#626 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Posted: 16/08/2010 22:02
Hm, je li ovo možda jedan od razloga zašto je Mesić odbio doći u Haag na ispitivanje u slučaju šestorke?:
Tekst s foruma.hr, izvornik iz knjige M.Tuđmana "Vrijeme krivokletnika":
Kaže Mesić o 12 predstavnika dijaspore u Saboru: „Jasno je bilo da su ti Hrvati dijaspora koji nisu imali ništa s hrvatskom državom“
Tužitelj Harmon najavio je vrlo precizno da će Mesić svjedočiti o aktualnim hrvatskim zakonima „koji omogućuju dokinuće neovisnosti Bosne“:
On će svjedočiti o aktualnim hrvatskim zakonima, o važećim zakonima dok je Bosna bila neovisna, poglavito o onima koji se odnose na izbore i koji omogućuju dokinuće neovisnosti Bosne.(Izvor: predmet IT-95-14-A, svjedočenje S. Mesića 16-19. 3. 1988.)
Stjepan Mesić, odgovarajući na pitanja tužitelja, potvrdio je kako je izborni zakon u Hrvatskoj bio takav da je "imao razoran utjecaj" na suverenitet Bosne i Hercegovine jer je "usmjeravao bosanske Hrvate prema Hrvatskoj"; da je bilo zastupnika u Saboru "umješanih u borbe u Bosni i Hercegovini"; da je učinak državljana BiH, zastupnika u Hrvatskom saboru, bio takav "da je vodio prema raspadu" jer "oni nisu išli braniti Bosnu i Hercegovinu"; da je cijeli taj izborni zakon "HDZ-ova prijevara"; itd.
Da se radi o prijevari Stjepana Mesića nije teško dokazati. Zakon po kojemu dijaspora ima pravo glasati za Hrvatski sabor donesen je tek 1995. godine. Dijaspora je prvi put glasovala za hrvatski sabor 29. listopada 1995. godine, a konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma sabora održana je 28. studenog 1995. godine.(Ivo Perić, Hrvatski državni Sabor, treći svezak, str. 406.-407)
Mesić vrlo dobro zna da je to bilo tako, jer je i sam bio zastupnik Sabora do njegova raspuštanja 1995. godine. Ti elementarni podaci nalaze se i u političkom leksikonu:
"Hrvatska je 1995.ozakonila najdalekosežniji model glasovanja svojih državljana koji imajun prebivalište izvan zemlje. Na temelju upisa u ´knjigu državljanstva´u Zagrebu zaključeno je da ti državljani čine desetinu biračkog tijela u zemlji, te im je dano pravo da biraju 10% članova Zastupničkog doma. Izbori su provedeni u jednom izbornom okrugu koji je obuhvaćao cijeli svijet, uz listovno natjecanje i D´Hondtovu metodu preračunavanja glasova u mandate" (Mirjana Kasapović, Izborni leksikon, str. 99.-100)
Prema tome, cijela konstrukcija optužbe haškog tužiteljstva da izborni zakon za Hrvatski sabor, koji je donesen tek 1995., "omogućuje dokinuće neovisnosti Bosne" pripada onoj vrsti konstrukcija koje se nisu usuđivali koristiti ni totalitarni režimi u namještenim političkim procesima. Hrvatska je dijaspora prvi put glasala za Hrvatski sabor poslije "Oluje", kada je vojno oslobođena Hrvatska i spašena Bosna i Hercegovina, tj, poslije Daytona, kada je potpisan mir za Bosnu i Hercegovinu.
Mesić to nije jasno i precizno rekao u svojem svjedočenju pred haškim sudom, nego je potvrđivao političke konstrukcije haškog tužiteljstva.
Tekst s foruma.hr, izvornik iz knjige M.Tuđmana "Vrijeme krivokletnika":
Kaže Mesić o 12 predstavnika dijaspore u Saboru: „Jasno je bilo da su ti Hrvati dijaspora koji nisu imali ništa s hrvatskom državom“
Tužitelj Harmon najavio je vrlo precizno da će Mesić svjedočiti o aktualnim hrvatskim zakonima „koji omogućuju dokinuće neovisnosti Bosne“:
On će svjedočiti o aktualnim hrvatskim zakonima, o važećim zakonima dok je Bosna bila neovisna, poglavito o onima koji se odnose na izbore i koji omogućuju dokinuće neovisnosti Bosne.(Izvor: predmet IT-95-14-A, svjedočenje S. Mesića 16-19. 3. 1988.)
Stjepan Mesić, odgovarajući na pitanja tužitelja, potvrdio je kako je izborni zakon u Hrvatskoj bio takav da je "imao razoran utjecaj" na suverenitet Bosne i Hercegovine jer je "usmjeravao bosanske Hrvate prema Hrvatskoj"; da je bilo zastupnika u Saboru "umješanih u borbe u Bosni i Hercegovini"; da je učinak državljana BiH, zastupnika u Hrvatskom saboru, bio takav "da je vodio prema raspadu" jer "oni nisu išli braniti Bosnu i Hercegovinu"; da je cijeli taj izborni zakon "HDZ-ova prijevara"; itd.
Da se radi o prijevari Stjepana Mesića nije teško dokazati. Zakon po kojemu dijaspora ima pravo glasati za Hrvatski sabor donesen je tek 1995. godine. Dijaspora je prvi put glasovala za hrvatski sabor 29. listopada 1995. godine, a konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma sabora održana je 28. studenog 1995. godine.(Ivo Perić, Hrvatski državni Sabor, treći svezak, str. 406.-407)
Mesić vrlo dobro zna da je to bilo tako, jer je i sam bio zastupnik Sabora do njegova raspuštanja 1995. godine. Ti elementarni podaci nalaze se i u političkom leksikonu:
"Hrvatska je 1995.ozakonila najdalekosežniji model glasovanja svojih državljana koji imajun prebivalište izvan zemlje. Na temelju upisa u ´knjigu državljanstva´u Zagrebu zaključeno je da ti državljani čine desetinu biračkog tijela u zemlji, te im je dano pravo da biraju 10% članova Zastupničkog doma. Izbori su provedeni u jednom izbornom okrugu koji je obuhvaćao cijeli svijet, uz listovno natjecanje i D´Hondtovu metodu preračunavanja glasova u mandate" (Mirjana Kasapović, Izborni leksikon, str. 99.-100)
Prema tome, cijela konstrukcija optužbe haškog tužiteljstva da izborni zakon za Hrvatski sabor, koji je donesen tek 1995., "omogućuje dokinuće neovisnosti Bosne" pripada onoj vrsti konstrukcija koje se nisu usuđivali koristiti ni totalitarni režimi u namještenim političkim procesima. Hrvatska je dijaspora prvi put glasala za Hrvatski sabor poslije "Oluje", kada je vojno oslobođena Hrvatska i spašena Bosna i Hercegovina, tj, poslije Daytona, kada je potpisan mir za Bosnu i Hercegovinu.
Mesić to nije jasno i precizno rekao u svojem svjedočenju pred haškim sudom, nego je potvrđivao političke konstrukcije haškog tužiteljstva.