tuzlak58,
Bila ona kome znana ili ne "Islamska deklaracija" jasno govori o tome šta je Izetbegović zagovarao i ko je bio – ni on to nije krio. I nije se te “deklaracije” Alija odrekao ni 1990te godine – i niti onda kada je postao predsjednik “multi-nacionalne” Bosne i kada je povjerenje ostalih u Bosni bilo kritično imati. Neki koji su ga slijedili ili glorifikuju i danas tom “deklaracijom” mašu – i “Srbe” i “Hrvate” još uvijek guraju u ruke srpsko-hrvatskim nacional-impeijalistima. I to je ono što ja vidim kao Izetbegovićev “doprinos” rušenju Bosne. Ako je želio Bosnu poštedjeti onoga što se zbilo ili zlo koje joj je prijetilo manjim učiniti morao se toga smeća odreći. Ili, ako to što je pisao sa Bosnom ništa nije imalo – ako je samo bilo puko teoretisanje, intelektualizam ili "gimnastika za mozak", čime ili kako se na sudu branio, onda je trebao napisati i “naravoučenije”…
Možda si ti u pravu, možda je “uloga gospodina Izetbegovića u formiranju mišljenja Bošnjaka minorna”, a ni ja ne tvrdim da su muslimani većinom znali šta u njegovoj "Islamskoj dekleraciji" piše, ali ću i ovom prilikom tvrditi da srpsko-hrvatski nacionalisti jesu – i oni su se trudili i trude da to i “Srbi” i “Hrvati” u Bosni znaju. I to je ono na što ja pokušavam da ukažem – a ne da Alijin lik “rasvjetljavam”, kako bi ti to cinično rekao... Kada bih ja vjerovao da su muslimani, ili većina njih, znali šta je Alija u toj "deklaraciji" zagovarao ja ovo što sada pišem i zagovaram ne bih niti zagovarao niti pisao. Ja bih zagovarao konačnu podjeli Bosne!
Znam ja i tu otrcanu frazu o tome kako “u tradiciji islama (Islama) nije nasilno nametanje svoje vjere i tradicije” ali znam i to da je takvo "nametanje" u stvari ili po prirodi stvari bilo u “tradiciji” svake “islamske države” do sada. Ustvari, takvo “nametanje” nije ne samo u tradiciji onoga što je Muhamed nego niti onoga što je Isus zagovarao i, takođe, niko nas u Jugoslaviji nije tjerao da budemo članovi SKJ, na primjer, ali su životne okolnosti i polučivane privilegije i u tursko vrijeme činile svoje. To uvijek i praktično pod privolom i samo prividno nenasilno nove (ne)vjernike u (ne)vjeru uvodi, a o tome koliko su hrišćani i u Bosni iz turskog vremena bili indisponirani i ti moraš znati... Islam je od Hrišćanstva bio bolji u onome u čemu je bio bolji ali to u čemu jeste bio bolji – ili uopšte ko je u čemu bolji ili gori, nije relevantno u diskusiji koju ovdje vodimo. A to što se u Bosni događa niti ono što je Alija “deklarisao” sa Islamom ništa ni nema i ja Alijinu “deklaraciju”, da se razumjemo, ne pripisujem niti Islamu niti muslimanima – u svakom slučaju ne onim muslimanim u Bosni koji je sami sebi ne pripisuju...
Ja ne vjerujem da je Izetbegović bio “nacionalista” – i to nisam nikada tvrdio, on je bio religista, panislamista, i u njegovoj ili prirodi njegovog panislamizma nije ni bilo to da “među-nacionalnu” mržnju zagovara, niti je to trebao činiti. Za nesporazume je bilo dovoljno i ono što je zagovarao i činio... Možda je tačno i to što ti tvrdiš: “Njegova namjera je bila da svi žive zajedno kako su i živjeli vjekovima na ovim prostorima”, ali u tome i jeste poveći dio problema - u tome kao su “svi” živjeli “zajedno” tokom tih ili nekih vijekova. I, naravno, najvažnije od svega bilo je to kako su “velikosrpski teoretičari paranoično protumačili” Izetbegovićeve namjere koje ni on sam nije propisno formulisao... Svaki idealizam neminovno nosi i dozu naivnosti i to se ni Izetbegoviću ne može zamjerati ali ja se moram sa tobom složiti prije svega ili samo u pogledu toga da je Izetbegović bio “nedorastao teškoj situaciji” – što takođe teško da može ikoga ili išta opravdati...
A ako pročitaš ono što sam ovdje
http://bosnarazmisljanjaibesmislice.wordpress.com napisao naći ćeš i ovaj odlomak:
“Možda u turskim vremenima muslimani ni nisu mogli više ili na drugačiji način za Bosnu činit, možda u austro-ugarskim prilikama i u zabuni nisu učinili ono što se moglo, možda tokom jugosalvenskih vremena nije bilo moguće učinit više od toga što su postavši Muslimani učinili, ali onda kada je jugoslavenskim rasulom bosanstvo dobilo priliku za obnovu oni nisu učinili ono što se moralo učiniti. Možda je ta (ne)prilika sve i svakoga u Bosni zatekla nespremnog ali kao većina ili brojniji od drugih - i nemajući “rezervnu otadžbinu”, muslimani su trebali ili jednio i logično morali Bosnu povesti putem bosanstva! Morali su tako učiniti ako zbog ničega ili nikoga drugoga onda zbog sebe ili prije svega sebe samih. Morali su odbaciti muslimanstvo, ili Muslimanstvo, i pozvati i ostale da Bosanci budu! Nije bilo vrijeme za biti Musliman niti je bilo vrijeme za postati “Bošnjak”. Nije bilo važno sta “Srbi” ili “Hrvati” vjeruju ili Srbi i Hrvati za njih tvrde da su, ili ko su, važno je bilo to ko zaista jesu i važni su bili oni među njima koji su znali i znaju šta su - njih je trebalo u bosanskom taboru zadržati. Možda to ne bi zaustavilo ratove ili spriječilo žrtve – zasigurno se mnogi među “Srbima” ili “Hrvatima” ne bi ni odazvali, ali takav sve-bosanski koncept i oni koji bi se pozivu odazvali dali bi pokretu i odbrani Bosne bosanski legitimitet i temelje koji joj i danas nedostaju!”
Tako ja to vidim i sada - i u svjetlu toga gledam i na ulogu Alije Izetbegovića. Potpuno je za ovu tvoju raspravu sa mnom irelevantno da li je on bio naivan ili situaciji nedorastao, da li je bio “nacionalista” ili nije, da li je svima želio dobro ili nije, ili šta je javno govorio ili pećutkivao – on ništa nije dobro učinio, i to je ono što je relevantno. A onim što je činio, ili nije učinio – i bez obzira kako ja ili ti njegove namjere tumačili ili ocjenili, on i njegovo “životno djelo” su bili i jesu jedan od medijuma mogućnosti “paranoičnih tumačenja” kojma se Bosna sve dublje dijeli... On ili ono što je činio ili ne činio je bosanske “narode”, goloruke ili ne, guralo u sukobe. Izetbegović je bio jedan od onih koji su tokom i širom Jugoslavije to činili decenijama prije nego što se počelo pucati i mnogo prije od vremena kada “narodi” više zaista nisu imali “vremena niti da razmišljaju”. A o tome kako je i tada Alija sam "razmišljao" ili šta je ili koliko (ne)kompetentno činio već su i mnogi među “Bošnjacima” govorili pa ja ništa ni ne trebam pisati...
I, što se tiče “golorukog” naroda, ili pitanja pod čijim se zastavama više ili ko je prvi ubijao – i da ne bude zabune u pogledu moga mišljenja i o tome, ponovo ću navesti jedan odlomak is moga prijašnjeg pisanja:
“…Međunarodna zajednica je stavila embargo na uvoz oružja. To ne samo da nije bilo fer prema “Armiji Bosne i Hercegovine” – šta god ili kakva god da je bila, ili postala, ili postati mogla, nego nije moglo biti ničim opravdano. Teško je vjerovati da bi njenim naoružavanjem broj žrtava rata bio znatno veći, ako uopšte, jer rat ili ratne “aktivnosti” bi vjerovatno trajali znatno kraće. Nema nikave sumnje da bi odnosi broja žrtava među pojedinim “narodima” bio drugačiji ali to za onoga ko je Bosanac ili Bosnu ne dijeli ne pravi ili ne bi trebalo praviti nikakvu razliku. Vremena i okolnosti su zahtijevali hladnokrvne ali je odluka “Zajednice” prije bila beskrupulozna. Naoružavanje Armije BiH bi takođe, da možda budemo cinični, dalo priliku “Bošnjacima” ne samo da se brane nego i da pokažu kakvi su eventualno pobjednici - ili agresori, ili u kojoj su mjeri strahovanja i optužbe ostalih bili opravdani, ili nisu. I, na kraju, dobri pobjednici nikome na odmet u Bosni ne bi bili a sa “Bošnjacima” eventualno ništa i u ničemu boljim od drugih bilo bi potom takođe moguće ili lakše pregovarati i dogovarati se. Ili, još i bolje, sa svim kolovođama u Hagu bosanski bi se “narodi” možda konačno, ili već odavno, u pamet uzeli.”
I, još nešto, dragi gospodine tuzlak58 – da i ja budem ciničan, i kako god da se zaista zoveš, i samo za ilustraciju! Ne znam koliko ti pamtiš ali ja se sjećam vremena kada su bosanski zaista patrioti na čelu sa sada za neke među muslimanima zloglasnim Pozdercima Aliju Izetbegovića osuđivali, sudili i u zatvor “smjestili” – po zasluzi ili po “komunističkim zakonim”, svejedno, za ovu temu ili raspravu to ni nije važno. Ono što je za ovu temu važno bilo je primjetiti to da su srpski nacionalisti na čelu sa Dobricom Ćosićem toga istog njima dragocjenog i možda u čemu zaista naivnog Aliju Izetbegovića svim sredstvima iz zatvora pokušavali isčupati. I, ti isti ljudi su samo koju godinu kasnije intrigama maknuli i praktično ubili Hamdiju Pozderca i stvorili scenu na kojoj je Izetbegović odigrao svoju njima toliko neophodnu “naivnu” ulogu muslimanske babaroge. Alija se u teškom vremenu nije “našao” on je teška vremena i sam stvarao ili gorima činio. I oni među muslimanima u Bosni koji ovo ne mogu pojmiti čine to ili tako i danas – možda su nekada bili zavedeni ali ni njih njihova današnja “naivnost” u tome ne može opravadati...