Forum Klix.ba

hurmasica wrote:ne znam da li je na ovoj temi bilo rijeci o tome, ali me zivo interesuje zasto prezime Bosnjak nose uglavnom katolici/hrvati a prezime Hrvat muslimani?

Ja jos nisam nikada cuo za prezime "Hrvat"?
Imaju Horvati u Madjarskoj...
Takodjer "Herceg" je madjarskog porijekla...

A prezime "Bosnjak" ne nose samo katolici vec i muslimani i pravoslavni.To je bar jasno,to je ime nacije (bilo prije) a porijeklo je starije i od imena nacija Srbi ili Hrvati koja su nastala tek u 19 vijeku...

Pozdrav za sve na forumu

Zanima me da li neko ima podatak odakle poticu porodice sa prezimenom Novakovic,sa slavom Sveti Nikola,s podrucja Bosanske krajine?Tacnije okolina Bosanskog Novog(Novog Grada),selo Krslje.Imam podatak da su Novakovici iz krajine sa slavom Sv Arandjel,ogranak Rodica i da su iz Like,tj pre toga iz Hercegovine dosli tu.Dalje poreklo im je Prilep.Najmanje podataka ima o Novakovicima sa slavom Sv Nikola.
Hvala unapred.

nesa85 wrote:Pozdrav za sve na forumu

Zanima me da li neko ima podatak odakle poticu porodice sa prezimenom Novakovic,sa slavom Sveti Nikola,s podrucja Bosanske krajine?Tacnije okolina Bosanskog Novog(Novog Grada),selo Krslje.Imam podatak da su Novakovici iz krajine sa slavom Sv Arandjel,ogranak Rodica i da su iz Like,tj pre toga iz Hercegovine dosli tu.Dalje poreklo im je Prilep.Najmanje podataka ima o Novakovicima sa slavom Sv Nikola.
Hvala unapred.

Da ne prepričavam. Ovo je iz knjige Milana Karanovića "Pounje u Krajini." Na Etnografskom odjelu Zemaljskog muzeja u Sarajevu je trenutno postavljena mala kolekcija posvećena Karanoviću koji je bio dugogodišnji kustos. Tamo sam imao priliku tržati originalne terenske sveske po kojim je napisao ovu knjigu.

http://img89.imageshack.us/img89/8011/44950081.png

Upita neko za Česke. 1964. Dr. Mario Petrić s Etnografskog odjeljenja ZMuS je zabilježio da su mu Česke pričali da su u Žepi odavno, ali da ne znaju kad i odakle su doselili. Po ovom se da zaključiti da nisu starosjedioci iz pred-turskog vremena kao neki drugi rodovi u Žepi koji eksplicitno tvrde da tamo žive "od feta" iliti osvojenja Bosne. Iz Žepe su selili i u neka druga sela u bližoj okolici.

Samo prezime bi moglo biti u vezi s turskom riječi kesek koja znači sijeći. Kod nas se ovo početno k javlja i kao k i kao ć. Musa Kesedžija iliti Ćeseždija je u stvari Musa Sjekač ili Rasparač a ne Musa Koji Nosi Kesu kako to mnogi misle.

S obzirom na manjak osjećaja za razliku između Ć i Č koji naši istočnobosanci pokazuju, ne bi se čudio da je prezime nekad pisano kao Ćesko.

kakavdanakneiskustvu wrote:bagic?

Odakle? Koje vjere?

Što više informacije, to veća šansa da nađem odgovor.

kakavdanakneiskustvu wrote:

Fratris wrote:

kakavdanakneiskustvu wrote:bagic?

Odakle? Koje vjere?

Što više informacije, to veća šansa da nađem odgovor.

katolici

Eh tako. Pitam jer pravoslavnih Bagića ima oko Teslića i nisu u nikakvom srodstvu s katolicima.

Prva stvar koju ću spomenuti je da su svi Bage i Bagići u Hercegovini isti rod. Bago i Bagić su samo različite varijante istog prezimena.

Porijeklom su iz sela Gornje Rasno kod Širokog Brijega, ali ih tamo danas nema pod tim prezimenom. Oni su u stvari odvojak roda Knezovića koji živi u tom selu. Netko iz tog roda se iselio na područje Posušja i uzeo novo prezime Bago. Preseljenje se moralo dogoditi prije 1741. godine, jer već tada popis katolika župe Posušje spominje Knezoviće. S druge strane, promjena imena se dogodila poslije 1768., ali prije 1793. godine. Naime, 1768. godine na slijedećem popisu župe Posušje imamo samo Knezovića, a ne Bage ili Bagiće. Početkom XIX stoljeća nalazimo Petra Bagu rodom iz Posušja kao doseljenika u Imotsku krajinu, pa je logično da je on kršten kao Bago. Inače bi u knjizi u Imotskom stajalo Petrus Bago alias Cnezovich ili Petrus Cnezovich alias Bago, da je tada Bago bio samo nadimak a ne još pravo prezime.

Popis katolika 1741. inače bilježi Knezoviće u mnogim selima na Lištici i u Mostarskom Blatu, pa se može pretpostaviti da su jako star rod na tom području. Postoji još jedan rod Knezovića u zapadnoj Hercegovini, onih sa Goranaca, ali oni nisu u krvnom srodstvu sa širokobriješkim.

Bage su s Posušja iselili na Roško Bolje kod Tomislavgrada, vjerovatno početkom XIX stoljeća. Tamo koriste oblik Bagić umjesto Bago. Milan Nosić, koji je priličan autoritet za onomastiku, tvrdi da prezime Bago dolazi od turcizma Bagara što znači kvrga ili izraslina na tijelu.

Koristio sam:

Milan Nosić - Prezimena zapadne Hercegovine
Mario Petrić - Etnička prošlost stanovništva na području Lištice
Ante Ivanković - Duvanjska prezimena
Fra Robert Jolić - Posuški ljetopis
I dva poimenična popisa katolika Bosne Srebrene iz 1741. i 1768. godine

Goran_35 wrote:Ja jos nisam nikada cuo za prezime "Hrvat"?

Postoji, a sto je najsmijesnije samo ga Bosnjaci nose Postoji i Hrvatovic, mada je to nesto rijedje.

Fratris wrote:

nesa85 wrote:Pozdrav za sve na forumu

Zanima me da li neko ima podatak odakle poticu porodice sa prezimenom Novakovic,sa slavom Sveti Nikola,s podrucja Bosanske krajine?Tacnije okolina Bosanskog Novog(Novog Grada),selo Krslje.Imam podatak da su Novakovici iz krajine sa slavom Sv Arandjel,ogranak Rodica i da su iz Like,tj pre toga iz Hercegovine dosli tu.Dalje poreklo im je Prilep.Najmanje podataka ima o Novakovicima sa slavom Sv Nikola.
Hvala unapred.

Da ne prepričavam. Ovo je iz knjige Milana Karanovića "Pounje u Krajini." Na Etnografskom odjelu Zemaljskog muzeja u Sarajevu je trenutno postavljena mala kolekcija posvećena Karanoviću koji je bio dugogodišnji kustos. Tamo sam imao priliku tržati originalne terenske sveske po kojim je napisao ovu knjigu.

http://img89.imageshack.us/img89/8011/44950081.png

Hvala ti na ovom podatku,procitao sam jos ranije delo Milana Karanovica"Pounje U Bosanskoj krajini".I dosta stvari se poklapa iz ovog teksta sa mojima,posto su oni bas iz Pounja.Samo mi je nerealna ta prica oko Starine Novaka.Ipak se ne zna pouzdano da li je on uopste boravio u tim krajevima i kad.A i vecina Novakovica tvrdi da im poreklo potice bas od Starine

xDenisx wrote:

Goran_35 wrote:Ja jos nisam nikada cuo za prezime "Hrvat"?

Postoji, a sto je najsmijesnije samo ga Bosnjaci nose

Ne. U Kalajevu i Šurkovcu kod Prijedora ima Hrvata koji su Hrvati.

-

bELMIN_666 wrote:Herić ?

Gdje? Koje vjere?

-

bELMIN_666 wrote:muslimani

Gdje, jebe mu? U Bosni je do rata bilo 4.500.000 ljudi. Nije lako pogadjati.

-

Ima li ko informacije o porijeklu prezimena Becirovic i Andalic?

xDenisx wrote:

Goran_35 wrote:Ja jos nisam nikada cuo za prezime "Hrvat"?

Postoji, a sto je najsmijesnije samo ga Bosnjaci nose Postoji i Hrvatovic, mada je to nesto rijedje.

Ma jok. Nose ga i Srbi Hrvaćani.
Prezimena Hrvaćani i Hrvaćanin.

Omanovic- Mostar zna li iko ista

nikimostar wrote:Omanovic- Mostar zna li iko ista

Omanovića ima puno u Prozoru-tamo su od davnina bili jedna od brojnijih i "jačih" porodica. Mislim da su tamo autohtoni. Obzirom na geografsku bliskost, možda su ti iz Mostara neki njihov izdanak.

A prezime Kamenčanin ? Znam samo da je iz Posavine. Zna li neko nešto više ?

fratris da li mi nesto mozes reci o prezimenu Rizvan
musliman iz Prijedora


hvala

Flaaa wrote:fratris da li mi nesto mozes reci o prezimenu Rizvan
musliman iz Prijedora


hvala

U tom obliku se 1991. prezime sreće u Čejrecima kod Prijedora i u samom gradu. U ostatku Bos. Krajine ih nema. Prezime Rizvan postoji u selu Vučipolje kod Livna i u velikom broju oko Visokog, gdje im je matica selo Džindići.

Naravno, pitanje je jesu li svi ovi(ili bar) neki Rizvani u vezi, i imaju li kakve veze s ijednim od mnogih Rizvanovića. Muslimani oko Prijedora su uglavnom izbjeglice iz Like i Ugarske tj. Slavonije nakon 1689.(iako se ironično ime Mađari koristi za katolike južno od Prijedora).

Osim ako nisu kasniji doseljenici, vjerovatno su i Rizvani došli u tom valu 1689.

nikimostar wrote:Omanovic- Mostar zna li iko ista

Prvo ćemo usmenu predaju. Ovo je zabilježio Hivzija Hasandedić.

"Omanovići pričaju da su njihovi preci živjeli u Vrgorcu gdje su imali kulu i posjede. Kada su Mlečani 1690. godine konačno od Turaka Vrgorac osvojili, većina muslimana su izbjegli, a oni koji su ostali bili su pokršteni. Jedan Omanović je doselio u Potoke, ovdje se oženio i stalno nastanio, a drugi su odselili u Cazin gdje i danas žive njihovi potomci, daljnji rođaci Omanovića iz Potoka."

Vrgorac je inače u Hrvatskoj, blizu granice s BiH i nekih 15-20km zapadno od Ljubuškog.

Što se tiče izvora, u dokumentima šerijatskih sudova u Mostaru se 1774. spominje Ismail Omanović iz Kokorine. Koliko znam, to je najraniji spomen roda Omanovića u Hercegovini, i ako je tradicija istinita, nekih 80 godina nakon što su izbjegli iz Vrgorca.

U selu Klobuk kod Ljubuškog, postojala je kula koju su Omanovići izgradili dok su još bili u Vrgorcu.

Fratris

Koje izvore koristiš za rodoslove?

Mecena wrote:Fratris

Koje izvore koristiš za rodoslove?

Hmm...to nije pitanje za koje mogu dati jednostavan i lagan odgovor.

U biti ne postoji jedna knjiga koja bi se bavila porijeklom stanovništva čitave BiH. Radi se o masi literature, sređene i nesređene, koja na jedan ili drugi način sadrži građu za porijeklo rodova i porodica.

U osnovi, postoje dvije različite kategorije. Jedna je kategorija knjiga koje se bave izvorima. Tu spadaju knjige Hivzije Hasandedića, koji je analizirao razne turske izvore(najčešće sidžile, tj. dokumente o radu šerijatskih sudova) ali i austrijske zemljišnike i napisao nekoliko knjiga o Bošnjacima Hercegovine. Onda imamo recimo Fra Roberta Jolića i Nikolu Mandića koji su decenijama pregledali katoličke matice krštenih, vjenčanih i umrlih i na osnovu njih došli do mnoštva geneaoloških informacija i podataka. Među Srbima je manje takvog rada, ali recimo jedna vrlo važna knjiga je "Prezimena Srba u Bosni" Đorđa Janjatovića gdje je on sistematski ažurirao podatke o prezimenima i slavama pravoslavnog življa u Bosni koji su skupljeni u šematizmu Mitropolije Dabro-bosanske za 1882. godinu.

Druga kategorija je narodna tradicija o porijeklu koja je skupljena širom BiH. Tu imamo knjige tipa "Hercegovina" Jevte Dedijera kao i druge u toj seriji "Naselja i stanovništvo" koju je izdavala SANU prije 2. svjetskog rata. Poslije rata je i Zemaljski muzej u svom glasniku izdavao takva djela. Tako je recimo Mario Petrić istraživao stanovništvo Žepe i Livanjskog polja, najviše na osnovu usmene tradicije. I danas ponekad izlaze takve knjige. Velid Gagula je skupio mnogo usmene građe koju mu je prenio Mujo Rizvić iz okolice Konjica i objavio je kao "Porijeklo porodica iz Neretvice: zabilježena predanja Muje Rizvića."

Dobar si. Prevazišao si moja očekivanja.