tranquil wrote:sjo harun lično
I to ni 5 ni 6, nego da nas uvjeri da planine zapravo nisu posljedica tektonskih aktivnosti, nego da su tu upravo zato da na tom mjestu ne bi bilo zemljotresa

E ako me to nije uvjerilo, neće ništa.
Kad vec spominješ planine evo malo i o njima
Danas će nam geolozi reći, da Zemlja, na kojoj mi živimo, na površini je hladna i čvrsta, a u dubinama je vrela i tečna, i negostoljubiva na živa bića. Geolozi će nam takođe reći da je Zemljina kora vrlo tanka, jedva nešto između 1 i 10 milja. Manje od jednog procenta Zemljine kore ima debljinu do 3.750 milja. Pošto je Zemljina kora vrlo tanka, postoji ogromna mogućnost njenog pomjeranja. Geolozi kažu da je takozvani- fenomen slaganja doveo do pojave visokih planina, koje Zemlju štite od pomjeranja, poput klinova ili stubova.
Kur’an kaže u suri Nebe’ poglavlje 78, ajet 6-7,
„Zar Zemlju posteljom nismo učinili i planine stupovima…“
Arapska riječ ewtad znači – klin, stub, a to smo tek nedavno otkrili!
U suri Gašia, poglavlje 88, ajet 19, kao i u suri Naziat, poglavlje 79, ajet 32, kaže se:
„…i planine je učinio nepomičnim…“
Postoji knjiga koja se zove - ZEMLJA -, koja je veliki autoritet na ovom polju, koju prihvata većina svjetskih univerziteta.
„Funkcija planina je da stabilizuju Zemljinu koru:“
Kur’an nam daje istu informaciju u suri Enbija, poglavlje 21, ajet 31, kao i u suri Lukman, poglavlje 31, ajet 10, i u suri Nahl, poglavlje 16, ajet 15:
„On je po Zemlji nepomična brda pobacao da vas ona ne potresa…“
Kur’an nam je objasnio funkciju planina još prije 1400 godina, a to smo tek danas otkrili. Što se tiče okeanologije, u suri Furkan, poglavlje 25, ajet 53,
Uzvišeni kaže:
„On je dvije vodene površine jednu pored druge ostavio- jedna je pitka i slatka, druga slana i gorka, a između njih je pregradu i nevidljivu branu postavio.“
Kur’an ponavlja poruku, u suri Rahman, poglavlje 55, ajet 19-20,
„Pustioo je dva mora da se dodiruju, između njih je pregrada i oni se ne miješaju.“
Arapska riječ BERZEH znači – pregrada, barijera. Prethodni komentatori nisu mogli baš razumjeti dva suprotstavljena opisa, dvije vodene zapremine. Oni se susreću i dodiruju, a opet- između njih je pregrada. Komentatori nisu mogli objasniti, šta ovaj ajet ustvari znači, zbunjivao je ljude…
Danas, uz pomoć nauke, došli smo do otkrića, između slatke vode i slane vode. Kad god neka količina jedne vode, pređe u drugu vodu, ona izgubi svoje karakteristike, postaje homogenizovana. Postoji pregrada, a ta se pregrada naziva – tranzicijski homogenizovani prostor ili oblast. Jedna voda- druga voda, susreću se i dodiruju, ali svaka zadržava svoje karakteristike. Slana voda ostaje slana, slatka voda ostaje slatka. Ovakav primjer možemo vidjeti u Egiptu, dok se Nil ulijeva u Sredozemno more, kao i primjer rijeke Galstrim koja nastaje u Meksiku. Same vode, slane i slatke, razlikuju se. Ako putujete brodom, pa zastanete, uzmete vode sa jednog kraja broda, i umete vode sa drugog kraja, vidjet ćete da se te vode razlikuju. Čak im je i temperatura različita! Čak i u oblasti Gibraltarskog moreuza postoji nevidljiva pregrada između Sredozemnog mora i Atlanskog okeana.
Ovaj fenomen o kojem Kur’an govori, potvrdila je i američka mornarica.
Nemojte samo pogrešno shvatiti iz ovih ajeta da su planine nepomične pa da kažete da se Kur’an ne slaže sa modernom naukom. 'Ti vidiš planine i misliš nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio. On, doista, zna ono što radite.' ('En-Neml', 88)