koju je Komisija prezentovala na Općinskom vijeću Ilidža biti podložena dodatnim intervencijama, jer nije u potpunosti precizirana i jasna.


Mapa s prikazom izmjena zaštitne zone i zaštitnog pojasa na lokalitetu Butmir

"Ono što je definisano prema rezultatima našeg istraživanja i dostavljeno na toj mapi na komisiji je sama arheologija, a van toga mora biti zaštitni pojas koji bi zaštitio tu arheologiju, jer je nemoguće da on bude unutar samog lokaliteta. Tako da nisam siguran dokle će tačno ići taj zaštitni pojas kada se naprave navedene izmjene i da li će obuhvatiti tu zonu na kojoj se gradi, ali vjerujem da će ići veoma blizu obale Željeznice. Ono što je ocrtano plavom bojom na mapi je zona arheoloških nalaza i tek oko nje treba biti stavljen zaštitni pojas", objasnio nam je Kaljanac.

On je još jednom naglasio da se na tom lokalitetu ne smije graditi.

"Prije nego se bilo kakve aktivnosti tog tipa budu poduzimale na ovom području bitno je utvrditi zaštitni pojas. Također, on ne smije biti unutar lokaliteta, jer onda on gubi svoju funkciju. I zove se zaštitni pojas zato što ga okružuje", rekao je Kaljanac.

Iz Općine Ilidža tvrde da imaju potrebne dozvole za gradnju, iz Komisije tvrde suprotno

Povodom svega ovoga kontaktirali smo i Općinu Ilidža, gdje nam je načelnik Senaid Memić kratko odgovorio i škrtario na detaljima.

"Na tom lokalitetu se gradi stambeno poslovni objekt i već sedam godina posjedujemo građevinsku dozvolu. Riječ je o privatnom zemljištu, a prije 15 godina su rađena arheološka istraživanja i utvrđeno je da nema prepreka", kazao je načelnik Memić.



Drugačije informacije od ovih koje nam je saopćio načelnik dobili smo od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH. Pojasnili su nam da postupaju u okviru svojih nadležnosti i da su u više navrata slali dopise nadležnoj inspekciji kada je riječ o arheološkom nalazištu Butmir.

"Prostor na kojem su postavljeni kran i kamioni je u zoni nacionalnog spomenika Butmir. I ovaj put smo poslali dopis nadležnoj inspekciji zahtijevajući hitan inspekcijski nadzor. Kada je riječ o nacionalnim spomenicima nadležna je Federalna uprava za inspekcijske poslove i ona treba utvrditi da li se izvode radovi na ovom lokalitetu i u skladu s potrebnim dozvolama koje su izdale nadležne institucije", poručili su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.

Već smo u tekstu spomenuli da je arheološko nalazište Butmir proglašeno nacionalnim spomenikom 2004. godine i da je tom odlukom zona zaštite definisana na temelju Programa zaštite i korištenja arheološkog lokaliteta Butmir iz 1999. godine.

"Ovim je prostor nacionalnog spomenika definisan kao zona zaštitnih istraživanja. Još nismo precizirali nove granice zaštitne zone i zaštitnog pojasa, niti je donesena izmjena i dopuna odluke", naveli su.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja zaduženo za izdavanje dozvola

Također, u Komisiji su nam rekli da je za izdavanje svih potrebnih dozvola i saglasnosti zaduženo Federalno ministarstvo prostornog uređenja i da nijedan zahvat ne može biti izveden bez njihovog odobrenja.

Načelnik Memić dozvolu za arheološka istraživanja upotrijebio za gradnju

Kontaktirali smo i Federalno ministarstvo prostornog uređenja i upitali ih o navedenom problemu, na šta su nam oni odgovorili da su Općini Ilidža dali saglasnost za obavljanje istražnih radova na tom lokalitetu, u smislu arheoloških iskopina, što podrazumijeva plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala. Dodali su da je riječ o nacionalnom spomeniku i da je kao takav pod najvećim stepenom zaštite.

"Tu saglasnost smo donijeli na osnovu člana 3. Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i člana 3. Uredbe o obavljanju prethodnih radova istražnog karaktera na nacionalnim spomenicima. Napominjemo da ovo Federalno ministarstvo nije izdalo akte o građenju za navedene radove na predmetnom lokalitetu", zaključili su iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Klix

[_Scarlett_]

Ima tu istine, ali ima i pretjerivanja naravno. Raja po Sarajevu već odavno prepričava legendarnu utakmicu Željezničar - Newcastle, pa kad je rukometna Bosna umalo izbacila HSV u osmini Lige prvaka, pa kad je Sarajevu falio gol za ulazak u Evropa ligu, pa Tukina medalja na Svjetskom prvenstvu u atletici, pa odlazak prvi puta na Svjetsko, pa Mirzine trice sa parkinga ...

Od kulturnog uzdizanja Dubioza Kolektiv je odavno najveći bend u državi, ali koji za razliku od Bijelog Dugmeta puni dvorane širom svijeta, pa volio ih neko ili ne ne može im poreći uspjeh. Isto je sa Frenkiem, Kontrom i ostalom FMJAM ekipom, Helem Nejseom pa i Letu Štukama, Skrozom, Konvojem i ostalim sarajevskim bendovima. Omladina odavno sluša te stvari, ako već ne sluša turbo-folk.

Tako da uz svo dužno poštovanje komentatoru, ta koncepcija Sarajeva je upravo za ljude koje očigledno nisu upratili šta je Sarajevo danas i šta novije generacije "furaju" u tom gradu.

Što se tiče vizija administracije, tu bi se većinom složio, ali nije ni to tako užasno kako se predstavlja.

Naravno, ne slazem se ni ja sa svime, vise s generalnom poentom da su ljudi zarobljeni u tim vremenima pa kategoricno odbijaju u startu ici dalje jer eto "ne moze nikda biti kako je nekad bilo".

Ljudi opcenito imaju neku percepiju prijeratnog Sarajevo kao balkanski New York gdje se samo (ili makar velikom vecinom) slusao rock, a zaboravimo pricati kako su i tada Brene i Sabani napunili hale dok je jedan Elton John u "olimpijskom, kulturnom" gradu dozivio spektakl.

Dubiozu Kolektiv ne volim jer su mi sve njihove pjesme iste, ali je tacno da su daleko popularniji i poznatiji u svijetu nego sto su Bijelo Dugme ikad bili.

Ja bih jos dodala SFF kao zaista ogromna stvar za kulturu u Sarajevu, mislim da se radi o najpoznatijem i najvecem festivalu u regionu. Garantiram da kad bi se taj festival organizirao u SFRJ, da bi se danas pricalo o njime kao da mu festival u Cannes-u nije bio ravan. Ovako imamo hrpu ljudi koji kazu da ne valja zbog ljudi s akreditacijama

A isto tako, sto se tice urbanizacije, to zaista jeste bilo bolje prije rata. Skoro je nemoguce da se danas naprave lijepa, udobna i masivna naselja kao Dobrinja, a i kod infrastrukture smo dosta slabiji danas.

Tu se trebamo poboljsati ali valjda cemo jednog dana i to

[So What!]

Orion prihvatio Hadžibajrićevu ponudu: Zakupit ćemo Bistrik kulu i krećemo u akciju skupljanja novca

Nakon što je Astronomsko društvo Orion javno prozvalo Općinu Stari Grad zbog najavljenog poteza davanja Bistrik kule u zakup, odnosno da joj slijedi uloga ugostiteljskog objekta, Općina je zauzela stav da će podržati Orion samo ukoliko posjeduje sredstva za sanaciju objekta. Čini se da Orion pristaje na takvu nagodbu.

Podsjećamo, Orion je kritikovao odluku Općine Stari Grad da nekadašnju opservatoriju pretvori u "kafanu", dok za objekat postoji ideja obnove i vraćanja stare funkcije.

"Pohvalna je činjenica da je javni pritisak urodio djelimično plodom i da je gospodin Hadžibajrić ponudio jedno nepopularno i gotovo nerealno rješenje. Međutim, astronomsko društvo Orion će pristati na ovu vrstu nagodbe sa gospodinom Hadžibajrićem, a sve u cilju zaštite naše Opservatorije i nauke na prostoru Sarajeva, Bosne i Hercegovine i regiona", saopćeno je iz Astronomskog društva Orion.

Napominju javnost i načelnika Općine Stari Grad IbrahimHadžibajrić da je astronomsko društvo Orion pravni i obnoviteljski sljedbenik Univerzitetskog astronomskog društva Sarajevo koje je djelovalo do 1992. godine. Predratno Društvo je od tadašnjeg Pionirskog centra, uz saglasnost Skupštine grada Sarajeva, dobilo na korištenje austrougarsku tvrđavu poznatu pod nazivom Bistrik kula 1967. godine. U periodu od 1968-1973. dobrovoljnim radom članova izgrađene su dvije kupole (3,6 i 4,6 metara) i u njima postavljeni teleskopi. Opservatorija se bavila širokom popularizacijom astronomije, edukacijom mladih, stručnim i naučnim radom. U periodu od 1975. do 1982. godine izgrađena je nova zgrada Opservatorije (desetak metara od austrougarske tvrđave). Taj dio Opservatorije je imao urednu urbanističku i građevinsku dozvolu koja je glasila na Univerzitetsko astronomsko društvo, a zgrada je također plod dobrovoljnog rada članova koji je trajao skoro 10 godina. Četverospratni objekat je na vrhu imao kupolu prečnika 8 metara i teleskop prečnika 62 cm, tada jedan od tri najveća teleskopa u bivšoj Jugoslaviji.

Tokom višedecenijskog rada Astronomsko društvo je izdalo preko 30 knjiga, publikacija, zvjezdanih mapa i postera. U tom pogledu smo još uvijek neprevaziđeni na prostoru bivše države. Generacije amatera, a i profesionalaca su svoje prve astronomske korake učili na knjigama izdatim u Sarajevu.

"Nama u ovom trenutku ne preostaje ništa drugo nego da potpišemo Ugovor o zakupu ovog prostora i da se potrudimo da sakupimo novčana sredstva za njegovu potpunu revitalizaciju i vraćanje u njegovu prvobitnu namjenu i funkciju. U narednim danima ćemo vas blagovremeno obavještavati o našim slijedećim koracima na tom putu, a prvi u nizu će biti nastavak javne i veoma glasne kampanje uz podršku javnih ličnosti iz Bosne i Hercegovine i regiona, ali uz podršku struke širom svijeta. Planiramo pokrenuti sve alate dostupne za međunarodni fundraising u cilju sakupljanja potrebnih novčanih sredstava", poručuju iz Oriona.

Oni dodaju kako će izvršiti pritisak na sve državne institucije koje godinama zanemaruju instituciju Opservatorije kao bitnog naučnog centra za Bosnu i Hercegovinu i region, ali i kao strateški važne institucije za razvoj obrazovanja, ali i turizma na prostoru Sarajeva i naše države.

"Naša borba traje od 1992. godine i iskreno se nadamo da će biti završena uskoro, pozitivno i za nas i za sve stanovnike našeg grada i države", zaključuju iz Oriona.

Klix

[_Scarlett_]

U vezi zicare:

Vijećnik Miro Lazović uočio je da je kod polazne stanice veliki broj bespravno izgrađenih i rekonstruiranih objekata narušio izgled okruženja. Predložio je Gradu da otkupi i sruši objekat koji zaklanja Vijećnicu i Baščaršiju.

- Neosporno je, postoje nelegalno izgrađeni objekti koji ostavljaju dojam ukupne urbanističke neuređenosti. Zbog toga smo pokrenuli otkup i rušenje kuća koje se nalaze u blizini polazne stanice žičare. Već je kupljena jedna – rekao je Skaka.

[karanana]

fino. za nelegalno izgradjene objekte se placa.

odoh i ja napravit shupu na sred neke ledine gdje znam da ce nekad nesto praviti, pa cu im onda to prodat.

[Dope_Man]

Ali pazi.. nelegalno izgradjeno i opet ide otkup i tek onda rusenje. Dakle vlasnik nelegalnog objekta ce ga dobro kesirati drzavi, da bi drzava isti potom srusila.

[Cossack]

http://sa-c.net/news-archive/item/5320- ... -kuce.html

[DaffyDuck]

Poceli su sa ppstavljanjem skele na Olimpijski

[Hajvan]

Poceli su sa ppstavljanjem skele na Olimpijski

..muzej??

[Logovan]

Poceli su sa ppstavljanjem skele na Olimpijski

..muzej??

Da.

[Hajvan]

oho, super vijest

[thekupus]

Ugao Strosmayerove i Zelenih beretki

Je li ovo prije bilo vlasnistvo pravoslavne crkve?

[DaffyDuck]

I sad je. Poslovne prostore izdaje PC, i gore na spragu su neke njihove kanc.

[Cossack]

http://www.sa-c.net/news-archive/item/5 ... jekta.html

[P308]

I sad je. Poslovne prostore izdaje PC, i gore na spragu su neke njihove kanc.

Meni se cini da je ova fasada u dobrom stanju, ili se varam? Malo mi cudno sto je obnavljaju.

[PeppermintSA]

I sad je. Poslovne prostore izdaje PC, i gore na spragu su neke njihove kanc.

Meni se cini da je ova fasada u dobrom stanju, ili se varam? Malo mi cudno sto je obnavljaju.

Popravljaju krov. Ja živim odmah prekoputa pa vidim s balkona.

[_BataZiv_0809]

Uh lokacija ti je beton.

[thekupus]

Svako jutro skokneš do Mrvice po svjež hljeb, pa u Espresso lab na jutarnji espresso... Poslije posla koji krug napraviš u bazenu u Centralu, i onda baviš šetnjicu Ferhadijom. Stvarno, vrh lokacija

[PeppermintSA]

Svako jutro skokneš do Mrvice po svjež hljeb, pa u Espresso lab na jutarnji espresso... Poslije posla koji krug napraviš u bazenu u Centralu, i onda baviš šetnjicu Ferhadijom. Stvarno, vrh lokacija

Ako mi vjeruješ, sve si pogodio. Samo ne idem po hljeb u Mrvicu nego kod Poričanina.

[breuer]

Svako jutro skokneš do Mrvice po svjež hljeb, pa u Espresso lab na jutarnji espresso... Poslije posla koji krug napraviš u bazenu u Centralu, i onda baviš šetnjicu Ferhadijom. Stvarno, vrh lokacija

Ako mi vjeruješ, sve si pogodio. Samo ne idem po hljeb u Mrvicu nego kod Poričanina.

jel ona moderna zgrada Žike Jankovića i Halida Muhasilovića ili neka od susjednih iz A-U perioda?